DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 90     <-- 90 -->        PDF

šume počele graditi ceste, a u lovu upotrebljavati vatreno oružje, muflonu je uskoro
zaprijetilo potpuno istrebljenije. Tome je, naravno, pridonijelo i njegovo vrlo ukusno
meso. Godine 1937. bilo je na otoku još svega 15 primjeraka, pa je tada zabranjen
svaki lov na muflone. Zabrana je urodila plodom. Unatoč povremenom krivolovu
brojnost je muflona opet počela rasti. Procjenjuje se da ih danas ima još oko


400. Svi se oni zadržavaju na području Pafosa, gdje uz »Dolinu cedrova« predstavljaju
najveću prirodnu dragocjenost ciparskih šuma.
U susjedno šumsko područje, Troodos, unesen je prije nekoliko godina jedan


lopatar (Dama dama L.), vrsta kojoj je prava domovina južna Evropa .i sjeverna


Afrika, ali je na Cipru ranije nije bita. Za salda postoji samo jedan par tih živo


tinja li on se nalazi pod nadzorom u blizini Šumarske stanice Plaitenla.


Od ostale lovne divljači obične su vrste zečevi i lisice. Trčki ima ponegdje dosta,
ali su mjestimice pretjeranim lovom veoma prorjeđene. Cesto se na otoku mogu
vidjeti natpisi da je na nekom području svaki lov zabranjen. A to što se.koji puta
uz same natpise nađe i po koja upotrebljena puščana patrona samo pokazuje da u
pogledu nepoštivanja lovačkih propisa ni Cipar nije iznimka.


Nedaleko grada Lairnake nalazi´ se slanovodno jezero Alikd s mnogo ptičjih
vrsta, koje su ondje osobito brojne od prosinca do ožujka, kada se stanaricama pridružuju
i ptice selice liz sjevernih krajeva. Između ostalih tu je i ružičasti plamenac
ili flamingo ( Phoenicopterus ruber antiquorum Temminck), bliski srodnik guske,
poznat ne samo po divnoj plaimenocrvenoj boji krila, već i po vrlo ukusnom mesu,
što je bilo dobro poznato već starim Rimljanima. Posebna poslastica bili su za
njih jezici plamemaca.


Vrlo lijepa ali isto tako i rijetka mediteranska vrsta — mrki soiko (Falco eleonorae
Gene) ptica je skitalica, koja osim na Cipru živi i na drugim otocima Mediterana,
zadržavajući se na nepristupačnim grebenima i strmim stijenama.


Vrsta Oenanthe hispanica L. iz porodice drozdovia (Turdidae), šireg mediteranskog
rasprostranjen ja, koja živi i u nas poznata pod imenom primorski kamenjar ili
primorska bjelotguza, vrlo je karakteristična za Cipar. Figura te ptice na maslinovoj
grančici također se, kao i ciklama, nalazi na jednom novčiću već spomenute
nove novčane jedinice, centa. Zanimljivo je da na svakom od 6 novčića te serije
figurira neka životinja, neka biljka ili jedno i drugo.


Na drveću i grmlju može se zapaziti — naravno, ako se vrlo pažljivo promatra
— kameleon (Chamaeleo chamaeleon L.), porijeklom iz Male Azije, Bliskog Istoka
i Afrike, jedina vrsta kameleona koja živi i u Evropi na jugu Španjolske, Portugala
si na nekim grčkim otocima.


Kada je riječ o ciparskoj fauni, treba na kraju spomenuti i neke životinjske
vrste kojih na Oipru nema, a inače su rasprostranjene u čitavoj Evropi j općenito
dobro poznate. Tako npr. nema obične vjeverice (Sciurus vulgaris L.), koja doduše
manjka i na ostalim mediteranskim otocima, ali nema niti divljeg kunića (Oryctolagus
cuniculus L.), koji je dobro poznat i kod nas u nekim područjima Dalmacije i na
sjevernim jadranskim otocima.


Šumarska škola u vlastitoj šumi


Viša šumarska škola (Forestry College), jedina te vrste na Cipru, smještena je
u središtu planinskog masiva Troodos u malom mjestu Prcdromos, na 1.370 m
nadm. visine. Idealan položaj kako s turističkog tako i sa stručnog stajališta. Ljeti
je ovdje ugodno toplo, dok se zimi okolni vrhovi bijele od snijega. Divni krajolici,


468