DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Na 15.722 čestice sa ukupnom površinom od 7.530 ha izvršen je opis šume, djelomična izmjera ili okulanna ocjena drvne zalihe na baza uzorka, omjer smjese vrsta drveća i drugi najvažniji elementi iz kojih je onda računski izveden ukupan, odnosno godišnji etat, naravno, vodeći računa da je neophodna stalna akumulacija prirasta zbog narušenog stanja prosječne drvne zalihe. Taiko dobiveni podaci ipak su nešto rekli i na nešto´ ukazali. Ukupna drvna zaliha na 7.539 ha iznosi 865.539 m^ ili 115 m3/ha sa postotnim učešćem vrsta drveća kaiko slijedi: — hrast 35IJ/(. — bukva 13% — grab 28IJ/o — jasen 9V« — OTL IO1´1/» — OML 8i0/o — četinjače l»/u Propisani godišnji etat od 6.848 mS sigurno osigurava stalnu akumulaciju prirasta uz pretpostavku da se zaista posječe samo doznačena drvna masa. Ova sumnja nije neosnovana zbog podatka da se taj etat teoretski može realizirati na 15.722 čestice šume što je, složit ćete se samnom, teško držati pod kontrolom sa pet čuvara šuma. Prosječna veličina čestice šuma od 0,48 ha jasno Ukazuje na to da se je podjelom kod nasljeđivanja privatni šumski posjed cjepao do nerazumno malih veličina. Sada nakon dugog niza godina zadovoljavanja potreba za đrvetom ili prihodom, sa tako malog posjeda, svaka je parcela postala u gospodarskom smislu poseban odsjek. Istovremeno odnos vlasnika prema tako malom posjedu uz saznanje da bi buduću šumu mogla iskoristiti tek druga ili treća generacija rezultirao je jednokratnim užitkom i daljnjim prepušta njeni površine same sebi. Neefikasna i komplicirana putanja -stručne odluke o obavezi izvršenja šumsko uzgojnih radnji skoro je redovno izolirala dobru namjeru onog tko je pokušao stručno gospodariti s privatnim šumskim posjedom. Na području Općine Vrbovec osini 7.539 ha privatnih šuma ima i 7.823 ha društvenih šuma čiji Odnos u prosječnoj drvnoj zalihi iznosi 1 :2,4, pa je i to još jedan čvrsti pokazatelj stanja devastiramostli privatnih šuma. Novi Zakon o šumama, polazeći od plemenite namjere predlagača da se sa tim značajnim šumskim površinama u pnivaitnom vlasništvu počne stručno i ozbiljno gospodariti, nije dovoljno respektirao neke činjenice: 1. Izrada i provođenje zakonom propisanog Programa iziskuje mnogostruka veća sredstva nego što se praktično mogu prikupiti od zakonom predviđenih izvora sredstava; 2. izdvajanje sredstava za biološku reprodukciju na osnovu prometa drvetom dovodi vlasnika očuvane šume u položaj da osigurava sredstva za onog vlasnika koji je šumu iskoristio ili da, tražeći obilazni put od zakonskog, prodaje rezanu građu i na taj način izJbjegava izdvajanje za reprodukciju; 3. drugi izvor sredstava za reprodukciju, plaćanjem stope iz katastarskog prihoda morao bi se prema sadašnjim izdvajanjima 10 do 15 puta povećati da bi koliko toliko mogao osigurati kontinuitet provođenja programa. Pri takvom potezu treba 448 |