DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 18     <-- 18 -->        PDF

imaju negativan utjecaj pa tako objašnjavaju 22,6´% ukupno objašnjene varijance
(tablice 48 i 49).


Broj pomlatka i mladika smreke u šumi bukve i jele ovisan je o broju
stabala od tri do 10 cm koji ima pozitivan utjecaj, a sječa1 u zadnjih pet godina
nije pokazivala pozitivan utjecaj na pojavu pomlatka i mladika smreke.


Ukupne visine pomlatka i mladike smreke u istoj zajednici povećavaju
se povećanjem broja stabala od tri do 10 cm promjera, a smanjuju se povećanjem
broja stabala od tri cm da više. užitog svijetla i broja posjećenih
stabala u zadnjih pet godina.


Iz rezultata faktorske analize (tablice 48 i 49) vidimo da nam četvrti
faktor objašnjava 10,9% od ukupno objašnjene varijance, a u njemu broj
pomlatka i mladika smreke te njihove ukupne visine imaju najznačajniji utjecaj
zajedno s količinom sirovog humusa koji ima pozitivan utjecaj.


6. Elementi pomlađivanja svih vrsta drveća u šumi bukve i jele i jele s
rebračom, pokazuju ovisnost o strukturnim i ekološkim čimbenicima s tim
da je u šumi bukve i jele veća ovisnost o strukturnim čimbenicima (tablice 28
i 66). a u šumi jele s rebračom ta ovisnost je podjednaka (tablice 20 i 54).
7. U sastojinama bukve i jele na području Gorskog Kotara ne postoji zna-»
čajna razlika u količini fiziološki aktivne vlage u prvih 10 cm tla.
Visokosignifikantne razlike postoje između sjeverne ekspozicije gdje je
vlaga veća i južne ekspozicije gdje je vlaga niža.
Količina humusa i sirovog humusa najveća je u šumama na području
Fužina. zatim Tršća te Zalesine.
Na južnoj ekspoziciji veće su količine sirovog humusa od sjevernih.
Tla su najkiselija na području Zalesine, manje kisela u Tršću a najmanje
u Fužinama. Tla sjevernih ekspozicija su kiselija od južnih.
Sastojine na području Tršća imaju najveću količinu užitog svijetla, manje
imaju sastojine na području Zalesine, a najmanje na području Fužina. Užito
svjetlo je veće na južnoj nego na sjevernoj ekspoziciji.


Od biotskih čimbenika najjači je antropogeni utjecaj u vidu sječe stabala
u zadnjih pet godina i zadnjih pet od 25 godina bio na području šuma
Tršća.


Šume bukve i jele i šume jele s rebračom na području Fužina ne pokazuju
signifikantne razlike u fiziološki aktivnoj vlazi u prvih 10 cm tla
u usporedbi s isto takvim sastojinama na području Zalesine. Razlike su se
pokazale u šumama na sjevernoj ekspoziciji (gdje je vlaga veća) i šumama
na južnoj ekspoziciji (gdje je vlaga manja).


Šume jele s rebračom na podlozi silikata, koje se nalaze na području Zalesine
i Fužina, imaju manju fiziološki aktivnu vlagu u prvih 10 cm tla od
šuma bukve i jele na vapnenoj podlozi istog područja.


Šume na području Zalesine (na vanencu i silikatu) imaju tlo kiselije reakcije,
više užitog svijetla te se tamo sjeklo jače u zadnjih pet do 25 godina nego
u šumama na području Fužina.


Šume na silikatnoj podlozi imaju veće vrijednosti sirovog humusa, kiselija
tla, veći postotak užitog svijetla te veći broj posječenih stabala u zadnjih
25 godina nego šume na području vapnenca.