DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 15     <-- 15 -->        PDF

šum. list CVIII (1983) 497


UDK 630* 232.328.1 (Syringa vulgaris)


PRILOG IZUČAVANJU VEGETATIVNOG RAZMNOŽAVANJA
JORGOVANA (SYRINGA VULGARIS L.)*


Mato JT7RKOVIC*


S AŽET AK. V ovom radu istraživano je stimulativno djelovanje
NOK i IMK na procese nastanka kalusa i adventivnog korijenja kod
jednogodišnjih reznica kultivara običnog jorgovana — Syringa vulgaris
L. ´Andenken an Ludwig Späth´ i Syringa vulgaris L. ´Michel
Buchner´.


Svrha tog rada je u lome da se doprinese rješavanju problematike
uzgoja kultivara običnog jorgovana i ispita mogućnost vegetativnog
razmnožavanja u većim razmjerima.


Relativno mali materijalni troškovi i mogućnost da se do kvalitetnog
ukrasnog rasadničkog materijala dođe što brže, opravdava
masovniju primjenu ove metode razmnožavanja u hortikultura: >j
praksi.


UVOD


Mogućnost vegetativnog razmnožavanja biljaka vrlo je cijenjeno svojstvo
koje se odavno koristi u hortikulturnoj praksi. Značaj vegetativnog razmnožavanja
u procesu oplemenjivanja šumskog drveća istakao je a i praktičnim
radovima mnogo postigao te dao i teortljlsko obrazloženje LARSEN (1934), Vegetativnim
razmnožavanjem mnoge od teškoća oplemenjivanja drveća i grmlja
mogu se savladati. U tom cilju se koristi autovegetativno i heterovegetativno
razmnožavanje biljaka. S obzirom na veliko značenje i perspektive klonskog
razmnožavanja šumskog drveća u posljednje vrijeme vrše se odgovarajuća
istraživanja da se metoda vegetativnog razmnožavanja proširi i na druge vrste
drveća, u prvom redu na četinjače. U našoj zemlji nema dovoljno iskustva
s ovakvim radovima. Zbog toga se istraživanja na izučavanju vegetativnog razmnožavanja
šumskog drveća moraju intenzivirati (VIDAKOVIĆ 1981).


Zahvaljujući radovima na polju selekcije danas postoji i uzgaja se preko
tisuću kultivara običnog jorgovana (ROGERS 1976). Međutim, postoji mogućnost
da različiti kultivatori ove vrste nemaju jednaku sposobnost zakorjenjivanja.
Poznato je, da je kod reznica nekih drvenastih biljnih vrsta čije su
prirodne regeneracijske sposobnosti vrlo male primjenom sintetskih tvari rastenja
ponekad moguće inducirati nastanak adventivnog korijenja. Međutim,


* Mato Jurković, dipl, ing. šum.
Botanički zavod — Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u
Zagrebu, Marulićev trg 9a




ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 16     <-- 16 -->        PDF

u nekim slučajevima ni ovim načinom ne postižu se rezultati što upućuje na
izuzetnu složenost ovih procesa. Postoji više mogućih pristupa njihovom rješavanju,
a jedan od njih je utvrđivanje korela´tivniih odnosa između anatomsko-
histoloških svoijstava vrste što se posebno odnosi na količinu i način rasporeda
mehaničkih tkiva u području pericikla i primarne kore i njene sposobnosti
da regenerira korijen (HARTMAN i KOESTER 1975).


Syringa vulgaris »Michel Büchner«: zakorjenjivanje reznica tretiranih
s NAA.


Obični jorgovan (Syringa vulgaris L.) je vrsta s jako razvijenim mehaničkim
tkivima u području pericikla (KOLEVSKA-PLETIKAPIC 1973) te ima
veoma slabe prirodne regeneracijske sposobnosti. Prema navodima BODDY
1962 i BOJARCZUK 1979 primjenom hormonskih preparata je moguće postići
u određenim uvjetima zadovoljavajuće zakorjenijivanje reznica.


