DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Sum. list CVIII (1984) 427 UDK 630*431 (497.13 Primorje) UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA POJAVU ŠUMSKIH POŽARA NA PODRUČJU PRIOBALNOG KRŠA TIJEKOM 1983. GODINE Tomislav DIMITROV i Vesna JURCEC* SAŽETAK. Jedna od preventivnih mjera za zaštitu šuma od požara je i poznavanje utjecaja vremenskih prilika na njihovu pojavu i širenje. U ovom radu prikazani su elementi na osnovu kojih se izračunavaju meteorološki indeksi požara, dane njihove numeričke vrijednosti za Dalmaciju i iskaz sušnih razdoblja u 1983. godini za 13 mjesta duž Jadranske obale, (op) Šume n:\ kršu na području Istre. Hrvatskog primorja i Dalmacije zauzimaju površinu od 708.600 ha (Statistički godišnjak 1982. g.). od toga na društvene šume otpada 469.300 ha, a na privatne šume 239.300 ha. Ove šume su svake godine izložene znatnim štetama od šumskih požara u proljetnom i ljetnom sušnom periodu, jer na tom području, za razliku od kontinentalnog dijela SR Hrvatske, klimatske prilike izuzetno pogoduju nastanku i širenju šumskih požara. Duž jadranske obale rijetko je kad gorjelo s takvom žestinom kao u protekloj godini. Šume su ležeći na debelim sagovim iglica četinjača, neočišćene od suhog korova i ostalog pokrova, bez valjanih protupožarnih prosjeka i zaštitnih pojasa, kao i loše opremljenosti dijela vatrogasnih organizacija., a sve to potpomognuto čestim sušnim periodima, bile izložene takvoj vatrenoj stihiji, koja se doslovce prošetala obalom dotičući sam prag gradova, turističkih naselja sela i zaseoka. Prema podacima »Biltena o požarima« Republičkog sekretarijata SRH (ožujak 1984), kao i prema evidenciji Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo, na osnovi pismenih podataka dobivenih od šumskih gospodarstava za društvene šume kojima one gospodare i općina za privatne i ostale šume izvan šumsko-gospodarsfkih područja, prošle godine samo na priobalnom dijelu krša bilo je 400 šumskih požara, sa ukupno spaljenom površinom od 18.358 ha (tabela 1. i tabela 2). Spaljene površine u Dalmaciji ove su godine nekoliko puta veće od prosjeka za posljednjih nekoliko godina, što se naročito odnosi na vrijedne borove šume, dok su područja Istre i Hrvatskog primorja ostale u okviru prosjeka ra * Tomislav Dimitrov. dipl. iinž. šum, Dr Vesna Jurčec, Republički hidrometeorološki zavod SR Hrvatske, Zagreb, Grk" 3. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Tabela 1. — Šumski požari od 1980. do 1983. god. za priobalni dio krša Godina Broj požara Sagorjela površina u ha Materijalna šteta u 000 din 1980. 416 6.493 64.151 1981. 324 8.121 62.838 1982. 304 10.979 114.811 1983. 400 18.358 523.586 Tabela 2. — Iskaz šumskih požara za područje Istre, Hrvatskog primorja i Dalmacije za 1983. godinu Sagorjela Oštećena Vrijednost Broj Područje površina drvna masa štete u 000 požara ;! u ha u mdin Istra 153 2628 10.495 11.645 Hrvatsko primorje 38 681 1.384 3.476 Dalmacija 209 15.049 308.945 508.465 Ukupn o o: 400 18.358 321.204 523.586 nijih godina. Iako još nije razrađena jedinstvena metodologija za obračun šumske štete uzrokovane požarom, u kojoj bi se očitovale i štete u gubitku prirasta, smanjenju plodnosti zemljišta, pojačanoj eroziji, gubitku turističke rente, gubitku drvne mase za drvnu industriju, povećanom trošku vanplanske eksploatacije oštećenog drveta, gubitku općekorisnih funkcija sume i troškovima sanacija paljevine, u 1983. godini materijalna šteta izračunata na bazi oštećene drvne mase povećana je u odnosu na 1982. godinu za 456,0%. Pri tom je broj požara na području krša isto u odnosu na 1982. godinu veći za 13,2%. Nakon ovih spoznaja, postavlja se pitanje kakvi su s meteorološkog aspekta bili uvjeti za pojavu tolikog broja šumskih požara, odnosno, koliko su vremenske prilike tijekom prošle godine pogodovale takvom intenzitetu šumskih požara na priobalnom kršu, od kojih su neki bili i katastrofalnih razmjera uz 13 ljudskih žrtava. VREMENSKE PRILIKE NA JADRANU U RAZDOBLJU SIJEČANJ—KOLOVOZ 1983. Opća značajka vremenskih prilika na Jadranu u 1983. godini bila je velika stabilnost vremena uvjetovana izrazitom persisteicijorn anomalija opće cirkulacije atmosfere na području Evrope i istočnog Atlantika. U ovim anomalijama dominantan je bio sijeverniji položaj Azorske aniciklone uz viši tlak od prosjeka, dok je istovremeno Islandska ciklona bila dublja i tlak nad širokim 428 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 51 <-- 51 --> PDF |
