DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 58 <-- 58 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI EKSKURZIJA ČLANOVA DITŠDI ZAGREB NA PODRUČJE OOUR-a »ŠUMARSTVO« U JASTREBARSKOM Dvanaest članova zagrebačkog DIT-a šumarstva i drvne industrije posjetila je OOUR ŠUMARSTVO u Jastrebarskom 23. svibnja 1983. godine. Ekskurziju su uz direktora OOUR-a Ing. Mate Čičk a i njegovih suradnika dočekali i direktor RO Šumsko gospodarstvo Karlovac Ing. Drago Š t i g 1 i č te općinski šumarski inspektor Ing. Drago Kapec . Po dolasku, u Šumariji, pozdravio nas je uz kratak prikaz Šumskog gospodarstva Karlovac Ing. D. Štiglić, a zatim direktor OOUR-a ŠUMARSTVO Ing. M. Čičak. Ing. Čičak je opširnim izlaganjem prikazao stanje OOUR-a, koje gotovo u cijelosti ovdje prenosimo kako bi i čitatelji Šumarskog lista upoznali ovo područje našeg šumarstva. OOUR ŠUMARSTVO u Jastrebarskom gospodari s općedruštvenim šumama na području istoimene općine te manjini dijelovima šuma na području općina Karlovac i Vrginmost. Šume općenarodne svojine do 1947. godine bile su državne i zemljišnih zajednica. Državni šumski posjed nalazio se u Zumberačkoim gorju sa Šumarijom u selu Kalje, a zemljišnih zajednica na cijelom području. Zanimljivo je, da se na tom području nalazila sva tri tipa zemljišnih zajednica tj. urbanih ili onih koje su nastale kao organizacione jedinice za gospodarenje šumama dodijeljenih b. kmetovima nakon razrješenja kmetskih odnosa, zemljišne zajednice b. plemenitih općina i zemljišne zajednice nastale iz b. imovne općine. Plemenitaške ZZ bile su one pl. općine Cvetković, pl. općine Domagović i poveljna, slobodnog trgovišta, komposesorat Jastrebarsko. U Žumberku, koji je svojedobno bio dio Vojne Krajine, bile su dvije ZZ (Kalje i Sošice), koje su nastale već 1882. godine [z netom osnovane Žumberačke imovne općine. Organizacija šumarstva društvenog sektora proživljava sve faze izgradnje narodne vlasti i formiranje privrednih poduzeća. Nakon proglašenja šuma imovnih općina i zemljišnih zajednica 1947. godine općedruštvenom movinom dio tih šuma zajedno o bivšim državnim šumama, dobiva republički a dio lokalni značaj za šume lokalnog značaja osniva se Kotarsko šumsko gospodarstvo Jastrebarsko, koje se ubrzo pretvara u Kotarsko šumsko poduzeće. Šume republičkog značaja do 1949. godine potpadaju pod Šumsko gospodarstvo u Sisku, kada se izdvajaju iz tog Gospodarstva i za područje kotara Jastrebarsko osniva Šumsko gospodarstvo »Plješivica« sa sjedištem u Cvetkoviću. Međutim Gospodarstvo »Plješivica« već polovinom 1950. godine ulazi u sastav Šumskog gospodarstva »Šamarica« u Zagrebu a u Cvetkoviću ostaje Šumarija, koja također kao takova djeluje samo godinu dana. Naime, 1951. godine prestaje podjela šuma na one republičkog i one lokalnog značaja i na ovom području osnovane su tri Šumarije, u Jastrebarskom, u Krašiću i u Pisarovini a u sastavu Š.g. »Šamarica« u Zagrebu. Ukidanjem šum. gospodarstava Šumarije postaju ustanove sa samostalnim financiranjem a ponovom uspostavom Š.g. ulaze u sastav šumskog go |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 59 <-- 59 --> PDF |
spodarstva u Karlovcu. Na osnovu ustavnih amandmana iz 1976. godine ove ´Šumarije postaju osnovne organizacije udruženog rada (OOUR-i) a već s 1. I 1977. godine OOUR-i Jastrebarsko i Pisarovina udružuju se kao OOUR ŠUMARSTVO Jastrebarsko u koji se s 1. IV 1981. uključuje i tadanji OOUR u Krašiću. Potpunosti rada dodaje se, da se jedno vrijeme, od 1947. do 1949, degradirane šume tretirale kao šume(šumska zemljišta za pošumljavanje) republičkog značenja, ali o radu u tom vremenu nema nikakovih podataka.