DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 101     <-- 101 -->        PDF

M. Đukić i D. Bura: Vlastita tehnologija
i domaća mehanizacija u šumskoj proizvodnji.
»Najveći domet u osvajanju vlastite
domaće mehanizacije za šumske radove
predstavljaju osvajanja proizvodnje
ŠUMSKOG UNIVERZALNOG TRAKTORA
IMT-561 DV »KUBIK« Industrije mašina
i traktora u Beogradu«, kojeg autori
kao i priključne strojeve, opisuju. Dan
je i izbor mehanizacije za gradnju i održavanje
šumskih puteva, prikazana »pokretna
pilana KA-RA Y.S 1/10 finske proizvodnje
za rezanje tanke oblovine« (na
šumskom stovarištu) te naglašena potreba
stručnog obrazovanja kadrova.
U rubrici »Iz društvenog života« nalazi
se prikaz »Susreta šumara penzionera iz
Beograda i Zagreba u Slavonskom Brodu«


od Sv. Vladisavljevića* te više nekrologa.
Od nekrologa navodimo onaj o Ing. LJUDEVITU
RILKE-u, (umro 25. lipnja 1983.
godine), koji je pred rat bio zaposlen kod
Gradiške imovne općine.


Umro je i MILORAD MILOŠEVIĆBREVINAC
(1907. — 16. 04. 1983), za koje
je »Šumarstvo« donijelo nekrolog u
br. 3—4/1983. M. Milošević-Brevinac, po
struci učitelj i završenim studijem etnologije
i antropogeografije, bio je vrlo plodan
pisac a njegovi članci nalaze se i u
šumarskim časopisima. U Šumarskom li-
sty. nalazimo njegove članke od 1947. do
1954. svake godine. U istom broju objavljen
je i nekrolog IVANKI GAVANSKI
BRANKOVAN (25. 04. 1911. — veljača
1983) prevoditeljici u Jugoslavenskom poljoprivrednom
centru kao i prevoditeljici
sažetaka u »Šumarstvu« i »Topoli«.


O. Piškorić
ISTRAŽIVANJA U ŠUMARSTVU
KOSOVA III
Peć — 1982. —Peje


»Istraživanja u šumarstvu Kosova« izdaje
Zavod za šumarstvo u Peći uz financijsku
pomoć Pokrajinske zajednice za na


učni rad u Prištini. Prvi svezak izašao je
1961. godine a drugi 1965. Svi naslovi, pa
i publikacije (Gjurmimet ne pylltarine e
Kosovos) su na srpskom i na albanskom
jeziku a tekstovi na srpskom uz opširnije
sažetak na albanskom i, kraći, na engleskom
ili francuskom. U ovom svesku
na albanskom jeziku tiskan je i uvodni
članak »Osvrt na naučno istraživački rad
Zavoda za šumarstvo — Peć« (Pasqyra e
punes shkencoro-hulumtuese e Entit per
pylltari-Peje).


»OSVRT . . .«, potpisan po Redakciji,
sadrži kratku povijest Zavoda te njegovu
zadaću u sadašnjosti i budućnosti. Naučno-
istraživačka služba iz oblasti šumarstva
Pokrajine Kosovo počinje 1948. godine,
kada je u Peći osnovana Šumsko-ogledna
stanica u sastavu Instituta za naučna istraživanja
u šumarstvu. NR Srbije. Sedam
godina kasnije, 1955, Stanica postaje
samostalna organizacija i potpada pod
nadležnost AKMO-a, 1958. godine pretvara
se u Zavod za šumarstvo. Reorganizacijom
naučne službe u NR Srbije 1959.
godine Zavod opet dolazi u sklop Instituta
za šumarstvo u Beogradu. U toj organizaciji
ostaje do 1961. godine, kada ponovo
postaje »samostalna naučno-istraživačka
ustanova za šumarstvo AKMO«. Zahtjevom
politike da i znanstveno-istraživačke
institucije zaradom za svoj rad osiguravaju
dio financijskih sredstava nije
mimoišla ni ovaj Zavod te i on uvodi servisnu
službu za šumarsku operativu, jer
su se »društvena sredstva stalno smanjivala
a potrebe za rad i život sve više rasle.
Sredstva Zajednice za naučni rad (koja
su inače bila skromna) sve su manje


omogućavala nesmetani i normalni rad«.
Financijska sredstva su se u tolikoj mjeri
smanjivala da su »ogledi iz godine u
godinu sve više napuštani«, a »eliminišući
materijalni gubitak, prekid kontinuiteta
znači gubitak u vremenu i zakašnjenju
u dobijanju rješenja kao naučno osnove
za praktičan rad.« Spas je potražen u inintegraciji
sa šumarskim organizacijama u
SAPK i 1980. godine Zavod postaje