područjem sjevernih širina niži od prosjeka. To je uvjetovalo pojačanu zonalnu cirkulaciju u sjevernoj Evropi, pa je i gibanje ciklona s frontalnim sistemima bilo mnogo sjevernije od uobičajenih ciklonalnih putanja. Među najizraženije anomalije ovakove cirkulacije spada siječanj sa središtem snažne anticiklone u jugozapadnoj Evropi. Zato je siječanj bio nad prosječno suh s oborinama ispod 30°/o od normalnih vrijednosti i dvostruko manjim brojem kišnih dana od uobičajenih. Razdoblje od veljače do svibnija bilo je vrlo neujednačeno s velikim prostornim i vremenskim oscilacijama atmosferskog stanja nad Jadranom. Veljača je bila vrlo hladna, a zajedno sa studenim to su bila jedina dva mjeseca u 1983. s izrazitom niskim temperaturama ispod normalle. Svibanj je, kao i srpanj, bio izrazito topao mjesec. Cijeli period od veljače do svibnja bio je karakterističan primjer velike persistencije kišnih i sušnih razdoblja koja pokazuje da mjesečne količine oborina ne mogu odraziti stvarnu sliku oborinskog režima na Jadranu. Prva polovica veljače bila je kišna, a druga sušna, dok je obrnuti slučaj bio u ožujku. Kišni period od 25. ožujka do 6. travnja bio je najdulji ne samo u promatranom razdoblju, već i u cijeloj 1983. godini. Mjesečne količine oborine su u oba mjeseca na srednjem i južnom Jadranu iznosile oko polovinu normalnih vrijednosti. Nekoliko kišnih dana .sredinom travnja uvjetovalo je oborine samo slabijeg intenziteta). Nasuprot tome u svibnju su dva kišna perioda, s prekidom od desetak sušnih dana sredinom mjeseca, bila uzrok visokoj mjesečnoj količini oborine koja je u Splitu, kao i u veljači, bila dvostruko veća od normale. Velikoj količini oborine u svibnju doprinjeo je ovaj posljedmji kišni period od 6 dana, od kojih su samo dva dana s ekstremnim oborinama iznosili 64°/o ukupne mjesečne količine. ´Za srednji Jadran je to bio i posljednji kišniji period u 1983. godini. Uzrok kišnijem razdoblju u travnju i svibnju na Jadranu bila je izuzetna atmosferska cirkulacija koja se ije bitno razlikovala od preostalog dijela godine. Jedino u ta dva mjeseca anomalije* cirkulacije su održavale prevladavajuću ciklonalnu aktivnost u području zapadne Evrope, s jačim jugozapadnim strujanjem nad Jadranom, Ovakva cirkulacija, čije su posljedice brže izmjene kišnih i sušnih razdoblja, predstavlja mnogo povoljniji oborinski režim na Jadranu nego anticiklonalni tip cirkulacije kakav je prevladavao u veljači i ožujku. Ljeto je na cijelom području Jadrana bilo sušno, ali s bitnim razlikama u pojedinim dijelovima i pojedinim mjesecima. Na sjevernom Jadranu su mjesečne količine oborine od lipnja do kolovoza bile dosta ujednačene, 30—40% manje od normale, ali broj kišnih dana nije bio bitno manji od uobičajenog, niti su sušna razdoblja trajala dulje od 10 uzastopnih suhih dana. Prema tome, obilježje suše na sjevernom Jadranu očitovalo se samo u slabijem intenzitetu oborina kao posljedice slabije izraženih frontalnih sistema sa sjevera. To nije iznenađujuće jer je anomalna cirkulacija atmosfere s izrazito povećanim tlakom nad Velikom Britanijom uvjetovala jaku sušu na području srednje Evrope, a prevladavajuće sjeverozapadno strujanje, umjesto uobičajenih zapadnih vijetrova, donosilo je nad Jadran relativno suhi kontinentalni zrak i ublažilo intenzitet frontalnih sistema. * odstupanje od srednjeg stanja, persistenoija = postojanost, stalnost |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Područje Sredozemlja u ljetnom razdoblju nije bilo suho. ali je odražavalo velike razlike u pojedinim područjima. Uz izrazito male oborine u južnoj Italiji, zapadno područje Tirenskog mora kao i južna Grčka imali su oborine i preko 200°/o od normale. Takovo je stanje uvjetovalo zadržavanje hladnog zraka na visini i povremeno pojačana ciklonalna aktivnost koje su se odrazile u rjeđim lokalnim nestabilnostima na sjevernom i južnom Jadranu. U ovakvim prilikama mjesečne količine oborina još manje nego u proljetnom periodu odražavaju kišnost ili sušnoist nekog područja. Ukupna količina oborine i broj kišnih dana u Dubrovniku za cijelo ljetno razdoblje bila je u okviru normale, ali je to bio rezultat samo dvije izrazito velike dnevne količine oborine, 85 mm 16. lipnja i 92 mm 26. kolovoza, koje su zajedno iznosile 86% ukupne ljetne oborine. Između ova dva kišna dana cijelo razdoblje od 69 dana je bilo sušno u kojem maksimalna dnevna oborina nije prešla 1.8 mm. koliko je iznosila i ukupna količina oborine za srpanj u Dubrovniku. Srednji Jadran je bio najsušniji, naročito na otocima gdje je ukupna količina oborine iznosila i do 80°/o ispod normale. U Splitu je ukupna ljetna oborina iznosila 48 mm (67°/o ispcd normale), ali je sredinom lipnja, kao i u Dubrovniku, započelo dugo sušno razdoblje u koijem 52 dana dnevni maksimum nije prešao 3 mm. tl6-srpanj,1983. oborina VII+VIII 1983. Slika 1. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Ovakove prilike na Jadranu ne odražavaju ekstreme niti po količinama oborina i broju sušnih dana, niti po visokim temperaturama. Najviša dnevna temperatura srpnja od 35.5° C u 1983. u Splitu javlja se u prosjeku svake treće godine, dok su ekstremne temperature u sušnoj 1971. godini prešle i 38° C. Dubrovnik je imao nešto niže dnevne maksimalne temperature, ali ovdje sušni periodi općenito dulje traju. U 1971. godini je Dubrovnik imao 52 uzastopna potpuno suha dana, što ije dvostruko dulje razdoblje od 24-dnevnog u 1983. koje je bilo nadmašeno u još četiri godine protekle dekade (1978, 1974, 1979. 1981). Tome treba dodati da izostanak visokih dnevnih količinai oborina na otocima u ljetnom razdoblju također nije rijedak događaj, jer se, na primjer, na Lastovu veće (izad 20 mm) dnevne oborine javljaju u prosjeku tek ijednom TI 10 godina. Prema tome moramo zaključiti da i ljetn e suš e na> Jadranu poput ove u 1983. nis u rijedak događaj, pa time zahtijevaju posebnu pažnju u zaštiti od šumskih požara. Slika 1. pokazuje baričke centre i izobare u srpnju 1983. »V« je centar visokog tlaka od 1025 mb i označuje sjeverniji položaj anticiklone s proširenim grebenom preko srednje Evrope. »N« je centar niskog tlaka cd 1007 mb u |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 54 <-- 54 --> PDF |
sjevernije smještenoj Islandskoj cikloni. Osjenčana su područja sa 50°/o (dvostruko manjom) oborinom u odnosu na normalu i 200% (dvostruko većom). Slika 2. pokazuje polje strujanja u srednjoj troposferi (oko 5 km visine), a strijelice označuju (smjer vjetra. Gušće linije odražavaju jače visinsko strujanje. Debele linije ograničavaju područje s nižim (—) i višim ( + ) tlakom na toj visini. U osjenčanom području s pozitivnim centrom nad Velikom Britanijom (centar anomalnog strujanja) je tlak znatno viši od normale. PRIKAZ MJESEČNIH KOLIČINA OBORINA SIJEČANJ—KOLOVOZ 1983. GODINE NA PRIOBALNOM DIJELU KRŠA Režim oborina u nas i u svijetu je daleko najpoznatiji dio hidrološkog ciklusa u koji ubrajamo fizikalni proces od pale oborine, otjecanja, isparavanja do kondenzacije i nove oborine. Ovaj proces se dakako ne .događa na istom lokalitetu, već su njegovi nosioci dijelovi opće cirkulacije atmoisfere: ciklone, anticiklone, fronte, linije nestabilnosti i si. Stoga uzroke i »ritam« hidrološkog ciklusa treba tražiti u mnogo većim razmjerima, naročito ako želimo upoznati kratkoročne fluktuacije atmosferske cirkulacije 5—10 godina. Detaljna studija oborinskog režima, koja pored ekstremnih količina oborina u različitim periodima obuhvaća analizu sušnih razdoblja i njihovih uzroka, učinjena je na području Hrvatske samo za uže područje Zagreba. Ovi rezultati su prikazani u publikaciji »Prognoza sušnih perioda« (RHMZ SRH, 1976), a ukazuje nam na nužnost kontinuiranog praćenja oborinskog režima nekog područja zbog izrazitih kratko-periodičnih fluktuacija atmosferske cirkulacije na području Atlantika i Evrope. Detaljnija studija oborinskog režima, na Jadranu ne postoji, ali kratki osvrt u navedenoj publikaciji za cijelo područje Jugoslavije u ljetnom razdoblju 1925—40. već pokazuje na bitno različiti režim u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i na Jadranu, kao i na razlike između sjevernog i južnog dijela obale, te priobalnog dijela i otoka. Na području Jadrana postoji dobra mreža kišomjernih stanica koja posebno zadovoljava svojem gustoćom, dok s obzirom na duljinu raspoloživih nizova mjerenja zadovoljava u nešto marajoj mjeri. Međutim, uobičajena statistika o količinama i broju dana s oborinama nije dovoljna za upoznavanje oborinskog režima, već je nužno poznavati i promjenljivost tih veličina, odnosno, kolebanja stvarnih vrijednosti oko dugogodišnjih srednjaka. To nam pokazuje u koijoj mjeri se možemo osloniti na neku srednju vrijednost koju smatramo »normalnom«. Iz priloženog pregleda (tabela 3) mjesečnih količina oborina za osam mjeseci 1983. godine, s 15 odabranih silvometeoroloških stanica koje reprezentiraju priobalni dio naše republike, dat je iskaz mjesečnih količina oborina u milimetrima (1 mm = 1 litra na m2) za. svaku stanicu posebno, kao i mjesečni srednjak po stanici na potezu od Istre do Južne Dalmacije. Isto tako dat je iskaz oborina po stanicama za osam mjeseci 1982. godine (tabela 4) kao i usporedni prikazi manjka ili viška oborina u 1983. u odnosu na 1982. godinu. Iz podataka (tabela 3) vidljivo je. da je za osam mijeseci u 1983. godini ukupno palo 12°/o više oborina, nego za isti period u 1982. godini (tabela 4). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Tabela 3 Mjesečne količine oborine (mm) u 1983. godini Stanica Zbroj Zbroj 1983 Mjesec I II III IV V VI VII VIII 1983 1982 —1982 Dubrovnik 36 89 50 40 77 107 2 97 498 402 4- 96 Kardeljevo 18 154 73 50 46 38 20 41 440 342 4- 98 Hvar 20 66 58 8 39 16 4 3 214 301 — 87 Split-Marjan 28 127 35 38 113 26 5 17 389 398 — 9 Knin 35 192 38 78 76 34 4 61 518 441 — 36 Šibenik 36 104 44 61 56 31 16 10 358 394 — 36 Zadar 49 147 100 29 130 24 18 173 670 377 + 293 Biograd 46 151 78 30 98 50 9 79 541 343 + 198 Rab 43 143 108 72 112 25 6 64 573 440 + 133 Senj 63 122 128 37 140 55 4 55 604 539 4- 65 M. Lošinj 19 122 75 53 99 15 10 42 435 409 4- 26 Rijeka 42 149 139 90 148 62 64 70 764 841 — 77 Pula 12 118 52 48 73 16 9 80 408 397 + 11 Rovinj 12 106 48 49 60 28 4 49 356 357 — 1 Pazin 26 76 81 72 142 46 12 107 562 576 — 14 Ukupno : 485 1866 1107 755 1409 573 187 948 7330 6557 4- 773 Srednjak: 32 124 74 50 94 38 12 63 489 437 1983 = 7330 mm ll^/o više od 1982. 1982 = 6557 10.6»/đ manje od 1983. Razlika = 773 mm Tabela 4 Mjesečne količine oborine (mm) u 1982. godini I II III IV V VI VII VIII Zbroj Dubrovnik 23 31 168 27 9 17 43 84 402 Kardeljevo 22 27 191 11 17 2 44 28 342 Hvar 9 33 134 8 26 5 28 58 301 Split — Marjan 41 41 124 17 25 20 84 46 398 Knin 33 12 100 61 51 32 65 87 441 Šibenik 32 27 123 51 32 21 4!) 60 394 Zadar 26 19 118 54 30 41 50 39 377 Biograd 22 10 123 33 27 36 52 40 343 Rab 43 6 98 68 70 47 25 83 440 Senj 59 1 108 89 97 72 12 101 539 M. Lošinj 41 12 103 56 58 78 24 37 409 Rijeka 82 11 172 11 159 220 36 150 841 Pula 47 14 118 34 84 35 25 40 397 Rovinj 41 18 94 2 90 59 30 23 357 Pazin 52 8 128 11 105 147 59 66 576 Ukupno: 573 270 1902 533 880 832 625 942 6557 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Ako se za bazu uzme 1982. godina, onda je za osam mjeseci u 1982. godini palo 11% manje oborina, nego za isti period 1983. godine. S druge strane iz prikazanih podataka (tabela 1) vidljivo je, da je sagorjela površina na priobalnom kršu u 1983. godini veća za 60% u odnosu na 1982. godinu. Očito je da se za tumačenje uzroka čestina kao i intenziteta šumskih požara za određeno područje, ne može osloniti na stanje samo jednog iako najhitnijeg meteorološkog elementa — oborine, jer takav pristup može navesti i na pogrešne zaključke. Ovo proizlazi iz tog razloga što niti jedan od meteoroloških elemenata uzet odvojeno, ne može dovoljno točno okarakterizirati stanje zapaljivosti šumskih gorivih materija. To se može objasniti time, što kod povoljnog stanja jednog meteorološkog elementa za uvjete zapaljivosti u šumi, stanje drugih meteoroloških elemenata mogu biti nepovoljni za te iste uvjete zapaljivosti. Prema tome, pod meteorološkim indeksom požara, podrazumijeva se interakcija svih relevantnih meteoroloških elemenata, kao i faktori duljine dana te mjeseca u godini, na stupanj zapaljivosti šumskog gorivog materijala na jednom određenom području kojeg reprezentira meteorološka stanica. TEMELJNA STRUKTURA METEOROLOŠKIH INDEKSA POŽARA Meteorološki indeks požara sastoji se od 6 komponenti: tri primarne, dvije posredne i konačno jedne koja pretstavlja intenzitet pojedinačnog požara u standardnom tipu goriva (si. 3). Tri primarne komponente su podindeksi koji slijede iz sadržaja vlage od dana do dana triju klasa šumskog goriva, različitih brzina sušenja. Dvije međukonipanente su podindeksi koji pretstavljaju brzinu širenja i količinu raspoloživog goriva. Sistem ovisi isključivo o meteorološkim mjerenjima svakog dana u sunčevo podne. U temeljnom obliku meteorološki indeks požara je niz jednadžbi koji se lako može obraditi kompjutorski. Treba naglasiti da, iako se meteorološki indeks požara računa iz podnevnih meteoroloških mjerenija, on stvarno predstavlja opasnost od požara u vrhu sredine popodneva, recimo od 14.00 do 16.00 sati. Za svako od tri goriva uklopljenih u meteorološki indeks požara razvijen je subsidijarni indeks s dvije faze, jednom za vlaženje kišom i jednom za sušenje. Ovi podindeksi, nazvani šifram a vlage , su ustvari sistemi knjigovodstva koji dodaju vlagu nakon kiše i oduzimaju nešto od nje za svaki dan sušenja. Za svako gorivo se uzima da se suši eksponencijalno, tako da ije trenutna brzina sušenja proporcionalna sadržaju slobodne vlage u struji. Ideja o standardnom gorivu osnova je na kojoj je izrađen sistem meteorološkog indeksa požara,. Konkretni podaci o sadržaju vlage i ponašanju požara upotrebljeni za postavljanje pokazatelja vlažnosti, kao i indeksa opasnosti od požara, odnose se na borove šume. Za standardno gorivo određena su staništa bora Pinus Banksiana i Pinus cortorta. Pošto je poznata činjenica da se šumski požar začinje na gorivom