* Šumski i drvni fond, etat, šumski fond na području OOUR-a ŠUMARSTVO Jastrebarsko iznosi 17 786 ha društvenih šuma i 10 070 ha privatnih (ove samo na području općine Jastrebarsko). OOUR gospodari samo s društvenim šumama a u privatnim, u ime Općine, obavlja upravne radnje (doznaka, oekićanje, izdavanje popratnica). Skupština općine Jastrebarsko provodi i odredbe Zakona o šumama o izradi programa za gospodarenje šumama i taj posao povjeren je našem OOUR-u.Do sada je program izrađen za površinu od 2 042,73 ha. Na toj površini drvna masa iznosi 313 834 m-´Vha, prirast 10 576 ms a etat 7 467 ms. Površina društvenih suma iznosi 17.786 ha od — obraslo šumsko tlo 17.473 ha 98»/» — neobraslo proizvodno 179 ha IV» — neobraslo neproizvodno 23 ha — — neplodno 111 ha 1"„ Struktura po dobnim razredima: I 4032 ha 23»/» II 2620 ha 15»/» III 3280 ha 19»/„. IV 2973 ha 17»/» V 2078 ha 12% VI 1536 ha 9V» VII 954 ha 5´»/» Gospodarske šume su podijeljene u 10 gospodarskih jedinica sa 387 odjela i 1491 odsjeka. Ukupna drvn a mas a iznosi: 2,794.257 mf od čega otpada na: hrast 964.626 ms 34»/» bukva 1.331.914 ms 47»/» jasen 108.140 m» 4»/» joha 79.621 m3 3% OTL 281.873 m3 10% ML 12.417 ms 1´»/» četinjače 15j666 ms 1°/» Drvna masa po 1 ha (bez I dobnog razreda) iznosi 225 m:>, tečajni prirast 82.258 ms (4.76 m*/ha) obrasle površine, odnosno 6.69 m;f ha površine sa masom (bez I dobnog razrada) ili 2,9»/». Godišnji etat iznosi 59 474 ms od čega 47 891 ms glavnog a 11683 m» prethodnog prihoda. Etat, dakle, zahvaća samo 72V» godišnjeg prirasta a 2,i»/» ukupne drvne mase. * Ove površine bik´ su pod upravom »Sekcije /.a pošumljavanje i uređenje bujica u Zagrebu« (v. Sum. list, 1979, str. 110 — nap. urednika). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Poslovanje OOUR-a ŠUMARSTVO Jastrebarsko sastoji se od uzgojnih radova, od proizvodnje drvnih sortimenata, proizvodnje kamena, gradnji šumskih prometnica, maloprodaje ogrjevnog drva, otkupa drvnih sortimenatastva. Količinski pokazatelji poslovanja su: a) Uzgojni radovi god. propis izvršenje osnove 1982. god. priprema staništa 101 ha 202 ha njega 301 ha 517 ha čišćenje 155 ha 79 ha pošumljavanje 5 ha 3 ha popunjavanje 60 ha 105 ha Ukupno jedn. biol. repr. 622 ha 907 ha — rekonstrukcija 11 ha 6 ha — pošumlj. čistina 1 ha 53 ha Ukupna proš. biol., reprod. 12 ha 59 ha b) Proizvodnja drvnih sortimenata izvršenje 1982. g. hrast oblovina 8948 m3 bukva oblovina 11323 m3 jasen oblovina 2238 m-i grab oblovina joha 795 m-i Ukupno oblovina 23304 m-i prostorno drvo 56139 m-´i c) Proizvodnja kamena — agregati 54788 m-i — stijenski materijal 104860 m-´i — jalovina 796 ma Ukupno 164440 ma d) Izgradnja šumskih prometnica izvršenje 1982. god. 9.80 km plan 1983. god. 11.00 km e) Maloprodaja ogrijevnog drva izvršenje 1982. god. 33.376 prm-´i plan 1983. god. 35.000 prm-) i ugostitelj plan 1983. god. 168 ha 514 ha 169 ha 70 ha 921 ha 7 ha 31 ha 38 ha plan 1983. g. 8377 m-i 11565 m-i: 1582 ms 174 ma 210 ma 21908 m» 47834 m* 63700 m* 80000 ma 3500 m-i 147200 ma |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 61 <-- 61 --> PDF |
g) Pored svoje osnovne djelatnosti OOUR se bavi i eksploatacijom kamena (u Slapnica-Čunkova uvala, Šumarija Krašić) s godišnjom proizvodnjom oko 150 000 m3 mase, uglavnom tučenca za vlasnike ceste i za prodaju. Šume OOUR-a prostiru se na nadmorskoj visini od 107 m (Pokupska nizina) do 1002 m (u Žumberackom gorju) time, da se pretežni dio nalazi u prigorskim i brdovitim predjelima. Obzirom na visinski raspon, vrlo bogatu konfiguraciju terena te različitju geološku podlogu i adekvatno tome i različita tla, razvio se i veliki broj šumskih zajednica od močvarnih (šume vrba) do brdskih {brdska bukova šuma). Uslijed utjecaja čovjeka, a to je najizraženije u prigorskom djelu a djelomično i u brdskom došlo je do degradacije šuma i regresije biljnih zajednica, te oko 20% šuma su panjače i