DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 102 <-- 102 --> PDF |
osnovna organizacija udruženog rada (OOUR) pri RO »Sharri« u Prištini, u sklopu SOUR SIP »Kosovodrvo«. »Međutim, i udruživanjem, pitanje finansiranja nije se do sada resilo«. U ovom organizacionom obliku Zavod je istraživačko- instruktivna organizacija za »obavljanje osnovnih zadataka: — da naučim metodama proučava i istražuje sva pitanja iz oblasti šumarst\7a i lovstva; — da na naučnoj bazi izrađuje planove razvoja, programe šumsko privredne osnove te izrađuje idejne, investicione i tehničke projekte na principu inženjeringa; — da ocjenjuje stanje, kvalitet šumskih i drugih zasada i proizvoda šumarstva, semena, izdaja uverenja, i preporuke; — da organizuje naučno i stručno usavršavanje kadrova ... iz oblasti šumarstva i lovstva«. Dalje ovaj svezak Radova sadrži: — Cernjavski S. i Marković, Lj.: Karakteristike šišarica i sjemena munike (Pinus heldreichii Christ.) na području Prokletija — Kopaonik, — Đorovič, Đ. i Sidor, C: Neki patogeni organizmi defolijatora hrasta na Kosovu, — Cernjavski, S. i B a s h a, A.: Šumski kompleks »Mileševac« na Koprivniku — ekološke i fitocenološke karakteristike, — T o š i ć, M.: Nalazišta velikog tetreba (Tetruo urogallus L.) na području Metohijskih prokletija, — Cernjavski, S. Marković, Lj. i Bas h a, A.: Mogućnost masovne selekcije pitomog kestena (Castanea sativa Mili.) na području Metohije, — B a s h a, A. i Černjevski, S.: Stručna i narodna imena šumskog drveća i grmlja na albanskom, srpskohrvatskom i latinskom jeziku, i — BIBLIOGRAFIJA radova saradnika Zavoda u periodu 1958—1982. g. 480 U sklopu planinskog masiva Proklelije nalazi se povrh Peći i Dečana na Koprivniku s najvišim vrhom 2460 m s astojine munike u pojasu između 1300 i 1900 m na površini od 1412 ha, od čega 959 ha u čistim sastojinama. Munika se nalazi na površinama gotovo isključivo od jugoistočne preko istočne do sjeverne ekspozicije, a češeri su sakupljani sa stabala na jugoistočnoj ekspoziciji i nadmorskoj visini između 1550 i 1700 m. Ispitivanja karakteristika češera i sjemena (broja u pojedinom češeru, udio šturih sjemenki i dr.) pokazala su, da je varijabilnost veća između stabala nego unutar njih. Ovi rezultati omogućuju bolji izbor sjemenskih stabala, jer je u ukupno analiziranih 520 češera broj sjemenki po češeru iznosio od 0 do 107, a šturost od 0 do 49 po češeru. Istraživanja uzroka ugibanja raznih defolijatora hrasta na Kosovu, koja su proveli Đ. Đorović i C. Sidor, pokazuju, da neke gusjenice (Euproctis chrysorrhoea, Orgyia gonostima, Lymantria dispar) masovno ugibaju od poliedrije izazvane virusima i mikrosporidijima, dok je nekih drugih vrsta (kao Tortrix viridana, Malacosoma neustria i dr.) poliedrija i ugibanje gusjenica izazvano drugim činiocima tj. nalazi se ne slažu s podacima u literaturi. Fitocenološke karakteristike šumskog kompleksa »Mileševac« na Kopaoniku vrlo su zanimljive. Iako se taj kompleks nalazi duboko u kopnu i u pojasu između 520 m nad morem i gornje granice šuma u njem se nalazi i asocijacija Seslerio ostryetum carpinifoliae. Što više, ta se asocijacija razvila na padinama Koprivnika okrenutih Rugovskoj klisuri, dakle na sjevernoj ekspoziciji. To je dokaz, da dolinom Bijelog Drima s Jadranskog mora prodiru tople zračne struje, koje se odbijaju od Koritniku suprotne planine Rugovo. Doduše »u poređenju sa Seslerio- Ostryetum iz primorskih krajeva u ovoj zajednici otsutne su mnoge tipično mediteranske vrste«, a nalaze se neke mezot´ilne, kao Fagus moesiaca, Corvlus avel |