DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Na 15.722 čestice sa ukupnom površinom od 7.530 ha izvršen je opis šume, djelomična
izmjera ili okulanna ocjena drvne zalihe na baza uzorka, omjer smjese vrsta
drveća i drugi najvažniji elementi iz kojih je onda računski izveden ukupan, odnosno
godišnji etat, naravno, vodeći računa da je neophodna stalna akumulacija prirasta
zbog narušenog stanja prosječne drvne zalihe.


Taiko dobiveni podaci ipak su nešto rekli i na nešto´ ukazali.


Ukupna drvna zaliha na 7.539 ha iznosi 865.539 m^ ili 115 m3/ha sa postotnim
učešćem vrsta drveća kaiko slijedi:


— hrast 35IJ/(.
— bukva 13%
— grab 28IJ/o
— jasen 9V«
— OTL IO1´1/»
— OML 8i0/o
— četinjače l»/u


Propisani godišnji etat od 6.848 mS sigurno osigurava stalnu akumulaciju prirasta
uz pretpostavku da se zaista posječe samo doznačena drvna masa. Ova sumnja
nije neosnovana zbog podatka da se taj etat teoretski može realizirati na 15.722
čestice šume što je, složit ćete se samnom, teško držati pod kontrolom sa pet čuvara
šuma. Prosječna veličina čestice šuma od 0,48 ha jasno Ukazuje na to da se je
podjelom kod nasljeđivanja privatni šumski posjed cjepao do nerazumno malih
veličina. Sada nakon dugog niza godina zadovoljavanja potreba za đrvetom ili prihodom,
sa tako malog posjeda, svaka je parcela postala u gospodarskom smislu
poseban odsjek.


Istovremeno odnos vlasnika prema tako malom posjedu uz saznanje da bi buduću
šumu mogla iskoristiti tek druga ili treća generacija rezultirao je jednokratnim
užitkom i daljnjim prepušta njeni površine same sebi. Neefikasna i komplicirana
putanja -stručne odluke o obavezi izvršenja šumsko uzgojnih radnji skoro je
redovno izolirala dobru namjeru onog tko je pokušao stručno gospodariti s privatnim
šumskim posjedom.


Na području Općine Vrbovec osini 7.539 ha privatnih šuma ima i 7.823 ha društvenih
šuma čiji Odnos u prosječnoj drvnoj zalihi iznosi 1 :2,4, pa je i to još
jedan čvrsti pokazatelj stanja devastiramostli privatnih šuma.


Novi Zakon o šumama, polazeći od plemenite namjere predlagača da se sa tim
značajnim šumskim površinama u pnivaitnom vlasništvu počne stručno i ozbiljno
gospodariti, nije dovoljno respektirao neke činjenice:


1. Izrada i provođenje zakonom propisanog Programa iziskuje mnogostruka veća
sredstva nego što se praktično mogu prikupiti od zakonom predviđenih izvora
sredstava;
2. izdvajanje sredstava za biološku reprodukciju na osnovu prometa drvetom
dovodi vlasnika očuvane šume u položaj da osigurava sredstva za onog vlasnika
koji je šumu iskoristio ili da, tražeći obilazni put od zakonskog, prodaje rezanu
građu i na taj način izJbjegava izdvajanje za reprodukciju;
3. drugi izvor sredstava za reprodukciju, plaćanjem stope iz katastarskog prihoda
morao bi se prema sadašnjim izdvajanjima 10 do 15 puta povećati da bi koliko
toliko mogao osigurati kontinuitet provođenja programa. Pri takvom potezu treba
448