materijalu mrtve šumske prostirke, buduće analize o utjecaju vremenskih prilika na pojavu šumskih požara u RHMZ-u temeljit će se na meteorološkom indeksu požara, kod nas prihvaćene, kanadske metode. On je kičma cijelog sistema pomenute metode i njegove se komponente koriste u većini faza upotrebe paketa |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Blok dijagram meteorološkog; indeksa požara temperatura temperatura temperatura vlaga zraka vlaga zraka oborine brzina vjetra oborine tekući mjesec oborine duljina dana 1 1 i BLOK 1 BLOK 2 BLOK 3 pokazatelj pokazatelj pokazatelj vlažnosti vlažnosti vlažnosti finog srednjeg krupnog goriva goriva goriva 1 I BLOK 4 BLOK brzina indeks indeks vjetra početnog ukupnog širenja goriva I BLOK 6 indeks opasnosti od požara programa, od određivanja dnevne klase opasnosti za područje koje reprezentira meteorološka stanica (si. 4), određivanja brzine širenja vatrene fronte, do procjene težine kointroliranja šumskog požara. Dobiveni numerički pokazatelji daju kvantitativnu informaciju o zapaljivosti goriva, a svakodnevna promjena vrijednosti meteoroloških elemenata daje sliku kontinuiteta prošlih i trenutačnih učinaka na stupanj vlažnosti šumskog goriva. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Za izračunavanje meteorološkog indeksa požara, u 13.00 SEV (po srednje evropskom vremenu) moraju se osmotriti slijedeći meteorološki elementi: — temperatura zraka u °C — relativna vlaga zraka u °/o — brzina vjetra u m/sec — količina oborine u mm za ´protekla 24 sata. . SOCIJALISTIČKA REPUBLIKA HRVATSKA POKRIVENOST PRIOBALNOG PODRUČJA KRŠA METEOROLOŠKIM STANICAMA e> MMA *Jiti ij´m MOD METEOROLOŠKE STANICE PRIOBALNOG KRŠA: - PAZIN r PULA - RIJEKA-OMISALJ - SENJ - ZAVIZAN - RAB - MALI LOŠINJ - GOSPIĆ - ZADAR - KNIN - ŠIBENIK - SPLIT-MAEJAN - .HVAR - KORČULA - KUNA-PELJESAC - LASTOVO - GOVEDJAPI - STON - TPSTENO - DLBROVNIK-CILIPI Napomena: Srafirana površina označava zonu koju reprezentira meteorološka stanica Slika a -9b |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Tri osnovne veličine, odnosno modula, koje ulaze u meteorološki indeks požara su pokazatelji vlažnosti goriva a odnose se na sadržaj vlage finog, ´srednjeg i dubokog kompaktnog goriva na šumskom tlu. Prv i modu l jest pokazatelj vlažnosti finog goriva (PVFG). koji odražava efekte meteoroloških prilika u nekoliko prethodnih dana na stanje vlage u finim gorivima na šumskom tlu, naročito na otvorenim staništima. Tipičan je za 2—3 cm dubok sloj listinca težine oko 5 t/ha. PVFG reagira na: — dnevnu temperaturu — relativnu vlagu — brzinu vijetra i oborine za protekle 24 sata u količini iznad 0.6 mm i pretskazuje vlažnost goriva od podne do rano popodne u najtoplijem dijelu dana. Njegova vrijednost je najpogodnija za ocjenjivanje zapaljivosti. U kombinaciji s vjetrom, koristi se za izračunavanje indeksa početnog širenja vatrene linije u metrima u minuti. Drug i modu l jest pokazatelj vlažnosti srednjeg goriva (PVSG) i daje broj koji se odnosi na sadržaj vlage u umjereno dubokom sloju rahlog listinca (5—10 cm), kojem je težina oko 50 t ha. Prvenstveni je izvor energije koju daje pomicanje fronte požara kod većine tipova goriva. Vremenski činioci uključeni u PVSG jesu: — temperatura zraka — relativna vlaga — oborine za protekla 24 sata iznad 1.5 mm — faktor duljine dana. Faktor duljine dana mijenja se od dana do dana tijekom sezone šumskih požara. Duljina dana utječe na trajanje isušivanja goriva. Temperatura od 21-"´ C i relativna vlažnost od 45% u podne junskog dana (mjesec s najdužim danima), ima u sušenju dvostruki efekt u odnosu na septembarski dan jednakih meteoroloških parametara. Treć i modu l jest pokazatelj vlažnosti krupnog dubokog listinca, čiji slojevi mogu sadržati čak i 350—400°/o vode u odnosu na težinu suhog goriva i suše se polagano evapotranspiracijom. Na mjestima gdje gori krupno gorivo požar se teško gasi i postaje ozbilijan problem za kontrolu požara. PVKG koristi slijedeće vremenske činioce: — temperaturu zraka — oborine za 24 sata iznad 2,9 mm i — tekući mjesec, za izvođenje broja koji opisuje sadržaj vlage u sloju ispod 10—20 cm dubine kompaktnog listinca, težine do 440 t/ha. Ova tri modula, odnosno, pokazatelja, vlažnosti reprezentiraju tri vrste goriva i imaju slijedeća značenja: PVFG — zapalijivost PVSG — postojanost i intenzitet vatre PVKG — otežano gašenje i kontrola. Komponente koje se odnose na ponašanje požara Četvrti i peti modul, indeks početnog širenja (IPŠ) i indeks ukupnog goriva (IUG), pretstavljaju prijelazne komponente između pokazatelja vlažnosti i 437 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 60 <-- 60 --> PDF |
