DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 101 <-- 101 --> PDF |
M. Đukić i D. Bura: Vlastita tehnologija i domaća mehanizacija u šumskoj proizvodnji. »Najveći domet u osvajanju vlastite domaće mehanizacije za šumske radove predstavljaju osvajanja proizvodnje ŠUMSKOG UNIVERZALNOG TRAKTORA IMT-561 DV »KUBIK« Industrije mašina i traktora u Beogradu«, kojeg autori kao i priključne strojeve, opisuju. Dan je i izbor mehanizacije za gradnju i održavanje šumskih puteva, prikazana »pokretna pilana KA-RA Y.S 1/10 finske proizvodnje za rezanje tanke oblovine« (na šumskom stovarištu) te naglašena potreba stručnog obrazovanja kadrova. U rubrici »Iz društvenog života« nalazi se prikaz »Susreta šumara penzionera iz Beograda i Zagreba u Slavonskom Brodu« od Sv. Vladisavljevića* te više nekrologa. Od nekrologa navodimo onaj o Ing. LJUDEVITU RILKE-u, (umro 25. lipnja 1983. godine), koji je pred rat bio zaposlen kod Gradiške imovne općine. Umro je i MILORAD MILOŠEVIĆBREVINAC (1907. — 16. 04. 1983), za koje je »Šumarstvo« donijelo nekrolog u br. 3—4/1983. M. Milošević-Brevinac, po struci učitelj i završenim studijem etnologije i antropogeografije, bio je vrlo plodan pisac a njegovi članci nalaze se i u šumarskim časopisima. U Šumarskom li- sty. nalazimo njegove članke od 1947. do 1954. svake godine. U istom broju objavljen je i nekrolog IVANKI GAVANSKI BRANKOVAN (25. 04. 1911. — veljača 1983) prevoditeljici u Jugoslavenskom poljoprivrednom centru kao i prevoditeljici sažetaka u »Šumarstvu« i »Topoli«. O. Piškorić ISTRAŽIVANJA U ŠUMARSTVU KOSOVA III Peć — 1982. —Peje »Istraživanja u šumarstvu Kosova« izdaje Zavod za šumarstvo u Peći uz financijsku pomoć Pokrajinske zajednice za na učni rad u Prištini. Prvi svezak izašao je 1961. godine a drugi 1965. Svi naslovi, pa i publikacije (Gjurmimet ne pylltarine e Kosovos) su na srpskom i na albanskom jeziku a tekstovi na srpskom uz opširnije sažetak na albanskom i, kraći, na engleskom ili francuskom. U ovom svesku na albanskom jeziku tiskan je i uvodni članak »Osvrt na naučno istraživački rad Zavoda za šumarstvo — Peć« (Pasqyra e punes shkencoro-hulumtuese e Entit per pylltari-Peje). »OSVRT . . .«, potpisan po Redakciji, sadrži kratku povijest Zavoda te njegovu zadaću u sadašnjosti i budućnosti. Naučno- istraživačka služba iz oblasti šumarstva Pokrajine Kosovo počinje 1948. godine, kada je u Peći osnovana Šumsko-ogledna stanica u sastavu Instituta za naučna istraživanja u šumarstvu. NR Srbije. Sedam godina kasnije, 1955, Stanica postaje samostalna organizacija i potpada pod nadležnost AKMO-a, 1958. godine pretvara se u Zavod za šumarstvo. Reorganizacijom naučne službe u NR Srbije 1959. godine Zavod opet dolazi u sklop Instituta za šumarstvo u Beogradu. U toj organizaciji ostaje do 1961. godine, kada ponovo postaje »samostalna naučno-istraživačka ustanova za šumarstvo AKMO«. Zahtjevom politike da i znanstveno-istraživačke institucije zaradom za svoj rad osiguravaju dio financijskih sredstava nije mimoišla ni ovaj Zavod te i on uvodi servisnu službu za šumarsku operativu, jer su se »društvena sredstva stalno smanjivala a potrebe za rad i život sve više rasle. Sredstva Zajednice za naučni rad (koja su inače bila skromna) sve su manje omogućavala nesmetani i normalni rad«. Financijska sredstva su se u tolikoj mjeri smanjivala da su »ogledi iz godine u godinu sve više napuštani«, a »eliminišući materijalni gubitak, prekid kontinuiteta znači gubitak u vremenu i zakašnjenju u dobijanju rješenja kao naučno osnove za praktičan rad.« Spas je potražen u inintegraciji sa šumarskim organizacijama u SAPK i 1980. godine Zavod postaje |