DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 71 <-- 71 --> PDF |
uvažit mogućnost i želju vlasnika za tako značajnim skokom u izdvajanju za gospodarenje šumama; 4. stanje privatnih šuma u smislu njihove devastiranosti traži daleko veća ulaganja uz drastično smanjenje godišnjih sječa. Sada, u provedbi ZOŠ-a učestali su pritisci Društveno-političkih zajednica i šumarske inspekcije oko preuzimanja privatnih šuma od strane OOUR-a, Šumarija. Postavlja se pitanje, da li je rješenje kompleksnog problema privatnih šuma u prenosu gospodarenja na OOUR-e šumarstva ili se tu još nešto treba mjenjati, još netko mora svoj dio zadatka izvršiti. Preuzimanjem privatnih šuma površina gospodarenja se točno udvostručuje (primjer Zajednica općima Zagreb)*, a problemi gospodarenja multipliciraju pa nije teško pretpostaviti što će sve izazvati prihvat privatnih šuma, naravno uz pretpostavku da poslu pristupimo ozbiljno, stručno i odgovorno. Nama, koji živimo s tim shvaćanjima, čini se jednostavniji i isprav-nijd put preuzimanja privatnih šuma na način, da društveno šumarstvo gospodari u cjelosti s privatnim šumama. To znači da je iz svake kartice vlasnika jasno vidljivo stanje, količina i vrijednost drvne mase konkretne čes ice šume. Uz pretpostavku sačuvane šume vlasnik bi imao pravo na rentu u drvetu ili novcu a isto tako vlasnik devastirane šume morao bi sanirati stanje ili šumu predati u društveno vlasništvo.´ Naravno da takav pristup traži osim velikog stručnog uloga i određenu psihološku i društvenu pripremu akcije. Vrlo značajne površine privatnih šuma to sasvim sigurno zaslužuju — a i zadnji je čas. Tomislav Starčević Stojković, M.: Sume grada Zagreba i Zagrebačke regije, šumarski list CVIT (1983), br. 11—12. |