DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 18 <-- 18 --> PDF |
imaju negativan utjecaj pa tako objašnjavaju 22,6´% ukupno objašnjene varijance (tablice 48 i 49). Broj pomlatka i mladika smreke u šumi bukve i jele ovisan je o broju stabala od tri do 10 cm koji ima pozitivan utjecaj, a sječa1 u zadnjih pet godina nije pokazivala pozitivan utjecaj na pojavu pomlatka i mladika smreke. Ukupne visine pomlatka i mladike smreke u istoj zajednici povećavaju se povećanjem broja stabala od tri do 10 cm promjera, a smanjuju se povećanjem broja stabala od tri cm da više. užitog svijetla i broja posjećenih stabala u zadnjih pet godina. Iz rezultata faktorske analize (tablice 48 i 49) vidimo da nam četvrti faktor objašnjava 10,9% od ukupno objašnjene varijance, a u njemu broj pomlatka i mladika smreke te njihove ukupne visine imaju najznačajniji utjecaj zajedno s količinom sirovog humusa koji ima pozitivan utjecaj. 6. Elementi pomlađivanja svih vrsta drveća u šumi bukve i jele i jele s rebračom, pokazuju ovisnost o strukturnim i ekološkim čimbenicima s tim da je u šumi bukve i jele veća ovisnost o strukturnim čimbenicima (tablice 28 i 66). a u šumi jele s rebračom ta ovisnost je podjednaka (tablice 20 i 54). 7. U sastojinama bukve i jele na području Gorskog Kotara ne postoji zna-» čajna razlika u količini fiziološki aktivne vlage u prvih 10 cm tla. Visokosignifikantne razlike postoje između sjeverne ekspozicije gdje je vlaga veća i južne ekspozicije gdje je vlaga niža. Količina humusa i sirovog humusa najveća je u šumama na području Fužina. zatim Tršća te Zalesine. Na južnoj ekspoziciji veće su količine sirovog humusa od sjevernih. Tla su najkiselija na području Zalesine, manje kisela u Tršću a najmanje u Fužinama. Tla sjevernih ekspozicija su kiselija od južnih. Sastojine na području Tršća imaju najveću količinu užitog svijetla, manje imaju sastojine na području Zalesine, a najmanje na području Fužina. Užito svjetlo je veće na južnoj nego na sjevernoj ekspoziciji. Od biotskih čimbenika najjači je antropogeni utjecaj u vidu sječe stabala u zadnjih pet godina i zadnjih pet od 25 godina bio na području šuma Tršća. Šume bukve i jele i šume jele s rebračom na području Fužina ne pokazuju signifikantne razlike u fiziološki aktivnoj vlazi u prvih 10 cm tla u usporedbi s isto takvim sastojinama na području Zalesine. Razlike su se pokazale u šumama na sjevernoj ekspoziciji (gdje je vlaga veća) i šumama na južnoj ekspoziciji (gdje je vlaga manja). Šume jele s rebračom na podlozi silikata, koje se nalaze na području Zalesine i Fužina, imaju manju fiziološki aktivnu vlagu u prvih 10 cm tla od šuma bukve i jele na vapnenoj podlozi istog područja. Šume na području Zalesine (na vanencu i silikatu) imaju tlo kiselije reakcije, više užitog svijetla te se tamo sjeklo jače u zadnjih pet do 25 godina nego u šumama na području Fužina. Šume na silikatnoj podlozi imaju veće vrijednosti sirovog humusa, kiselija tla, veći postotak užitog svijetla te veći broj posječenih stabala u zadnjih 25 godina nego šume na području vapnenca. |