DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 102     <-- 102 -->        PDF

osnovna organizacija udruženog rada
(OOUR) pri RO »Sharri« u Prištini, u
sklopu SOUR SIP »Kosovodrvo«. »Međutim,
i udruživanjem, pitanje finansiranja
nije se do sada resilo«. U ovom organizacionom
obliku Zavod je istraživačko-
instruktivna organizacija za »obavljanje
osnovnih zadataka:


— da naučim metodama proučava i istražuje
sva pitanja iz oblasti šumarst\7a i
lovstva;
— da na naučnoj bazi izrađuje planove
razvoja, programe šumsko privredne osnove
te izrađuje idejne, investicione i tehničke
projekte na principu inženjeringa;
— da ocjenjuje stanje, kvalitet šumskih
i drugih zasada i proizvoda šumarstva,
semena, izdaja uverenja, i preporuke;
— da organizuje naučno i stručno usavršavanje
kadrova ... iz oblasti šumarstva
i lovstva«.
Dalje ovaj svezak Radova sadrži:


— Cernjavski S. i Marković,
Lj.: Karakteristike šišarica i sjemena munike
(Pinus heldreichii Christ.) na području
Prokletija — Kopaonik,
— Đorovič, Đ. i Sidor, C: Neki
patogeni organizmi defolijatora hrasta na
Kosovu,
— Cernjavski, S. i B a s h a, A.:
Šumski kompleks »Mileševac« na Koprivniku
— ekološke i fitocenološke karakteristike,
— T o š i ć, M.: Nalazišta velikog tetreba
(Tetruo urogallus L.) na području Metohijskih
prokletija,
— Cernjavski, S. Marković, Lj.
i Bas h a, A.: Mogućnost masovne selekcije
pitomog kestena (Castanea sativa
Mili.) na području Metohije,
— B a s h a, A. i Černjevski, S.:
Stručna i narodna imena šumskog drveća
i grmlja na albanskom, srpskohrvatskom
i latinskom jeziku, i
— BIBLIOGRAFIJA radova saradnika
Zavoda u periodu 1958—1982. g.
480


U sklopu planinskog masiva Proklelije
nalazi se povrh Peći i Dečana na Koprivniku
s najvišim vrhom 2460 m s astojine
munike u pojasu između 1300
i 1900 m na površini od 1412 ha, od čega
959 ha u čistim sastojinama. Munika se
nalazi na površinama gotovo isključivo od
jugoistočne preko istočne do sjeverne ekspozicije,
a češeri su sakupljani sa stabala
na jugoistočnoj ekspoziciji i nadmorskoj
visini između 1550 i 1700 m. Ispitivanja
karakteristika češera i sjemena (broja u
pojedinom češeru, udio šturih sjemenki i
dr.) pokazala su, da je varijabilnost veća
između stabala nego unutar njih. Ovi rezultati
omogućuju bolji izbor sjemenskih
stabala, jer je u ukupno analiziranih 520
češera broj sjemenki po češeru iznosio od
0 do 107, a šturost od 0 do 49 po češeru.


Istraživanja uzroka ugibanja raznih defolijatora
hrasta na Kosovu, koja su proveli
Đ. Đorović i C. Sidor, pokazuju,
da neke gusjenice (Euproctis chrysorrhoea,
Orgyia gonostima, Lymantria dispar) masovno
ugibaju od poliedrije izazvane virusima
i mikrosporidijima, dok je nekih
drugih vrsta (kao Tortrix viridana, Malacosoma
neustria i dr.) poliedrija i ugibanje
gusjenica izazvano drugim činiocima
tj. nalazi se ne slažu s podacima u literaturi.


Fitocenološke karakteristike šumskog
kompleksa »Mileševac« na Kopaoniku
vrlo su zanimljive. Iako se taj kompleks
nalazi duboko u kopnu i u pojasu
između 520 m nad morem i gornje granice
šuma u njem se nalazi i asocijacija Seslerio
ostryetum carpinifoliae. Što više,
ta se asocijacija razvila na padinama Koprivnika
okrenutih Rugovskoj klisuri, dakle
na sjevernoj ekspoziciji. To je dokaz,
da dolinom Bijelog Drima s Jadranskog
mora prodiru tople zračne struje, koje se
odbijaju od Koritniku suprotne planine
Rugovo. Doduše »u poređenju sa Seslerio-
Ostryetum iz primorskih krajeva u ovoj
zajednici otsutne su mnoge tipično mediteranske
vrste«, a nalaze se neke mezot´ilne,
kao Fagus moesiaca, Corvlus avel