DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 66 <-- 66 --> PDF |
POVODOM ČLANKA »O POČETKU PANCIĆEVA SLUŽBOVANJA U SRBIJI« U dvobroju Šumarskog lista 10—12, str. 519—520/1977. pod gomnjim naslovom objavljen je članak prof. dr. Nenada Sirnica u kome je izražena sumnja u tačnost navoda St. Jakoodjevića (25), da je Pančić po dolasku u Srbiju i nekoliko meseci provedenih u s. Miševiću kod Jagodine, počeo da službuje u Jagodini u svojstvu privremenog okružnog fizikusa okružia jagodiinskog, tvrdeći da je Pančić počeo da službuje u i atom svojstvu ali u Negoltinu. Na osnovu delimičnih podataka NS zasniva sumnju u tačnost navoda Jakovljevića odnosno u nedovoljnu preciznost autobiografskih beležaka samog Pančića. Na kraju članka NS saopštava (netačan) zaključak da je Pančić »otpočeo svoje službovanje u Srbiji, kao privremeni ´fisikus´ okružia Krajinskog, na mesto dr. Hariša, alii ne zadugo; čim je dobio otpust iz austrougarskog državljanstva, položio je zakletvu u nacelstvu okružia Kragujevačkog, gde je premešten i postavljen za stalno, u istom svojstvu«. U vezi s ovim, zarad ispravnog obaveštenja čitalaca, smatrali smo da ne bi trebalo preći preko izražene sumnje u navode o početku Pančiceva službovanja u Srbiji, polaganja zakletve i postavljanja za stalnog fizikusa odnosno profesora. Najpre da objasnimo da je odlaskom austrijskog državljanina dr. Jovana Hariša sa dužnosti privremenog okružnog fizikusa U Negotinu, 4. jiuna 1846., mesto okružnog fizikusa u Negotinu ostalo upražnjeno sve do 31. januara 1647. Tada je na ovu dužnost premešten dr. Andrea P. Ivanović, dotadašnji okružni fizikus u Jagodini, koji je u tom mestu službovao od 1. januara 1844. Ivanović je, kao i Pančić, završio medicinu ´U Pešti, ali malo ranije (1834), zatim bio »pomoćnik profesora hernije i botanike« a kraće vreme i privatni lekar, također u Mađarskoj. U Jagodini se pored lekarske dužnosti bavio i istraživanjem lekovitog bilja i mineralnih voda i van jagodinskog okružia, bio je slabog zdravlja i često je poboljevao od »groznice«. Sanr je, 16. januara 1847., zatražio premeštaj na istu dužnost u Negotin što mu je odobreno i 31. januara 1847. stupio je na dužnost fizikusa u Negotinu. Na ovoj dužnosti ostao je ćele te godine (5, 6, 8, 9, 11, 12 i 18, dalje nismo istraživali). O životu i radu Pančića opširno je napisano u Spomenici, te uz podatke u člancima Lj. Glišića, J. Tucakova, Z. Jiurišića (24, 26, 18), iz ove Spomenice, Jakovljevića (25) i brojne arhivske građe u mogućnosti smo da iznesemo da su izražene sumnje i zaključak prof. N. Sirnica neosnovani. Pančić je rešenjem Sovjeta (8. I 1847) uz suglasnost knjaza (15. I 1847) postavljen za fizikusa u Negotinu na mesto dr. Hariša. (7). — Međutim, na traženje Jagodinaca koji su u svojoj sredini imali prilike da za pola godine na lečenju radnika fabrike stakla i Jagodinaca upoznaju Pančića lekara i čoveka. Pančić je postav 548 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Ijen 31. I 1847. za fizikusa okružia jagodinskog, početkom februara iste 1847. potpisao kontrakt i oko 15. februara primio dužnost. (1, 2, 3 a). Evo i dokaza: — U svom prvom službenom svojeručno pisanom izvještaju o radu okružnog fizikusa, No 21 od 1. VII 1847. podmetom preko Načelštva okružia jagodinskog nadležnom Popeeiteljstvu Vnutrenil Djela (dalje: PVD), Pančić izveštava: ».. . da su u smislu ´predjpisa PVD od 1. januara 1846.. . . tramesečno izvestie koncem marta napisao nisam, jer tek 6 nedelja dužnosti okružnog fizikusa obavljajući...