Cilj istražiivanja prikazanih u ovome radu na primjeru nekih kultivara
običnog jorgovana — Syringa vulgaris ´Andenken an Ludwig Spät´ i Syringa
vulgaris ´Michel Buchner´ je ispitivanje stimulativnog djelovanja sintetskih
tvari rastenja na procese nastanka kalusa i adventivnog korijenja kod (jednogodišnjih
reznica. Također su izvršena zapažanja utjecaja stupnja lignifikacije
izbojaka nastalih u istoj vegetacijskoj zoni na sposobnost zakorijenjivanja reznica.


MATERIJAL I METODE


Reznice za ovaj rad uzete su sa dva matična primjerka kultivara običnog
jorgovana, koja se nalaze u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta,
Sveučilišta u Zagrebu.


Kao materijal upotrijebljene su jednogodišnje reznice nadzemnih izbojaka
slijedećih kultivara: Syringa vulgaris ´Andenken an Ludwig SpHh i Syringa




ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 17     <-- 17 -->        PDF

vulgaris ´Michel Buchner´. Reznice su sabirane neposredno prije postavljanja
pokusa. Sabiranje reznica bilo je u tri vremenska intervala i to 19. VI, 22. VII
i 27. VIII 1982. godine.


Djelovanje NAA i IBA na razvitak adventivnog korijenja kod Syringa vulgaris
´Andenken an Ludwig Späth´ i Syringa vulgaris ´Michel Buchner´


Ime kultivara Datum uzimanja
reznica
Supstanca kojom
je reznica
tretirana
% zakoriLjenjenih
reznica
K +
19. VI 1982 NAA 77
IBA 96
Syringa vulgaris
´Andenken an Ludwig
Späth´
22. VII 1982
K
NAA
IBA
+60
(ill
K — 27. VIII 1982 NAA 22
IBA 32
K +
19. VI 1982 NAA 68
IBA 92
Syringa vulgaris
´Michel Buchner´ 22. VII 1982
K
NAA
IBA
66
75
K — 27. VIII 1982 NAA 22
IBA 20


Legenda: K = kontrola (—) = nije došlo do stvaranja kaltusa
NAA = naftalenootena kiselina (-´-) = prisustvo kalusa
IBA = limdolilmaslačna kiselina


Reznice su obrađivane na taj način da je tangencijalnim rezovima odstranjivanja
kora s bazalnog dijela. Ovim načinom otklonjena su mehanička
tkiva kore iz područja pericikla s onog dijela reznice na kojem se moglo očekivati
nastajanje korijenja. U svrhu smanjivanja transpiracije neposredno prije
svakog pokusa odstranjivan je jedan dio listova s donjeg dijela reznice. U
istu svrhu kod preostalih listova na reznici je smanjivana njihova površina
O´drezivanjem dijela lisne plojke.


Kao regulatori rasta na zakorjenjivanju reznica čiji je stimulirajući efekt
bio istraživan, korištena su dva praškasta preparata »Murphy« i »Seradix«.
Ovi preparati sadrže aktivne supstance:


1. naftalenoctenu kiselinu (NOK)
2. lindolilmaslačnu kiselinu (IMK)
U pokusima pored tretiranih reznica sintetskim tvarima rastenja postavljeni
su i pokusi, gdje nisu korišćeni stimulatori rasta. Kao supstrat u kojem
su reznice zakorjenjivane upotrebljen je grublji pijesak. Nakon odgovorajuće
obrade reznice su polagane u navlaženi supstrat, a zatim su stavljene u staklenik,
gdje su ostale kroz cijelo vrijeme trajanja pokusa. Orošavanje reznica
obavljano je prema potrebi zavisno o temperaturi zraka u stakleniku, koja
je varirala danju od 19° C od 34° C, a noću od 12° C do 21° C.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 18     <-- 18 -->        PDF

REZULTATI ZAKORIJENJIVANJA
Syringa vulgaris ´Andenken an Ludwig Späth´ Syringa vulgaris ´Michel Buchner´


.