i indeksa opasnosti od požara (IOP). Oni osiguravaju neophodnu povezanost između sadržaja vlage u gorivu i intenziteta vatre. Indeks početnog širenja (IPS) je brojčana procjena relativnog širenja vatre koja se očekuje nepoisredno nakon zapailjenja goriva standardnog tipa. Za određivanje IPS-a potreban je podatak o brzini vjetrai na otvorenom na visini 10 metara. Dobiveni podatak ne korelira sasvim brzinama širenja realnih požara, jer su poremećene zbog promjenljive količine rspoloživog goriva. Eksperimentalni požar u borovoj šumi u Kanadi širio se brzinom od 1 m/min kod vjetra od 6 km/sat. Na osnovu vrijednosti IPŠ-a postavljene su 4 klase brzina širenja. Padine strmije od 20°/o mogu povećati brzinu širenja i preko navedenih vrijednosti u tabeli 3. Tabela 3. IPS klasa brzine interpretacija 0—7 sporo 1,5 m/rnin 8—12 umjereno 3,0 m/min 13—17 brzo 6,1 m/miii više od 18 vrlo brzo 18,3 m/min Kod nas tek predstoji uspostavljanje eksperimentalnog poligona RHMZ-a na području Dalmacije na staništima autohtonog bora Pinus halepensis radi utvrđivanja, pored ostalog, i klase IPŠ-a za naše uvjete. Indeks ukupnog goriva (IUG), pretstavlja numeričku procjenu suhoće šumskih gorivih materijala te njihovo stanje za prihvat vatre. Numerička vrijednost IUG-a kreće se od 0—400, a kod vrijednosti jednakoj ili većoj od 120 označava da je gorivi materijal u šumi dovoljno suh i da lako prihvata vatru koja se zatim sama od sebe širi. Šesti, i posljednji, modul jest indeks opasnosti od požar a (IOP) čija vrijednost ocjenjuje intenzitet cijela požara kao količini oislobođene energije po jedinici duljine fronte požara. To ije energetski pokazatelj i ta informacija je od velike koristi jedinicama koje učestvuju u suzbijanju šumskih požara IOP razdijeljen u klase označava različit intenzitet vatre, razmjerno klasi u kojoj ije šumski požar nastao, prama toime pretskazuj e težinu lokaliziranja, mogućnost širenja i veličinu štete koja pri tom može nastati. Numerička vrijednost IOP-a kreće se od 0 — 200, a klase su slijedeće: I. 0—4 klasa vrlo malog intenziteta požara II. 4—8 klasa malog intenziteta požara III. 8—16 klasa umjerenog intenziteta požara IV. 16—32 klasa velikog intenzitetai požara, i V. više od 32 klasa vrlo velikog intenziteta požara. IOP je numerička procjena potencijalnog intenziteta požara na gorivu standardnog tipa i povezan sa IUG-om općenito je najbolji način za opisivanje klasa opasnosti za nastanak i širenje šumskih požara. Na bazi požarnog opterećenja za period od 7 godina, prema statističkim pokazateljima RSUP-a SRH, sačinjena je kalibracija meteorološkog indeksa po 438 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 61 <-- 61 --> PDF |
žara za priobalni dio krša SR Hrvatske, pa se sistem izračunavanja klasa opasnosti od požara (odno? IOP-a i IUG-a prema nastalim požarima), može vidjeti iz priložene tabele (si. 5). SI. 5. Kalibracija metcrološkog indeksa požara (MIP) za područje priobalnog dijela krša SR Hrvatske Iskaz numeričkih vrijednosti MlP-a za Dalmaciju Kako je prema tabelarnom iskazu šumskih požara na kršu (tabela 2) Dalmacija sa 209 šumska požara po čestinama daleko ispred Istre i Hrvatskog Primorja, napravljen je presjek priobalnog krša Dalmacije od Zadra do Dubrovnika na taj način, što su uzete četiri reprezentativne meteorološke stanice u cilju analize određenih komponenata meteorološkog indeksa požara i to: — Zadar — Šibenik — Split-Marjan i — Dubrovnik |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 62 <-- 62 --> PDF |
U tabeli 4 date su dvije komponente IUG i IOP u nekoliko vrijednosnih variijanti radi usporedbe promatranih 1982. i 1983- godine. Tabela 4. Vrlo Prosječni Prosječni IOP IUG visoka IUG 200 IOP IUG opasnost max max Zadar 1982. 21. dan 384 123,0 56 154 0 dana 1983. 31 dan 44,7 158,5 74 207 3 dana povećanja 48 17 29 32 34 Šibenik 1982. 15 dana 42,9 114,3 79 130 0 dana 1983. 39 dana 45,8 166,3 104 237 9 dana %> povećanja 160 7 46 32 82 Split 1982. 18 dana 40,9 125,9 60 162 0 dana 1983. 51 dana 43,3 185,6 88 272 17 dama povećanja 183 6 47 47 68 Dubrovnik 1982. 6 dana 37,0 109,5 42 126 0 dana 1983. 31 dan 40,7 171,9 67 243 8 dana povećanja 416 10 57 59 93 Iz podataka tabele 4 za procjenu opasnosti od šumskog požara za silvometeorološku stanicu Zadar vidljive su povećane vrijednosti u 1983. u odnosu na 1982. godinu i to: — tijekom 1982. godine područje Zadra bilo je u klasi vrlo velike opasnosti — 21 dan. a tijekom 1983. — 31 dan, što (je za 48D/o više u 1983. u odnosu na 1982; — numerička vrijednost prosječnog IOP-a u 1982. bila je 38.1, a u 1983. 