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 102     <-- 102 -->        PDF

osnovna organizacija udruženog rada
(OOUR) pri RO »Sharri« u Prištini, u
sklopu SOUR SIP »Kosovodrvo«. »Međutim,
i udruživanjem, pitanje finansiranja
nije se do sada resilo«. U ovom organizacionom
obliku Zavod je istraživačko-
instruktivna organizacija za »obavljanje
osnovnih zadataka:


— da naučim metodama proučava i istražuje
sva pitanja iz oblasti šumarst\7a i
lovstva;
— da na naučnoj bazi izrađuje planove
razvoja, programe šumsko privredne osnove
te izrađuje idejne, investicione i tehničke
projekte na principu inženjeringa;
— da ocjenjuje stanje, kvalitet šumskih
i drugih zasada i proizvoda šumarstva,
semena, izdaja uverenja, i preporuke;
— da organizuje naučno i stručno usavršavanje
kadrova ... iz oblasti šumarstva
i lovstva«.
Dalje ovaj svezak Radova sadrži:


— Cernjavski S. i Marković,
Lj.: Karakteristike šišarica i sjemena munike
(Pinus heldreichii Christ.) na području
Prokletija — Kopaonik,
— Đorovič, Đ. i Sidor, C: Neki
patogeni organizmi defolijatora hrasta na
Kosovu,
— Cernjavski, S. i B a s h a, A.:
Šumski kompleks »Mileševac« na Koprivniku
— ekološke i fitocenološke karakteristike,
— T o š i ć, M.: Nalazišta velikog tetreba
(Tetruo urogallus L.) na području Metohijskih
prokletija,
— Cernjavski, S. Marković, Lj.
i Bas h a, A.: Mogućnost masovne selekcije
pitomog kestena (Castanea sativa
Mili.) na području Metohije,
— B a s h a, A. i Černjevski, S.:
Stručna i narodna imena šumskog drveća
i grmlja na albanskom, srpskohrvatskom
i latinskom jeziku, i
— BIBLIOGRAFIJA radova saradnika
Zavoda u periodu 1958—1982. g.
480


U sklopu planinskog masiva Proklelije
nalazi se povrh Peći i Dečana na Koprivniku
s najvišim vrhom 2460 m s astojine
munike u pojasu između 1300
i 1900 m na površini od 1412 ha, od čega
959 ha u čistim sastojinama. Munika se
nalazi na površinama gotovo isključivo od
jugoistočne preko istočne do sjeverne ekspozicije,
a češeri su sakupljani sa stabala
na jugoistočnoj ekspoziciji i nadmorskoj
visini između 1550 i 1700 m. Ispitivanja
karakteristika češera i sjemena (broja u
pojedinom češeru, udio šturih sjemenki i
dr.) pokazala su, da je varijabilnost veća
između stabala nego unutar njih. Ovi rezultati
omogućuju bolji izbor sjemenskih
stabala, jer je u ukupno analiziranih 520
češera broj sjemenki po češeru iznosio od
0 do 107, a šturost od 0 do 49 po češeru.


Istraživanja uzroka ugibanja raznih defolijatora
hrasta na Kosovu, koja su proveli
Đ. Đorović i C. Sidor, pokazuju,
da neke gusjenice (Euproctis chrysorrhoea,
Orgyia gonostima, Lymantria dispar) masovno
ugibaju od poliedrije izazvane virusima
i mikrosporidijima, dok je nekih
drugih vrsta (kao Tortrix viridana, Malacosoma
neustria i dr.) poliedrija i ugibanje
gusjenica izazvano drugim činiocima
tj. nalazi se ne slažu s podacima u literaturi.


Fitocenološke karakteristike šumskog
kompleksa »Mileševac« na Kopaoniku
vrlo su zanimljive. Iako se taj kompleks
nalazi duboko u kopnu i u pojasu
između 520 m nad morem i gornje granice
šuma u njem se nalazi i asocijacija Seslerio
ostryetum carpinifoliae. Što više,
ta se asocijacija razvila na padinama Koprivnika
okrenutih Rugovskoj klisuri, dakle
na sjevernoj ekspoziciji. To je dokaz,
da dolinom Bijelog Drima s Jadranskog
mora prodiru tople zračne struje, koje se
odbijaju od Koritniku suprotne planine
Rugovo. Doduše »u poređenju sa Seslerio-
Ostryetum iz primorskih krajeva u ovoj
zajednici otsutne su mnoge tipično mediteranske
vrste«, a nalaze se neke mezot´ilne,
kao Fagus moesiaca, Corvlus avel