DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 46     <-- 46 -->        PDF

U tabeli 7. za 6 od ukupno 8 šumarija naveli smo podatke o direktnim
troškovima sječe, izrade izvoza i utovara na pomoćnom stovarištu zajedno u
godini 1978. u din/m:! hrastove oblovine (kolona 3). U koloni 2. te tabele naveli
smo pak po tim šumarijama količine posječene drvne mase hrastove oblovine
u godini 1978. Ona je, kako se iz tabele vidi, ukupno iznosila 40.908 m:i.
a prosječni (ponderirami) direktni troškovi rada u iskorištavanju 646,37 din/m3.


Na temelju naprijed navedenih podataka — izračunali smo koliki je postotak,
pa i apsolutni iznos za proizvođača redovno izgubljen od potencijalne
tržišne vrijednosti, zbog sušenjem zahvaćene hrastove oblovine. To snio učinili
u posljednjoj tabeli 8. Ona ujedno pruža konačni zaključak našeg istraživanja.
Ona se odnosi: 1) na odjele u kojima smo izvršili naša mjerenja; 2) na sjeće
obavljene u navedenim 6 šumarija godine 1978.


ZAKLJUČAK


Zbog sušenja hrasta lužnjaka u nizinskim sumarna kaje su istraživane,
utvrđeno je da se od potencijalne tržišne vrijednosti tehničkih sortimenata
(trupaca i rudničkog drva) gub i 32,90% zbog otpada bjeljike (smanjivanje
količine i deklasiranje) i daljnjih 5,96% zbog uzaludnih direktnih troškova iskorištavanja
(rada) oko bjeljike, tj. sveukupn o 38,86°/o.


Prema razinama cijena i snazi dinara godine 1978., sveukupna negativna
financijska posljedica sušenja hrastove oblovine na istraživanim sječinama —
— odjelima iznosila je 1,476.844 din, a na području sječina 6 navedenih šumarija
40,541.621,49 din.´


Odatle se može zaključiti o svakogodišnjim golemim negativnim financijskim
posljedicama sušenja hrastove oblovine u svim šumarijama SR Hrvatske,
a naročito Jugoslavije — koje obuhvaćaju šume hrasta lužnjaka.


Ovdje nismo obuhvatili i poskupljivan je stablimičnog iskorištavanja posušenih
hrastovih stabala, zbog njihove manje koncentracije na sječinama. To
nismo učinili stoga, što ono otbuhvaća daljnji manji ili veći postotak potencijalne
tržišne vrijednosti hrastove oblovine — ovisno o stupnju koncentracije
sječne drvne mase koja može znatno varirati od slučaija do slučaja.


IZVORI:


1.
Androić , M.: Prethodni rezultati timskog ´istraži van ja uzroka sušenja hrastu
u slavonskim sumarna, Simpozij sto godina znanstvenog i organiziranog pristupu
šumarstvu jugoistočne Slavonije, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Centar za znanstveni rad (knjiga II), Zagreb, 1975. str. 59—78.
2.
Cjenik drvnog materijala prema mjestu prodaje (N. N. br. 38/78.)
3.
Cjenik drvnog materijala prema mjestu prodaje (N. N. br. 12/81.)
4.
Kraljić, B. i Golubovi ć, U.: Ekonomske posljedice sušenja hrasta lužnjaka
(Q. robur L.). (Prethodna obavijest), Šumarski list 1—2/1980. str. 3—15.
5.
P 1 a v š i ć, M. i G o 1 u b o v i ć. U.: Ekonomske posljedice sušenja hrasta lužnjaka,
Zagreb, 1967. (manuskript), str. 1—133.