DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 15 <-- 15 --> PDF |
šum. list CVIII (1983) 497 UDK 630* 232.328.1 (Syringa vulgaris) PRILOG IZUČAVANJU VEGETATIVNOG RAZMNOŽAVANJA JORGOVANA (SYRINGA VULGARIS L.)* Mato JT7RKOVIC* S AŽET AK. V ovom radu istraživano je stimulativno djelovanje NOK i IMK na procese nastanka kalusa i adventivnog korijenja kod jednogodišnjih reznica kultivara običnog jorgovana — Syringa vulgaris L. ´Andenken an Ludwig Späth´ i Syringa vulgaris L. ´Michel Buchner´. Svrha tog rada je u lome da se doprinese rješavanju problematike uzgoja kultivara običnog jorgovana i ispita mogućnost vegetativnog razmnožavanja u većim razmjerima. Relativno mali materijalni troškovi i mogućnost da se do kvalitetnog ukrasnog rasadničkog materijala dođe što brže, opravdava masovniju primjenu ove metode razmnožavanja u hortikultura: >j praksi. UVOD Mogućnost vegetativnog razmnožavanja biljaka vrlo je cijenjeno svojstvo koje se odavno koristi u hortikulturnoj praksi. Značaj vegetativnog razmnožavanja u procesu oplemenjivanja šumskog drveća istakao je a i praktičnim radovima mnogo postigao te dao i teortljlsko obrazloženje LARSEN (1934), Vegetativnim razmnožavanjem mnoge od teškoća oplemenjivanja drveća i grmlja mogu se savladati. U tom cilju se koristi autovegetativno i heterovegetativno razmnožavanje biljaka. S obzirom na veliko značenje i perspektive klonskog razmnožavanja šumskog drveća u posljednje vrijeme vrše se odgovarajuća istraživanja da se metoda vegetativnog razmnožavanja proširi i na druge vrste drveća, u prvom redu na četinjače. U našoj zemlji nema dovoljno iskustva s ovakvim radovima. Zbog toga se istraživanja na izučavanju vegetativnog razmnožavanja šumskog drveća moraju intenzivirati (VIDAKOVIĆ 1981). Zahvaljujući radovima na polju selekcije danas postoji i uzgaja se preko tisuću kultivara običnog jorgovana (ROGERS 1976). Međutim, postoji mogućnost da različiti kultivatori ove vrste nemaju jednaku sposobnost zakorjenjivanja. Poznato je, da je kod reznica nekih drvenastih biljnih vrsta čije su prirodne regeneracijske sposobnosti vrlo male primjenom sintetskih tvari rastenja ponekad moguće inducirati nastanak adventivnog korijenja. Međutim, * Mato Jurković, dipl, ing. šum. Botanički zavod — Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Marulićev trg 9a |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 16 <-- 16 --> PDF |
u nekim slučajevima ni ovim načinom ne postižu se rezultati što upućuje na izuzetnu složenost ovih procesa. Postoji više mogućih pristupa njihovom rješavanju, a jedan od njih je utvrđivanje korela´tivniih odnosa između anatomsko- histoloških svoijstava vrste što se posebno odnosi na količinu i način rasporeda mehaničkih tkiva u području pericikla i primarne kore i njene sposobnosti da regenerira korijen (HARTMAN i KOESTER 1975). Syringa vulgaris »Michel Büchner«: zakorjenjivanje reznica tretiranih s NAA. Obični jorgovan (Syringa vulgaris L.) je vrsta s jako razvijenim mehaničkim tkivima u području pericikla (KOLEVSKA-PLETIKAPIC 1973) te ima veoma slabe prirodne regeneracijske sposobnosti. Prema navodima BODDY 1962 i BOJARCZUK 1979 primjenom hormonskih preparata je moguće postići u određenim uvjetima zadovoljavajuće zakorjenijivanje reznica. Cilj istražiivanja prikazanih u ovome radu na primjeru nekih kultivara običnog jorgovana — Syringa vulgaris ´Andenken an Ludwig Spät´ i Syringa vulgaris ´Michel Buchner´ je ispitivanje stimulativnog djelovanja sintetskih tvari rastenja na procese nastanka kalusa i adventivnog korijenja kod (jednogodišnjih reznica. Također su izvršena zapažanja utjecaja stupnja lignifikacije izbojaka nastalih u istoj vegetacijskoj zoni na sposobnost zakorijenjivanja reznica. MATERIJAL I METODE Reznice za ovaj rad uzete su sa dva matična primjerka kultivara običnog jorgovana, koja se nalaze u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Kao materijal upotrijebljene su jednogodišnje reznice nadzemnih izbojaka slijedećih kultivara: Syringa vulgaris ´Andenken an Ludwig SpHh i Syringa |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 17 <-- 17 --> PDF |
