DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1984 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Glede prezentiranja zapisnika sjednica organa upravljanja stvar ovako izgleda. Samo 2 radnika i čak 4 službenika, tj. svega 6 anketiranih zahtijeva da se informiranje treba popraviti tako da se zaposlenima urgentnije prezentiraju zapisnici sjednica organa upravljanja. DaMe. prezentiranje tih zapisnika traži samo 0,80% anketiranih. Anketa nas upoznaje i sa činjenicom da među zaposlenima u šumarstvu SR Hrvatske ima i onih koji drže da bi sredstva informiranja trebala više pozornosti posvećivati uspijesima u proizvodnji (tako drže 2 radnika i 2 službenika, dakle, 0,48% od svih koje je anketa obuhvatila), zatim da treba prekinuti sa još uvijek prisutnim običajem u nekim radnim organizacijama da se radne ljude informira u kuloarima i na razne neadekvatne načine. Jedan radnik i jedan službenik traže da se uvede i kurir radi boljeg informiranja, a dva ne-radnika zahtijevaju da se s istom svrhom poveća i broj sastanaka. Trojica ispitanika: jedan radnik i dva službenika traže da se izmijeni cjelokupan način informiranja. Što bismo iz svega toga zaključili? U grupi ispitanika koji nisu odgovorili na ovo pitanje, kao što smo već istakli, i oni su za koje je logično da su tako postupili, budući da su se na prethodno pitanje negativno izjasnili. Međutim, tih je, kao> što se vidi iz Tablice 1., 270 među radnicima i 423 među svima ispitanicima, pa se, prema tome, ukazuje broj od 96 radnika i 52 ne-radnika koji na ovo pitanje nisu odgovorili, a na prethodno pitanje odgovorili su afirmativno. Dakle, 148 ispitanika, tj. 18,27% anketiranih (radnika i službenika) traže promjene u načinu informiranja, ali ne daju konkretan odgovor i na pitanje što bi po njihovom sudu trebalo mijenjati da bi informiranjem bili zadovoljni. Cak 3 radnika i 1 službenik to i otvoreno potvrđuju, odgovorivši da ne znaju što bi imijenjali u načinu informiranja. To je čudno, ijer bi normalno bilo da svaki zaposleni u bilo kojoj oblasti privređivanja, pa — dakako, i u šumarstvu, znade što ga zanima i što mu u vezi s tim nedostaje u sredstvima informiranja. Isto tako među onima koji traže da informiranje bude brže, pravovremeno i bolje javltja se također problem koji je u vezi s konkretizacijom tih pojmova, odnosno njihovih odgovora. Jer dok se pod onim »brže« i »pravovremeno « razumije sadržaj tih pojmova bez nekog posebnog konkretiziranja, dotle pod pojmom »bolje« ne vidi se ništa određeno, ništa konkretno što bi valjalo učiniti, što bi u načinu informiranja trebalo promijeniti, pa da informiranje radnih ljudi u šumarskim organizacijama SR Hrvatske i stvarno bude bolje. Riječ je, dakle, o činjenici da dio zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske želi bolje i svrsishodnije informiranije, ali nije u stanju da se u vezi s tim izjasni konkretnije. Nadalje, usporedimo li Tablicu 1. i Tablicu 2. sa prethodnim dijelom iste ankete, ukazuje nam se podatak da od 325 ispitanika (40,120/o) koji su se u prethodnom dijelu ankete izjasnili da se ne informiraju putem vlastitih novina i bilten, sada samo njih 36 ističe potrebu informiranja putem Vlastitih novina i biltena. Iz toga proizlazi zaklijučak da dio zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske ostaje zadovoljan informiranjem na drugi način, tj. ne putem vlastitih novina i biltena, a budući da je takvih čak 325 — 36 = 289, ili 35,68% među anketiranima to je — po našem sudu, podatak koji upozorava i o kom bi se trebalo povesti računa u organizacijama udruženog rada šumarstva. |