DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 96     <-- 96 -->        PDF

KNJIGE i ČASOPISI


GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE
br. 20 (1980. g.) i br. 21 (1983. g.)


1. Ubrzo nakon podizanja Šumske akademije
na stupanj fakulteta (1919. godine)
osnovan je i Zavod za šumske pokuse
(1921), koji danas, također u sklopu Šumarskog
fakulteta, djeluje kao Zavod za
istraživanja u šumarstvu i drvarstvu
(ZIŠ). Pet godina kasnije, 1926. godine,
Zavod je izdao i prvi svezak svog organa,
«Glasnika za šumske pokuse«. Do 1962.
godine izašlo je 15 svezaka od čega do
1945. godine pet, a od 1962. do 1983. samo
6 svezaka. Osnovni razlog je u pomanjkanju
sredstva o čemu, na pr., svjedoči i
činjenica, da su u 20. svesku objavljeni
radovi koje je uredništvo primilo 1975. i
1976. godine.
U br. 20. nalaze se radovi:


A. Pranjić: Odnos visinskog i debljinskog
prirasta u sastojinama hrasta lužnjaka
(str. 5—92),
M. Plavšić i U. G o 1 u b o v i ć: Istraživanje
vrijednosnog prirasta drvne mase
umješovitim sastojinama hrasta lužnjaka
i poljskog jasena (str. 93—148),
VI. Bruci : Utjecaj vlage iverja i
temperature prešanja u proizvodnji troslojnih
ploča iverica na vrijeme prešanja
i fizičko-mehanička svojstva gotovih ploča
(str. 129—230),
S. Meštrović: Utjecaj borovih kultura
na čistoću zraka u klišno-solinskom
bazenu (str. 231—297), i
K. Opalički: Utjecaj biološkog i
kemijskog insekticida na promjenu hemocita
gusjenica gubara (Lymantria dispar
L.) i pagusjenica obične i smeđe borove
pilarice (Diprion pini L. i Neodiprion sertifer
Geoff r.) (str. 299—362).
U br. 21. nalaze se radovi:


Z. Pavlin : Komparativna istraživanja
sadržaja vode piljene bukovine pare-
ne zbog promjene boje pod tlakom od 1
do 2 bara (str. 5—77),


N. Lovrić : Mogućnost primjene centralnog
izvlačenja kod planiranja i projektiranja
šumskih transportnih sredstava
(str. 79—120),
B. Ljulj ka: Utjecaj drva i njegove
vlažnosti na obradu poliuretanskim lakovima
(str. 121—177),
Đ. Bauš i N. Segulja: Flora Slavonije
i Baranje (str. 179—222),


2. B o r z a n, A. K r s t i n i č, W. J. L i b-
b y i M. V i d a k o v i ć: Zakorjenjivanje
reznica ranog i kasnog hrasta lužnjaka
(str. 213—222),
S. Matić : Utjecaj ekoloških i strukturnih
činilaca na prirodno pomlađivanje
prebornih šuma jele i bukve u Gorskom
Kotaru (str. 223—400), i
J. Biskup: Postoji li mogućnost i
potreba da se konstituira sociologija šumarstva
(str. 401—411),
U ovoj knjizi dodani su i standardni kartotečni
sažetci (abstract) na engleskom jeziku.


2. Svoja istraživanja o »odnosu visinskog
i debljinskog prirasta u sastojina
hrasta lužnjaka« A. Pranji ć provela je
u cilju »rješavanja problema . . . izrade
standardnih visinskih krivulja odnosno
jednoulaznih tablica hrasta lužnjaka«. U
ovom radu nalazimo rezultate istraživanja
u sastojinama hrasta lužnjaka s običnim
grabom. Od brojnih rezultata (zaključaka)
navodimo samo nekoliko:
— »Prema rezultatima totalne analize
stabala hrasta lužnjaka nastupit će kulminacija
i visinskog i debljinskog prirasta
u sastojinama mlađim od 44 godine, prsnog
promjera manjeg od 20 cm i visine
niže od 22 m.