prelazni oblici a ima preko 1000 ha šikara. Za sve šume postoje gospodarske osnove koje su temelji gospodarenja. Dužina šumskih prometnica iznosi 146 km a javnih koje prolaze kroz šume 36 km tako, da na 1000 ha šuma dolazi 10.44 km prometnica. Najveći dio šuma otpada na gospodarske šume ali ima i šuma s posebnom namjenom a to su: — zaštitćeni objekti prirode (rezervati šumske vegetacije, ormitološkj rezervat), — zaštitne šume radi zaštite vodoopskrbnog područja — šume za znanstvena istraživanja Šumarskog instituta Jastrebarsko, — sjemenski objekti. f) Otkup drvnih sortimenata izvršenje plan 1982. g. 1983. g. — hrastova oblovina 4608m 3 3000 ms — bukova oblovina 301 ms 650 mi — ostalih tvrdih listača 15 ms 650 ni´ — mekih listača — 200 ms svega 4924 ms 4500 ms´ — elektrovodni stupovi 7599 tm — Financijsko poslovanje predočuju ovi podaci: izvršenje plan 1982. g. 1983. g. ukupni prihod 286,629.176 din. 303,057.101 din. utrošena sredstva 161,423.014 din. 165.394.893 din. dohodak 125,206,062 din. 137,662.208 din. osobni dohoci 56,510.512 din. 61,790.463 din. dohodak po povoljnijim uslovima 3,669.124 din. 3,500.000 din. Prosječni osobni dohodak 1982. god. 16,221 din. Sredstva za investicije u od čega krediti 3,000.000 din 1983. god. 57,528.188 din. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Svoju djelatnost OOUR izvršuje u sljedećim organizacionim jedinicama: Radna jedinica Šumarija Jastrebarsko, Radna jedinica Šumarija Krašić, Radna jedinica Šumarija Pisarovina, Radna jedinica Kamenolom i građevinarstvo, Radna jedinica Ugostiteljstvo, Poslovna jedinica Maloprodaja i otkup drvnih sortimenata, Nadalje kao obračunske jedinice postoje: — Pomoćne djelatnosti (radnički stacionari, vozila i strojevi, mehanička radionica), — Služba uređivanja privatnih šuma, — Glavno stovarište na željezničkoj stanici Jastrebarsko. U OOUR-u je ukupno zaposleno 227 radnika, od čega — šumarskih inžinjera 6, — rudarski inžinjer 1, — šumarskih tehničara 23 (3 pripravnika), — građevinski tehničara 1, — pomoćni tehnički poslovođe u šumarstvu (lugari) 17. g) Ugostiteljstvo za sada obuhvaća objekt »Šumski dvor« Ivančici (Sv. Jana), a u pripremi je u tu svrhu i dvorac Pribić. Ova dva dvorca OOUR je preuzeo na brigu kako bi se na taj način spasili od propasti, a istodobno da se osposobe za kulturne svrhe. Naime u »Šumskom dvoru« OOUR je organizirao likovnu koloniju naivnih umjetnika kojima se stavlja na raspolaganje hrastovina za izradu skulptura a one i ostaju na licu mjesta. Za dvorac Pribić osim čistog ugostiteljstva predviđa se i povremeno održavanje kulturnih priredbi. Zbog kišovitog prijepodneva terenski obilazak bio je skraćen, ali su ekskurzisti uspjeli s prijevozom u kombiju OOUR-a vidjeti kamenolom, kulture četinjača u blizinu Jastrebarskog, dio pošumljavanja u nizinskom dijelu i ribnjak Crna mlaka. U Crnoj Mlaci bio je i kraj ekskurzije nakon objeda koji je završen s kracima domaćih žaba. U toku objeda direktor Ing. Čičak pročitao je opis ovog lokaliteta iz 1851. godine objavljenog u »Trudovima odseka šumarskoga za Hervatsku i Slavoniju« (v. Šum. list 1976, str. 299). Dodajmo i to, da je Ing. Čičak saopćio i stanje pilanarstva u ovom kraju. Naime u prošlosti su postojale samo dvije pilane. Jedna, osnovana 1872. godine, u selu Novaki — pilana Viierdinga s pogonskim strojem od 4 KS i godišnjem kapacitetom 1000 ma a druga pilana C. M. Turka u Crnoj Mlaki pogonske snage 65KS i kapaciteta 7000 ma oblovine. Međutim na tom području izrađivala se hrastova dužica, pa je, na pr., 1880, godine i sa željezničke stanice Zdenčina u Trst odpremito 951028 dužica. U međuratnom razdoblju bilo je razvijeno bačvarstvo a tek u najnovije doba podignut je oveći pogon R.O. »DRVOPROIZVOD«. Ing. Franjo Petrović, tajnik DITŠDI Zagreb |