DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 97 <-- 97 --> PDF |
— U mlađim i srednjedobnim sastojinama porastom debljinskog prirasta raste i visinski, dok u najstarijoj sastojini porastom debljinskog prirasta visinski prirast pada, a neovisan je kako o prsnom promjeru tako i visini stabala. Drugim riječima, sa starošću stabla visinski prirast konvergira prema nuli ili, kako formulira A. Pranjić, »dok je prosječni visinski prirast u pojedinoj sastojini u jakoj negativnoj korelaciji sa starošću, prosječni debljinski prirast nije u vezi sa starošću stabala«. U ovoj radnji nalazimo podatke o odnosima nekih dimenzija stabala na 1,30 m, te na 1/3 i 1/2 visine. U sastojinama starosti od 40 godina tečajni godišnji debljinski prirast u prsnoj visini veći je nego na 1/3 i 1/4 visine stabla, a nakon toga odnos je obratan. Dakle mlađa stabla su punodrvnija od starijih. Debljina kore u mlađim sastojinama manja je u 1/3 i 1/2 polovini visine nego u 1,30 m. a u starijim je kora deblja na 1/3 visine od one u prsnoj visini. Drvna masa u šumi s gospodarskog gledišta ima svojstvo kapitala, koji se, u normalnim uvjetima, povećava za određeni postotak U sastojini povećava se i drvna masa i njezina novčana vrijednost. Postotci povećanja nisu jednaki u apsolutnoj vrijednosti, ali im je zajedničko da su promjenljivi tj. najprije su u porastu a u određenoj starosti sastojine počinju se smanjivati. Postotak prirasta vrijednosti nekih vrsta drveća kulminira znatno kasnije od postotka prirasta drvne mase i on može biti odlučan za dužinu ophodnje.1 Kako se kreće vrijednost drvne mase u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena nalazimo odgovor u radu M. P 1 a v š i ć a i U. G o 1 u b o- v i ć a. Dok je postotak prirasta vrijednosti tih sastojina u dobi oko 80 godina iznosi i do 7,15% u sastojini staroj 153 godine prosječni postotak vrijednosti između 1964. i 1972. godine iznosio je 1,87",) 1) Vidi i O. P i š k o r i ć: Bilješke o bosanskom crnom boru. šumarski list, 1941, br, 7. time, da je između 1968. i 1972. godine iznosio samo 0.86" o godišnje. Prema tome ekonomska ophodnja takvih sastojina kreće se oko 150 godina a što je u skladu »i sa shvaćanjima naših starih taksatora o tim šumama, odnosno o ophodnjama za vrste koje u njima nalaze«, zaključna je rečenica autora. Prema Đ. R a u š u i N. S e g u 1 j a Hora višeg bilja u Slavoniji i u Baranji zastupljena je sa 139 porodica, 1829 vrsta, 27 subvrsta, 37 varijeteta i 11 formi, što čini blizu polovine ukupnog broja dosada poznatog višeg bilja na području Hrvatske. Popis je sastavljen po abecednom redu porodica a unutar porodica po abecednom redu vrsta a na osnovu literature, počam od Dr med. Pavla K i t a i b e 1 a (1757—1817), profesora botanike i direktora botaničkog vrta u Budimpešti, dalje, i vlastitih istraživanja. U popisu su označene novonađene vrste (153) te kultivirane (211) time, da »popis nije obuhvatio sve dkrasne, poljoprivredne i industrijske biljke kojih ima dosta na istraživanom području «. »Utjecaj borovih kultura na čistoću zraka u klisko solinskom bazenu« S. M eš t r o v i ć a prvi je u nas istraživački rad s područja zaštitne funkcije šume, pojasa šumskog drveća. Objekt je vrlo dobro odabran, jer su tvornice cementa, bez filtera za prašinu, najveći zagađivači prašinom svog okoliša (u konkretnom slučaju s preko 2000 mg/m^/dan) a »zaštitna« sastojina površine 14,2 ha kultura je alepskog bora s primjesom čempresa (4% ukupnog broja stabala) srednje visine 8,4 m (u granirama od 4 do 14 m). Širina kulture iznosi 230 m i na kosom je terenu u usponu. Rezultati istraživanja: — kultura je zadržala na svojim krošnjama i unutrašnjosti 70% prašine koja stiže do kulture, odnosno dnevno prosječno U kg po ha;2) Vidi š. Meštrović: Značaj šumskih kultura u primorskom području Krša. šumarski list. 1977, br. 8—9. 475 |