DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Sum. list CVIII (1984) 399 IIDK 630*525.5 : 630*221 NEKOLIKO NOVIH FORMULA ZA RAČUNANJE ETATA GLAVNOG PRIHODA U VISOKIM REGULARNIM ŠUMAMA Mr Radovan KRIŽANEC, đipl. inž. šum. Katedra za uređivanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu SAŽETAK. Za računanje etata glavnog prihoda (Ef/) u visokim regularnim šumama primjenjuju se četiri poznate formule: MANTEL- u -MASSONOVA (x = 0), MELARDOVA (x = ) , HUFNAGLOVA 3 u u (x ~ ) i KLEPCEVA (X = ) . Pojedina formula upotrebljiva je 2 3 samo uz određenu dobnu granicu (x). Kako se ophodnja u praksi (Cl. 19 »Pravilnika«) kreću od 10—120 godina a širina dobnih razreda je ovisno o dužini ophodnje propisana sa 5, 10 i 20 godina (Cl. 8 »Pravilnika«), navedene se formule ne mogu primijeniti adekvatno s nekim u praksi korištenim dobnim granicama. Nove formule za računanje etata glavnog prihoda prilagođene su izvjesnim u praksi korištenim ophodnjama i dobnim granicama sa svrhom da olakšaju primjenu pozitivnih propisa »Pravilnika«. Ključne riječi: Etat glavnog prihoda — Visoka regularna šuma UVOD Visoke regularne šume uređuju se (Cl, 20 i 21 »Pravilnika«) po »Metodi razmjera dobnih razreda sa sastojinskim gospodarenjem«. To će reći, da su osnovne jedinice gospodarenija sastojine, kojih je zrelost za sječu definirana starošću. Kad sastojine neke jedinice prostorne podjele (gospodarske jedinice, ekološko gospodarskog tipa, računske jedinice ili uređajinog razreda), razvrstane prema površini i starosti u odgovarajuće dobne razrede, tvore kontinuirani niz jednakih površina, za takvu jedinicu prostorne podjele kažemo da iima normalan razmjer dobnih razreda. Ako u tom kontinuiranom nizu dobnih razreda jednakih površina rastu sastojine optimalne strukture po broju stabala, optimalnog obrasta, optimalne drvne mase i optimalnog prirasta uz podjednake potencijalne mogućnosti staništa, tada viša jedinica prostorne podjele ima drvnu zalihu normalne veličine i normalne strukture. |