_


JUNI JULI AUGUST JUNI JULI AUGUST




ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 19     <-- 19 -->        PDF

REZULTATI I DISKUSIJA


U priloženoj tablici i grafikonu prikazani su rezultati zakorjenjivanja
reznica. Vidimo da je najranije sabiranje reznica, koje ije izvršeno 19. VI 1982.
bilo najuspješnije. Zakorijen´lo se 77 — 96%, odnosno 68 — 92% sabranih reznica.
Pokusi postavljeni 22. VII 1982. godine dali su slabije rezultate. Uspjeh
zakorijenjivanja ije bio 60 — 66%, odnosno 66 — 75´%. Pokusi postavljeni najkasnije,
tj. 27. VIII 1982. dali su najslabije rezultate. Uspjeh zakorijenjivanja
je bio samo 22 — 32%, odnosno 20 — 22%.


Prema brojčanim podacima navedenim u priloženoj tablici kao i grafikonu
vidi se djelovanje NOK i IMK na procese nastanka kalusa i adventivnog korijena.
U ovim istraživanjima je uočeno povoljnije djelovanje IMK (kod Syringa
vulgaris ´Andenken an Ludwig Späth´ 32 — 96%, a kod Syringa vulgaris
´Michel Buchner´ 20—92%) na razvitak adventivnog korijena u odnosu na
NOK (Syringa vulgaris ´Andenken an Ludwig Späth´ 22—77%, a kod Syringa
vulgaris ´Michel Buchner´ 22 — 68%). Povoljnije djelovanje IMK očituje se,
kako u većem postotku zakorijenjeriih reznica, tako i u formiranju bujnijeg
sistema adventivnog korijenja-


Na manjem broju reznica kontrole razvile su se male kalusmg tvorevine.
Iz ovako nastalih kalusa nije došlo do formiranja adventivnog korijenja.


Na postojanje razlika u uspjehu zakorijenjivanja reznica, u odnosu na stupanj
lingnifikacije jednogodišnjih izbojaka kod ove vrste, ukazali su i drugi
autori (BODDY 1962. BOJARCZUK 1979).


Poznato je. da zakorijenjivanje reznica ovisi dobrim dijelom i o egzogenirn
faktorima kao što su zračna vlaga, temperatura zraka i danja svjetlost. Polazeći
od toga. dobijeni su zadovoljavajući rezultati, s obzirom da reznice nisu
zakorijenjivanje u optimalnim usiovima. Uspjeh zakorijenjivanja reznica zavisi
i o enduogenim faktorima koji su predmet istraživanja kako kod voćnih tako
i kod šumskih vrsta drveća. Međutim, mora se imati na umu da je često vrlo
teško postaviti jasnu i oštru granicu između endogenih i egzogenih faktora.
Zato je bolje njihovo djelovanje shvatiti kao kompleks jedinstvenih uticaja
u okviru kojih se procesi razvitka kalusa i adventivnog korijenja odvijaju
(DORMLING. EHRENBERG, LINDGREN 1976).


ZAKLJUČAK


Istraživano je stimulativno djelovanje NOK i IMK na procese nastanka
kalusa i adventivnog korijenja kod jednogodišnjih reznica kultlvara običnog
jor^ovana: Syringa vulgaris ´Andenken an Ludving Späth´ i Syriga vulgaris
´Michel Buchner´. Pokazalo se da obje primjenjene supstance posjeduju stimulirajuće
djelovanje na regeneraciju jednogodišnjih izbojaka.