44.7. što znači da je vrijednost IOP-a u 1983. u odnosu na 1982. bila veća za 17"/«; — numerička vrijednost prosječnog IUG-a u 1982. bila je 123.0, a u 1983. 158.5, što znači da je vrijednost IUG-a u 1983. u odnosu na 1982. bila za 29% veća; — numerička vrijednost maksimalnog IOP-a u 1982. bila je 56, a u 1983. 74. što znači da je vrijednost IOP-a u 1983. u odnosu na 1982. bila za 32°/o veća; |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— numerička vrijednost maksimalnog TUG-a u 1982. bila je 154. a u 1983. 207, što znači da je vrijednost lUG-a u 1983. u odnosu na 1982. bila za 34% veća; — i na kraju numerička vrijednost IUG-a iznad 200 u 1982. nije bila niti jedan dan, a u 1983. bila je 3 dana. Ostale usporedne vrijednosti komponenata MlP-a tijekom 1983. u odnosu na 1982. vidljive su iz ostalih tabela za silvometeorološke stanice Šibenik, Split i Dubrovnik. U osnovi povećane vrijednosti komponenata IUG-a i IOP-a iskazanih bilo u danima ili u numeričkim vrijednostima, kao odraz povoljnih vremenskih prilika procjenjuiju povećani stupanj suhoće šumskog gorivog materijala a> time i sposobnost za lako prihvatanje vatre. Logično, kod nepovoljnih vremenskih prilika vrijednosti komponenata IUG-a i IOP-a su niža, čime se procjenjuje i manja sposobnost šumskog goriva za prihvat vatre. Iskaz sušnih razdoblja i usporedba s pojavama šumskih požara Kao rezultat nejednake razdiobe oborina, javljaju se sušna razdoblja, kojih je tijekom 1983. godine na priobalnom kršu bilo često, pa će se obzirom da su u tijesnoj vezi s nastankom šumskih požara dati i njihov iskaz. Postoje brojne definicije za ocjenu suhoće i vlažnosti jednog područja, ali će se iz praktičnih razloga koristiti definicija koja se zasniva na oborinskim podacima, gdje se broje dani bez oborina, ili s oborinom manjom od određene vrijednosti, koja se smatra značajnom za prekid suhoće. Tako britanska meteorološka služba razlikuje: — apsolutnu sušu — djelomičnu sušu i — suho razdoblje. Apsolutna suša je najmanje 15 uzastopnih dana kad ni jedan dan nije imao više od 0,25 mm oborina. Djelomična suša je najmanje 29 dana kada srednja dnevna količina oborine ne prekorači 0,25 mm oborina. Suho razdoblje je barem 15 uzastopnih dana kad nijedan dan nije primio više od 1 mm oborine. Ovdje je potrebno napomenuti da se kod određenih analiza sušno razdoblje smatra period u könne uopće nije bilo oborina. Prema gore citiranoj definiciji navedena su sušna razdoblja na priobalnom kršu za period od 1. 4. — 30. 9. 1983. godine (6 mjeseci), u kom periodu RHMZ svakodnevno izračunava meteorološki indeks opasnosti od šumskih požara za cijelo područje SR Hrvatske. Ta sušna razdoblja su (tabela 5) uspoređena sa šumskim požarima koji su prema evidenciji Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo i Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove SR Hrvatske, nastali na području krša u navedenoj požarnoj sezoni: Dubrovnik-Cilipi: — od 18. 6. do 2. 7. 1983. (15 dana — sušno razdoblje) — od 15. 7. do 11. 8. 1983. (28 dana — apsolutna suša) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Kuna-Pelješae: — od 23. 4. do 9. 5. 1983. (17 dana — apsolutna suša) — od 11. 5. do 25. 5. 1983. (15 dana — apsolutna suša) — od 21. 6. do 9. 7. 1983. (19 dana — suho razdoblje) — od 11. 7. do 12. 8. 1983. (33 dana — apsolutna suša) Lastovo: — od 23. 4. do 8. 5, 1983. (16 dana — apsolutna suša) — od 30. 6. do 11. 8. 1983. (43 dana — aspolutna suša) Korčula: — od 22. 4. do 19. 5. 1983. (18 dana — apsolutna suša) — od 18. 6. do 25. 8. 1983. (69 dana — apsolutna suša) Hvar: — od 3. 5. do 24. 5. 1983. (21 dan — suho razdoblje) — od 24. 6. do 9. 7. 1983. (16 dana — suho razdoblje) — od 16. 7. do 24. 8. 1983. (40 dana — apsolutna suša) — od 26. 8. do 11. 9. 1983. (17 dana — suho razdoblje) Split-Marijan: — od 29. 4. do 8. 5. 1983. (16 dana — suho razdoblje) — od 8. 7. do 7. 8. 1983. (31 dan — suho razdoblje) — cd 9. 8. do 24. 8. 1983. (16 dana — apsolutna suša) — od 27. 8. do 11. 9. 983. (16 dana — suho razdoblje) Šibenik: — od 13. 5. do 23. 5. 1983. (21 dan — suho razdoblje) — od 15. 7. do 11. 8. 1983. (28 dana — apsolutna suša) — od 19. 9. do 12. 10. 1983. (24 dana — apsolutna suša) Mali Lošinj: — od 7. 4. do 21. 4. 1983. (15 dana — suho razdoblje) — od 24. 4. do 8. 5. 1983. (46 dana — suho razdoblj e) — od 29. 5. do 13. 7. 1983. (46 dana — apsolutna suša) — od 7. 8. do 24. 8. 1983. (19 dana — apsolutna suša) — od 16. 7. do 3. 8. 1983. (19 dana — apsolutna suša) — od 13. 9. do 30. 9. 1983. (18 dana — apsolutna suša) Rab: — od 7. 4. do 22. 4. 1983. (15 dana — suho razdoblje) - od 12. 6. do 14. 7. 1983. (32 dana — suho razdoblje) — od 16. 7. do 3. 8. 1983. (19 dana — suho razdoblje) — od 5. 8. do 24. 8. 1983. (20 dana — suho ´razdoblje) Senj: — od 5. 8. do 30. 8. 1983. (25 dana — suho´ razdoblje) — od 15. 7. do 2. 8. 1983. (19 dana — suho ´razdoblje) Rijeka-Omišalj: — od 21. 6. do 11. 7. 1983. (21 dan — suho razdoblje) — od 7. 4. do 21. 4. 1983. (15 dana — apsolutna suša) Pazin: — od 16. 7. do 3. 3. 1983. (19 dana — apsolutna suša) Pula-aerođrom: — od 7. 4. do 21. 4. 1983. (15 dama — suho razdoblje) — od 16. 7. do 2. 8. 1983. (19 dana — suho razdoblje) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 65 <-- 65 --> PDF |
