DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Hochmut, R. i Skuhravy, V.:


Današnja problematika pojave gubara
glavonje (Lymantria dispar L.).


U sjevernim područjima Europe od
gubara glavonje napadnuto je oko 2 200 000
ha šuma. U ČSR pojava gubara siste


matskih se prati od 1978. godine pomoću
feromonskih lovki. U 1982. godini
provjera je provedena na 960 lokaliteta
i utvrđeno da je u jugozapadnom području
ĆSR napad povećan. Za područja,
u kojima je po lovki uhvaćeno više od
600 mužjaka preporučuju se i daljnje
metode, i to metoda Wellsteinn-a i metoda
Sigmont-Meterov-a. Autor navodi,
da će se u 1983. godini lovke postaviti
na 1500 lokaliteta.


Ch roust, L.: Racionalni način uzgoja
mladih borovih sastojina


Nakon konstatacije da se metoda uzgoja
mladih borovih sastojina koncipirana
u Šumarskom institutu u Eberswaldu
(DDR) može primjeniti samo u područjima
u kojima sastojine nisu ugrožene
od snijega, autor preporuča uklanjanje
svakog petog reda kada stabla
postignu visinu od 2,5 do 3 m u istodobno
odstranjivanje rašljastog predrasta.
Nakon deset godina treba iz sastojine
odstraniti nekvalitetna stabla.


B. Hruška
DRUGA STRANA ŠUMSKIH POŽARA


I KVORUM KRIVAC ZA VATRE


DUBROVNIK — Još početkom ožujka
dubrovačkim radnim organizacijama i
radnim zajednicama poslani su pisani
materijali za izbor delegata na osnivačkoj
skupštini SlZ-a za zaštitu od požara,
i budući da nije bilo očekivanog odaziva
potkraj travnja uslijedili su i pismeni
pozivi. Međutim još nije izabrana
gotovo polovica od ukupno 400 delegata
u konferencijama delegacija, odnosno od
ukupno 37 izbornih jedinica 10 ih nije
izabralo svoje delegate u Skupštinu SIZ-
a.


Dok se ne riješi formalno pitanje izbora
delegata, SIZ ne može početi raditi.
O održavanju osnivačke Skupštine
SlZ-a ovisi početak provođenja značajnih
planiranih novosti u području protupožarne
zaštite. Konkretno je predviđeno
opremanje svih dobrovoljnih vatrogasnih
društava u općini specijalnom odjećom
i obućom, kao i osnovnom priručnom
opremom za gašenje požara, zatim
nabavke patrolnih vozila, gradnja


promatračnice u Konavlima i vatrogasnog
doma u Trpnju na Pelješcu itd. Da
zaštita od požara ne dopušta nikakve
improvizacije, može se zaključiti na osnovi
podataka Republičkog SUP-a da je
u dvije protekle godine u dubrovačkoj
općini zabilježen 171 požar, da je gorilo
80 objekata i uništena šuma na površini
od 6665 hektara ili oko 12 posto ukupnih
šuma u općini, te da je ceh neopremljenosti
u borbi protiv vatrene stihije
procijenjen na 46,7 milijuna dinara.


Neki očito iz tih poraznih brojki nisu
izvukli nikakve pouke. Naime, kako
inače objasniti da vrijeme nezadrživo
prolazi, da ponovno počinju izbijati
šumski požari većih razmjera, a da još
mnogi ne misle da je potrebno da obave
čak ni izbor delegata za osnivačku skupštinu
SlZ-a za zaštitu od požara.


S. AHMETOVIĆ
(Objavljeno u zagrebačkim novinama
»VJESNIK« dne 6. srpnja 1984.)