vulgaris ´Michel Buchner´. Reznice su sabirane neposredno prije postavljanja pokusa. Sabiranje reznica bilo je u tri vremenska intervala i to 19. VI, 22. VII i 27. VIII 1982. godine. Djelovanje NAA i IBA na razvitak adventivnog korijenja kod Syringa vulgaris ´Andenken an Ludwig Späth´ i Syringa vulgaris ´Michel Buchner´ Ime kultivara Datum uzimanja reznica Supstanca kojom je reznica tretirana % zakoriLjenjenih reznica K + 19. VI 1982 NAA 77 IBA 96 Syringa vulgaris ´Andenken an Ludwig Späth´ 22. VII 1982 K NAA IBA +60 (ill K — 27. VIII 1982 NAA 22 IBA 32 K + 19. VI 1982 NAA 68 IBA 92 Syringa vulgaris ´Michel Buchner´ 22. VII 1982 K NAA IBA 66 75 K — 27. VIII 1982 NAA 22 IBA 20 Legenda: K = kontrola (—) = nije došlo do stvaranja kaltusa NAA = naftalenootena kiselina (-´-) = prisustvo kalusa IBA = limdolilmaslačna kiselina Reznice su obrađivane na taj način da je tangencijalnim rezovima odstranjivanja kora s bazalnog dijela. Ovim načinom otklonjena su mehanička tkiva kore iz područja pericikla s onog dijela reznice na kojem se moglo očekivati nastajanje korijenja. U svrhu smanjivanja transpiracije neposredno prije svakog pokusa odstranjivan je jedan dio listova s donjeg dijela reznice. U istu svrhu kod preostalih listova na reznici je smanjivana njihova površina O´drezivanjem dijela lisne plojke. Kao regulatori rasta na zakorjenjivanju reznica čiji je stimulirajući efekt bio istraživan, korištena su dva praškasta preparata »Murphy« i »Seradix«. Ovi preparati sadrže aktivne supstance: 1. naftalenoctenu kiselinu (NOK) 2. lindolilmaslačnu kiselinu (IMK) U pokusima pored tretiranih reznica sintetskim tvarima rastenja postavljeni su i pokusi, gdje nisu korišćeni stimulatori rasta. Kao supstrat u kojem su reznice zakorjenjivane upotrebljen je grublji pijesak. Nakon odgovorajuće obrade reznice su polagane u navlaženi supstrat, a zatim su stavljene u staklenik, gdje su ostale kroz cijelo vrijeme trajanja pokusa. Orošavanje reznica obavljano je prema potrebi zavisno o temperaturi zraka u stakleniku, koja je varirala danju od 19° C od 34° C, a noću od 12° C do 21° C. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 18 <-- 18 --> PDF |
REZULTATI ZAKORIJENJIVANJA Syringa vulgaris ´Andenken an Ludwig Späth´ Syringa vulgaris ´Michel Buchner´ . _ JUNI JULI AUGUST JUNI JULI AUGUST |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 19 <-- 19 --> PDF |
REZULTATI I DISKUSIJA U priloženoj tablici i grafikonu prikazani su rezultati zakorjenjivanja reznica. Vidimo da je najranije sabiranje reznica, koje ije izvršeno 19. VI 1982. bilo najuspješnije. Zakorijen´lo se 77 — 96%, odnosno 68 — 92% sabranih reznica. Pokusi postavljeni 22. VII 1982. godine dali su slabije rezultate. Uspjeh zakorijenjivanja ije bio 60 — 66%, odnosno 66 — 75´%. Pokusi postavljeni najkasnije, tj. 27. VIII 1982. dali su najslabije rezultate. Uspjeh zakorijenjivanja je bio samo 22 — 32%, odnosno 20 — 22%. Prema brojčanim podacima navedenim u priloženoj tablici kao i grafikonu vidi se djelovanje NOK i IMK na procese nastanka kalusa i adventivnog korijena. U ovim istraživanjima je uočeno povoljnije djelovanje IMK (kod Syringa vulgaris ´Andenken an Ludwig Späth´ 32 — 96%, a kod Syringa vulgaris ´Michel Buchner´ 20—92%) na razvitak adventivnog korijena u odnosu na NOK (Syringa vulgaris ´Andenken an Ludwig Späth´ 22—77%, a kod Syringa vulgaris ´Michel Buchner´ 22 — 68%). Povoljnije djelovanje IMK očituje se, kako u većem postotku zakorijenjeriih reznica, tako i u formiranju bujnijeg sistema adventivnog korijenja- Na manjem broju reznica kontrole razvile su se male kalusmg tvorevine. Iz ovako nastalih kalusa nije došlo do formiranja adventivnog korijenja. Na postojanje razlika u uspjehu zakorijenjivanja reznica, u odnosu na stupanj lingnifikacije jednogodišnjih izbojaka kod ove vrste, ukazali su i drugi autori (BODDY 1962. BOJARCZUK 1979). Poznato je. da zakorijenjivanje reznica ovisi dobrim dijelom i o egzogenirn faktorima kao što su zračna vlaga, temperatura zraka i danja svjetlost. Polazeći od toga. dobijeni su zadovoljavajući rezultati, s obzirom da reznice nisu zakorijenjivanje u optimalnim usiovima. Uspjeh zakorijenjivanja reznica zavisi i o enduogenim faktorima koji su predmet istraživanja kako kod voćnih tako i kod šumskih vrsta drveća. Međutim, mora se imati na umu da je često vrlo teško postaviti jasnu i oštru granicu između endogenih i egzogenih faktora. Zato je bolje njihovo djelovanje shvatiti kao kompleks jedinstvenih