DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1984 str. 99 <-- 99 --> PDF |
su provedena na 204 pokusne plohe smještene na tri različita lokaliteta (Fužine, Tršće, Zalesina), na dvije geološke podlojednice) ge (silikat, vapnenac), dvije šumske zajednice (šume jele s rebračom — Blechno abietetum Horv. 50. i šume bukve i jele — Abieto-Fagetum Horv. 38) i dvije suprotne ekspozicije (sjeverne i južne). Po vrstama drveća u šumi jele s tvorena pitanja koja stoje pred šumarima koji gospodare s tim vrlo vrijednim i za društvo vrlo značajnih šumskih ekosistema. « Iz rada N. Lovrića proizlazi, da za prvu fazu transporta — izvlačenja postoji opravdanost uz paralelno izvlačenjecentralno, kako to prikazuje i crtež prenijet iz ovog rada. S\-.27-f|G-27..SRP-DN;jA DALJINA VZVLACEN3A POVRŠIMB F, E ~ THE EXTRACTION MEAN DISTANCE OF THE SURFACES, F. AK DT, MJM=i2oooo i —SREDISTE TRANS po-RTA S~ T-5B.ED1.5TE TRANSPORTA CEMTRt OF TKANSPORT > &oom_? OVRŠ!NK-«URFArf Tr F-FT + FT + F-T+TT, + F-T5+ FT,+ FT =2-3,°O +2>3lS2+63,«8+38,2.3 + 313o+j3iÄi+42,06 F = F^+F T +F T 3 +R!+ F +F + F%3,2A + 7.oS+40,92 + 5-1,00+7oy72-*-23,80+7o,O0 rebračom istraženo je pomlađivanje bukve, jele i smreke a u šumi bukve i jele uz ove dvije vrste još brijesta i javora. Na svakoj pokusnoj plohi mjereni su i numerički definirani ekološki (njih 10) i strukturni (njih 14) čimbenici i elementi pomlađivanja (predstavljeni sa 14 pokazatelja). U detaljnu analizu autor je uzeo 7 ekoloških i 0 strukturnih čimbenika te 6 elemenata pomlađivanja. Brojnost podataka (rezultata) ne omogućuje njihovo iznošenje na ovom mjestu nego zahtijeva kompletni članak. Uza svu opširnost istraživanja autor naglašava, da su »mnoga pitanja ostala nedovoljno rasvjetljena« te da će tek »još detaljnija kompleksna istraživanja prebornih šuma jele i bukve u Gorskom Kotaru razjasniti još mnoga o- Sociologija kao nauka o društvu datira iz polovine prošlog stoljeća. Tijekom vremena promatranju društva kao cjeline pristupilo se i promatranju pojedinih društvenih skupina, razvile se specijalne odnosno grane sociologije. Kako »u šumarstvu značajnija sociološka istraživanja nisu obavljena« J. Bisku p najavljuje konstituiranje i »sociologije šumarstva«, a ova rasprava u Glasniku za šumske pokuke »ima za cilj da posluži kao uvod u sociološka znanstvena istraživanja u šumarstvu SR Hrvatske«. Radovi VI. B r u č i j a, B. L j u 1 j k e i Z. Pavlina su, kako i naslovi kazuju, s područja drvne industrije kojoj će iznijeti rezultati istraživanja, bez sumnje, vrlo dobro doći za proizvodnju kvalitetnog proizvoda. Kako lakiranje drva (poli477 |