Dalje se pokazalo da d:i nastanka adventivnog korijenja može doći kod
reznica koje su sabirane u različitim vremenskim razdobljima tokom iste vegetacijske
sezone. Ono je. međutim, najuspjelije postavljanjem pokusa tokom
mjeseca lipnja u kojemu je postignut najveći procent tj. 68 — 96% zakorijenjenih
reznica.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Pojedine reznioe kontrole razvile su manje kalusne tvorevine. U ovako
nastalom kalusu nije došlo do diferencijacije stanica, te time ni do stvaranja
korijenja.**


LITERATURA


1.
B o d d y, R. (1962): The propagation of Lilacs (Syringa). Proc. Inter. Plant Prop.
Soc. Ann. Meet. 12 : 254—256.
2.
Bo j arc z uk, K. (1979): Propagation of Lilac (Syringa vulgaris L.) cullbivarrs
from green cuttings ´using various root-stimulating factors.
Proc. Inter. Lilac S°c, Lilacs. Vol. 8. No. 1 : 24—30.
3.
Dorm ling I., Ehrenberg. C„ and Lindgreen, D. (1976): Vegetative
propagation and tissue culture,
Department of forest gene´.ics, Royal college of forestry, Stockholm. Research
notes Nr. 22.
4.
Hartmann, H. T., and K ester, D. E. (1975): Plant propagation principles
and practices.
Prentice-Hall, Inc., Engleewood Cliff is, New Jersey.
5.
Jurković , M. i Vi da ko vic, M. (1963): Prilog »izučavanju vegetativnog
razmnožavanja evropskog ariša. Topola 31—33 : 27—34.
ti. Jurković , M. (1983): New varieties of Lilac (Syringa vulgaris L.) Intern.
Lilac Soc, Lilac Newsleter. Vol. IX, No. 6:10 — 12.


7.
Jurković , M. (1983): Zakorjenjivanje reznica nekih kuliivara običnog jorgovana
— Syringa vulgaris L. Hortikultura, 1—2 : 9—13.
8.
K ol e v s k a-Pl e ti k a p i ć, B. (1973): Pokušaji zakorjenjivanja reznica jorgovana
(Syringa vulgaris L.).
Acta Bot. Croat. 32 : 101 — 103.
9.
L a r s e n, CS . (1934): Forest Tree Breeding.
Royal Veterinary and Agricultural College, Copenhagen.
10.
Leopold , C. A. (1955): Auxins aind Plant Growth.
University of California press, Berkley and Los Angeles.
11.
Libby , W. J. (1981): Alternative klanskog šumarstva.
Radovi, šumarski institut Jastrebarsko, 44 : 35—51.
12.
Rogers , O. M. (1976): Tentative (international register of cultivar names in
the genus Syringa.
New Hampshire Agricultural Experiment Station, Research Report, No. 49.
13.
Rubcov, L. I., Mi had lov, N. L. i Ž i g o 1 e v a, V. G. (1980): Vidi i sorta
sireni, kultiviruemie v SSSR. Naukova Dumka, Kiev.
14.
Vi d ak o vi ć, M. (1981): Stanje i perspektive oplemenjivanja šumskog drveća
u Jugoslaviji.
15.
R a d o v i, Šumarski institut Jastrebarsko, 44 : 9—31.
** Referat održan na 6. simpoziju Jugoslavenskog društva za fiziologiju biljaka


u Novom Sadu. 30. V — 4. VI 1983.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 21     <-- 21 -->        PDF

M. J u r k o v i ć
Contribution to the Study of the Vegetative Propagation of Common Lilac
(Syringa vulgaris L.)


Summary


In the present experiments the cutings of the ouitivars common lilac have been
rooted. The effect of NAA and IBA on the formation of callus and adventitious root
in lilac — Syringa vulgaris ´Andenken an Ludwig Späth´ and Syringa vulgaris
´Michel Büchner´ has been investigated. It has been shown that both growth substances
used stimulate cambial activity on the formation of callus and adventitious
root.


However, the highest rooting percentage 92—96"/o and the strongest root system
was ODtained whe the cuttings were collected about the second week in June. The
success of rooting was 60 — 75°/o hen the cuttings were taken during he third
week of August, showed to be the poorest. The results of rooting was 20 — 32°/0.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Treća »šumarska« zgrada u Zagrebu je ona na uglu ulice B. Adžije i
Solovljeve. Izgrađena je poslije prvog svjetskog rata za stanovanje zaposlenih
u šumarstvu.


Foto O. Piškorić 1984. god.