DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 83 <-- 83 --> PDF |
ninskog masiva, iznad 1.000 m. snijega ima svake godine od prosinca do travnja, pa sezona skijanja traje bar nekoliko tjedana, A skijaša ima uvijek mnogo, kako domaćih tako i stranih, osobito iz Izraela i susjednih arapskih zemalja. No TroodoiS nije samo izletište i skijaški centar. On je puno više od toga, jer daje otoku vodu. Nakon zimskih mjeseci snijeg se postupno topi, a proljetne vode teku niz planinske obronke, noseći ´biljnom svijetu svježinu i hranu. Zbog oskudnih d neravnomjerno raspoređenih oborima te nedostatka stalnih vodenih tekućica, opskrba otoka vodom nije nimalo jednostavna, Vlada je 1969, godine počela graditi brane i rezervoare za akumulaciju proljetnih voda i za navodnjavanje. Do sada je izgrađeno 70 većih rezervoara. U tim su radovima sudjelovala i neka naša poduzeća, koja su u posljednje vrijeme angažirana na sličnim jposlovima i u drugim zemljama Bliskog Istoka (Sirija, Irak, Jordan, Libanon i dr.). Navodnjavanje je unaprijedilo uzgoj banana, kikirikija, duhana i drugih kultura koge zahtijevaju više vode. Osim toga utvrđeno je da se u vodene akumulacije naselilo petnaestak vrsta riba, pa su tako nastale i mogućnosti za sportski (ribolov. Ribolovna dozvola stoji svega jednu funtu (cea 210 din). Neki je pedantni statističar izračunao da se za jedan sat jednom udicom ulovi prosječno 305 g ribe, što je npr. više nego u Velikoj Britaniji. Sunca ima na otoku u izobilju, posebno od mjeseca travnja do rujna, kada jedan dan ama u prosjeku 11 sunačnih sati. U razdoblju od studenoga do ožujka sunce sja prosječno 6,8 sati dnevno, a broj siunčanlh dana u godini iznosi 340. No Cipar nije otok sunca samo po broju sunčanih dana, već i po veoma širokom korištenju sunčeve enegije. Prvi solarni uređaji pojavili su se ovdje još 1960. godine. Danas se omi mogu vidjeti po čitavom otoku na krovovima kuća, kako u gradovima tako i u najmanjim selima. Ima ih Ibatr toliko koliko i televizijskih antena. Cijena im je relativno niska: oko 200 ciparski funti ili, preračunato, oko 42.000 dinara. Za njihovo normalno funkcioniranje dovoljno je da sunce sja svega 2 — 3 sata dnevno. Vinogradi, argumenti, banane Jedna od standardnih turističkih ekskurzija po otoku sastoji se od razgledavanja dvorca Kolossi, ruševina drevnog grada Koairiona i jedne vinarije. A to je ujedno prilika da se posjetilac upozna i s neklim suvremenim dostignućima ciparske .poljoprivrede. Put od Limasola vodi na zapad cestom što je s obadvije strane nadsvođuju gusto posađeni čempresi, stvarajući tako pravi zeleni tunel, kilometre dugačak. Dvorac Kolossi .udaljen 11 km od grada, sagradili su Hosipiltalci ili Ivanovci, pripadnici katoličkog viteškog ´reda, osnovanog oteo 1120. godine u Jeruzalemu, gdje su imali prihvatilište (hospital) za bolesnike i putnike. Godine 1530. prešli su na Maltu, pa su kasnije više poznati pod imenom Malteških vitezova. Djelovali su i u Hrvatskoj od 12. do 17. stoljeća. U dvorcu je bio dugo. smješten glavni štab njihove vojne komande (»Velika Koimandarija«), koja je kontrolirala četrdesetak okolnih sela. Seljaci su se bavili vinogradarstvom i vinarstvom. Crno dezertno vino »Commanđaria « prvo je vUino u povijesti vinarstva označeno imenom, i to onim pod kojim se još i danas proizvodi. Osim toga tijekom srednjeg Vijeka uzgajali su i šećernu trsku. Šećer je bio jedan od glavnih proizvoda koji se izvozio u mnoge zemlje Mediterana. Plantaža šećerne trske davno je nestalo s tog područja, dok se uzgajanje vinove loze kao rentabilnije kulture sve Više intenziviralo. Danas na otoku ima 134.000 461 |