44.3 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 66 <-- 66 --> PDF |
U ovim sušnim razdobljima priobalnog krša, nastali su brojni šumski požari, ali će biti iskazani samo oni s većom izgorjelom površinom. Uz to su prikazane i vrijednosti meteoroloških elemenata na dan nastanka šumskog požara i to temperatura zraka u "C, relativna vlaga zraka u "/», brzina vjetra u m/sec i količina palih oborina u mm za protekla 24 sata. Na bazi tih vrijednosti izračunate su i prikazane numeričke vrijednosti IUG-a i IOP-a te klasa opasnosti za odnosni dan. ZAKLJUČAK a) Razdoblje od siječnja do kolovoza 1983. na Jadranu karakteristično je po čestim sušnim periodima u pojedinim mjesecima nego što ukazuju mjesečne ili ukupne količine oborina s obzirom da ome sadrže pojedine visoke dnevne količine koje ne mogu ublažiti niti prekinuti duga. sušna razdoblja s temperaturama iznad normalnih vrijednosti. Jedini hladni mjesec, u odnosu na normalu, bila je veljača, dok je svibanj bio relativno kišan, ali i ekstremno topao. Ovakove prilike uvijetovao je sjeverniji položaj Azorslke anticiklone s grebenom visokog tlaka preko jugozapadne i srednje Evrope, koja je također ljeti bila sušna. Sjeverozapadni visinski vjetrovi, umjesto uobičajenih zapadnih direktno s Atlantika, donosili su nad područje Jadrana suhi kontinentalni zrak. Time su frontalni sistemi, kao i frontalne oborine, bili slabije izraženi, a kišna razdoblja većinom kratkotrajna. Povremeni utjecaj ljetne ciklomalne aktivnosti sa Sredozemlja uzrokovao je rijetke lokalne nestabilnosti, ali kratkotrajni intenzivni pljuskovi kiše nisu mogli ublažiti dugotrajnu sušu. Usporedba s ranijim sušnim godinama pokazuje da suša u 1983. nije bila ekstremna, niti predstavlja rijedak1 događaj za ljetno razdoblje. Ono što karakterizira ovu sušu je njezina dugotrajnost kao posljedica dugotrajne neuobičajene atmosferske cirkulacije na području Evrope i Atlantika. To je ujedno i uzrok produženja sušnog perioda, a jesenska suša 1983. je bila ekstremna i najžešća u posljednjih 30 godina. b) Dugotrajni sušni periodi pogoduju isušivanju svih vrsta šumskih gorivih materijala, a time i povećanju stupnja njihove zapaljivosti. Prema tome, kao rezultat nejednake razdiobe paiih oborina javljaju se sušna razdoblja koja su u tijesnoj vezi sa nastankom i intenzitetom šumskih požara. Osnovi principi i metode koje se koriste u svijetu za procjenu opasnosti od šumskih požara, temelje se na klasifikaciji šumskih goriva i na procjeni vlage u šumskom gorivu, na bazi vrijednosti meteoroloških elemenata. Prema tome, zaštita šuma od požara temelji se na mreži meteoroloških stanica na osnovu čijih podataka i određenih metoda izračunavanja se dobivaju parametri o zapaljivosti šumskog gorivog materijala, a služe u prvom redu preventivnoj djelatnosti snaga na terenu. Razumijevanje i primjena meteoroloških informacija, uz poznavanje lokalnih prilika vremena, šumskog goriva i topografije može biti od velike pomoći snagama na zemlji u efikasnijoj obrani kada se šumski požar pojavi. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 67 <-- 67 --> PDF |
LITERATURA: La ws on, B. D. (1977): CANADIAN FORESTRY SERVICE »FIRE WEATHER INDEX « . . . Šumski požari u SRH. Bilten o požarima RSUP SRH, 1983. . . . Informacija o šumskim požarima za razdoblje otl 1. 1. do 31. 8. 1983. godine, RK za poljoprivredu i šumarstvo SKH, Zagreb, 14. rujna 1983. RHMZ SRH (1976): Prognoza sušnih perioda. Rasprave i prikazi br 13. The Influence of Weather Conditions on the Occurrence of Forest Fires in the Area of Littoral Karst During 1983 Summary Due to the great number of forest fires iin the area of littoral karsft, apart from other preventive measures, a daily report on metereorological condiiitiions and the danger and possibility of forest fire occurrence and its spreading was introduced in the summer period of 1983. The linfoirmatdon data were given by the Republic Hydrometereological Institute oi Croatia. This paper presents weather faciors constituting the danger and gives meteorological fire indexes computed by Canadian methodology. 44 5 |