uticaja u okviru kojih se procesi razvitka kalusa i adventivnog korijenja odvijaju (DORMLING. EHRENBERG, LINDGREN 1976). ZAKLJUČAK Istraživano je stimulativno djelovanje NOK i IMK na procese nastanka kalusa i adventivnog korijenja kod jednogodišnjih reznica kultlvara običnog jor^ovana: Syringa vulgaris ´Andenken an Ludving Späth´ i Syriga vulgaris ´Michel Buchner´. Pokazalo se da obje primjenjene supstance posjeduju stimulirajuće djelovanje na regeneraciju jednogodišnjih izbojaka. Dalje se pokazalo da d:i nastanka adventivnog korijenja može doći kod reznica koje su sabirane u različitim vremenskim razdobljima tokom iste vegetacijske sezone. Ono je. međutim, najuspjelije postavljanjem pokusa tokom mjeseca lipnja u kojemu je postignut najveći procent tj. 68 — 96% zakorijenjenih reznica. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Pojedine reznioe kontrole razvile su manje kalusne tvorevine. U ovako nastalom kalusu nije došlo do diferencijacije stanica, te time ni do stvaranja korijenja.** LITERATURA 1. B o d d y, R. (1962): The propagation of Lilacs (Syringa). Proc. Inter. Plant Prop. Soc. Ann. Meet. 12 : 254—256. 2. Bo j arc z uk, K. (1979): Propagation of Lilac (Syringa vulgaris L.) cullbivarrs from green cuttings ´using various root-stimulating factors. Proc. Inter. Lilac S°c, Lilacs. Vol. 8. No. 1 : 24—30. 3. Dorm ling I., Ehrenberg. C„ and Lindgreen, D. (1976): Vegetative propagation and tissue culture, Department of forest gene´.ics, Royal college of forestry, Stockholm. Research notes Nr. 22. 4. Hartmann, H. T., and K ester, D. E. (1975): Plant propagation principles and practices. Prentice-Hall, Inc., Engleewood Cliff is, New Jersey. 5. Jurković , M. i Vi da ko vic, M. (1963): Prilog »izučavanju vegetativnog razmnožavanja evropskog ariša. Topola 31—33 : 27—34. ti. Jurković , M. (1983): New varieties of Lilac (Syringa vulgaris L.) Intern. Lilac Soc, Lilac Newsleter. Vol. IX, No. 6:10 — 12. 7. Jurković , M. (1983): Zakorjenjivanje reznica nekih kuliivara običnog jorgovana — Syringa vulgaris L. Hortikultura, 1—2 : 9—13. 8. K ol e v s k a-Pl e ti k a p i ć, B. (1973): Pokušaji zakorjenjivanja reznica jorgovana (Syringa vulgaris L.). Acta Bot. Croat. 32 : 101 — 103. 9. L a r s e n, CS . (1934): Forest Tree Breeding. Royal Veterinary and Agricultural College, Copenhagen. 10. Leopold , C. A. (1955): Auxins aind Plant Growth. University of California press, Berkley and Los Angeles. 11. Libby , W. J. (1981): Alternative klanskog šumarstva. Radovi, šumarski institut Jastrebarsko, 44 : 35—51. 12. Rogers , O. M. (1976): Tentative (international register of cultivar names in the genus Syringa. New Hampshire Agricultural Experiment Station, Research Report, No. 49. 13. Rubcov, L. I., Mi had lov, N. L. i Ž i g o 1 e v a, V. G. (1980): Vidi i sorta sireni, kultiviruemie v SSSR. Naukova Dumka, Kiev. 14. Vi d ak o vi ć, M. (1981): Stanje i perspektive oplemenjivanja šumskog drveća u Jugoslaviji. 15. R a d o v i, Šumarski institut Jastrebarsko, 44 : 9—31. ** Referat održan na 6. simpoziju Jugoslavenskog društva za fiziologiju biljaka u Novom Sadu. 30. V — 4. VI 1983. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 21 <-- 21 --> PDF |
M. J u r k o v i ć Contribution to the Study of the Vegetative Propagation of Common Lilac (Syringa vulgaris L.) Summary In the present experiments the cutings of the ouitivars common lilac have been rooted. The effect of NAA and IBA on the formation of callus and adventitious root in lilac — Syringa vulgaris ´Andenken an Ludwig Späth´ and Syringa vulgaris ´Michel Büchner´ has been investigated. It has been shown that both growth substances used stimulate cambial activity on the formation of callus and adventitious root. However, the highest rooting percentage 92—96"/o and the strongest root system was ODtained whe the cuttings were collected about the second week in June. The success of rooting was 60 — 75°/o hen the cuttings were taken during he third week of August, showed to be the poorest. The results of rooting was 20 — 32°/0. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Treća »šumarska« zgrada u Zagrebu je ona na uglu ulice B. Adžije i Solovljeve. Izgrađena je poslije prvog svjetskog rata za stanovanje zaposlenih u šumarstvu. Foto O. Piškorić 1984. god. |