DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 54 <-- 54 --> PDF |
sjevernije smještenoj Islandskoj cikloni. Osjenčana su područja sa 50°/o (dvostruko manjom) oborinom u odnosu na normalu i 200% (dvostruko većom). Slika 2. pokazuje polje strujanja u srednjoj troposferi (oko 5 km visine), a strijelice označuju (smjer vjetra. Gušće linije odražavaju jače visinsko strujanje. Debele linije ograničavaju područje s nižim (—) i višim ( + ) tlakom na toj visini. U osjenčanom području s pozitivnim centrom nad Velikom Britanijom (centar anomalnog strujanja) je tlak znatno viši od normale. PRIKAZ MJESEČNIH KOLIČINA OBORINA SIJEČANJ—KOLOVOZ 1983. GODINE NA PRIOBALNOM DIJELU KRŠA Režim oborina u nas i u svijetu je daleko najpoznatiji dio hidrološkog ciklusa u koji ubrajamo fizikalni proces od pale oborine, otjecanja, isparavanja do kondenzacije i nove oborine. Ovaj proces se dakako ne .događa na istom lokalitetu, već su njegovi nosioci dijelovi opće cirkulacije atmoisfere: ciklone, anticiklone, fronte, linije nestabilnosti i si. Stoga uzroke i »ritam« hidrološkog ciklusa treba tražiti u mnogo većim razmjerima, naročito ako želimo upoznati kratkoročne fluktuacije atmosferske cirkulacije 5—10 godina. Detaljna studija oborinskog režima, koja pored ekstremnih količina oborina u različitim periodima obuhvaća analizu sušnih razdoblja i njihovih uzroka, učinjena je na području Hrvatske samo za uže područje Zagreba. Ovi rezultati su prikazani u publikaciji »Prognoza sušnih perioda« (RHMZ SRH, 1976), a ukazuje nam na nužnost kontinuiranog praćenja oborinskog režima nekog područja zbog izrazitih kratko-periodičnih fluktuacija atmosferske cirkulacije na području Atlantika i Evrope. Detaljnija studija oborinskog režima, na Jadranu ne postoji, ali kratki osvrt u navedenoj publikaciji za cijelo područje Jugoslavije u ljetnom razdoblju 1925—40. već pokazuje na bitno različiti režim u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i na Jadranu, kao i na razlike između sjevernog i južnog dijela obale, te priobalnog dijela i otoka. Na području Jadrana postoji dobra mreža kišomjernih stanica koja posebno zadovoljava svojem gustoćom, dok s obzirom na duljinu raspoloživih nizova mjerenja zadovoljava u nešto marajoj mjeri. Međutim, uobičajena statistika o količinama i broju dana s oborinama nije dovoljna za upoznavanje oborinskog režima, već je nužno poznavati i promjenljivost tih veličina, odnosno, kolebanja stvarnih vrijednosti oko dugogodišnjih srednjaka. To nam pokazuje u koijoj mjeri se možemo osloniti na neku srednju vrijednost koju smatramo »normalnom«. Iz priloženog pregleda (tabela 3) mjesečnih količina oborina za osam mjeseci 1983. godine, s 15 odabranih silvometeoroloških stanica koje reprezentiraju priobalni dio naše republike, dat je iskaz mjesečnih količina oborina u milimetrima (1 mm = 1 litra na m2) za. svaku stanicu posebno, kao i mjesečni srednjak po stanici na potezu od Istre do Južne Dalmacije. Isto tako dat je iskaz oborina po stanicama za osam mjeseci 1982. godine (tabela 4) kao i usporedni prikazi manjka ili viška oborina u 1983. u odnosu na 1982. godinu. Iz podataka (tabela 3) vidljivo je. da je za osam mijeseci u 1983. godini ukupno palo 12°/o više oborina, nego za isti period u 1982. godini (tabela 4). |