« (10), (tj. od 15. II). — Drugi Pančićev tromesečni izveštaj podnet iz Jagodine, No 21. od 24. XI 1847. (20). — Akt Načelštva okružia jagodinskog od 4. XI 1847. (13) dostavljen PVD sa izveštajem Painčića od 29. X 1847. da zbog bolesti nije bio u mogućnosti da »Apoteki praviteljstvenoj« uplati 115 far,, i 15 krajcara, za primljene lekove, »počem mu bolest ovo prouzrokovala, te u svoje vreme veresije prikupljati nije mogao..« pa je »izmolio produženje isplate ovog kredita do konca tek. meseca« (tj. novembra 1847) — (13). — Pančićev izveštaj o zaštiti stoke u okrugu jagodinskom (14). — Protokol PVD pozajmljenih knjiga okružnim fizifcusirna, gde su navedene pozajmljene knjige Pančiću u Jagodini (16). — Privatno Painčićevo pismo upućeno iz Jagodine Lindenmajeru tadašnjem načelniku saniteta PVD, uz koje po donosiocu (T. Aračiću) šalje tri talira kao svoj »primosak trošku Društva lekarskog za 1847«. Linđemmajer je ovo pismo primio i datirao sa 15. julom 1847. (15). — Molba Pančića upućena iz Jagodine 10. VII 1847. nadležnom PVD za prijem u »sažiteljstvo srbsko« odnosno da mu ono izda uverenje da će biti primljen u »sažiteljstvo Srbsko i Praviteljstveno službom znaibdjeven«. Uvjerenje mu je potrebno kao prilog uz zahtev da mu austrijske vlasti izdaju otpust iz njihovog državljanstva. (22). — O postavljenju i radu Dr. J. Pančića okružnog fizikusa u Jagodini zapisao je i savremenik M. Miličević (27). Na traženje PVD Pančić je iz Jagodine premešten, na dužnost stupio i kontrakt popisao 5. XII 1847. (15) u Kragujevcu gde je ostao do 26. septembra 1853. kada ga je knjaz na predlog Popečiteljstva prosveite postavio, ali i dalje, za kontraktualnog profesora Liceja u Beogradu. Po prijemu u srpsko državljanstvo knjaz će ga opet na predlog pomenutog Popečiteljstva, postaviti, ali sada »djelstvitelnim« punopravnim profesorom istog Liceja (7. X 1854. (29). Na kraju da ukratko opišemo »odiseju« dobijanja otpusta i prijema državljanstva. Kako je navedeno, Pančić je iz Jagodine po prijemu uverenja PVD 8. VII 1947. zatražio otpust iz austrijskog državi jamstva a dobio ga je tek 25. novembra 1853. u austrijskom konzulatu u Beogradu. Odmah se obratio PVD za prijem u srpsko državljanstvo, ali su tada nastupile nove teškoće. Jer, Pančić se u međuvremenu (1849) oženio i dobio sina Petra (1850) u Kragujevcu, te ga PVD (11. II 1854) upućuje da i za njih dvoje pribavi otpust austrijskih vlasti, jer se 1 oni smatraju austrijskim državljanima. Pančić je pokušavao da objasni da ovo nije potrebno, jer je njegova supruga Ljudmila kći srpskog prirođenog građanima pok. 549 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Franca Kordona, bi v. inženjera Praviteljstva i da je ona po smrti oca uživala porodičnu penziju, a ovo pravo Imaju samo srpski građani po rođenju ili prirođenju. Sto se pak tiče sina Petra, kome je tada bilo 2,5 golä., on je rođen u Kragujeveu »gde je i imatrikuliran i postao djelstvitelni žitelj Srbije«. Međutim PVD nije uvažio ovu Pančićevu primedbu (26. II 1854), ostajući i dalje pili svome »da supruga Ljudmila i Sin Petar nisu Srbski sažitelji«. Pančić se pobojao da se vreme za dobijanje otpusta za njih dvoje ne protegne u nedogled te (2. IV 1854) zamoli PVD da za sada primi samo njega u srpsko državljanstvo a on će se dalje starati da dobije otpust iz austrijskog državljanstva za suprugu i sina. Konačno, kako su to propisi nalagali, Pančić je pred parohom u Upraviteljstvu varoši Beograda 16. aprila 1854. g. položio zakletvu, a zatim mu je (21. IV 1854) PVD izdalo uverenje (Svidjetelsitvo) da se smatra kao svaki »pravi prirođeni Srbin Otečesiva ovog po uživanjem sviju postojećih prava narodnjii«. Na osnovu ovog uverenja Upraviteljsitvo varoši Beograda je Pančića »dopisalo u čislo žitelja« varoši Beograda. (21) Svu ovu pomenutu i drugu pregledanu prepisku obavio je sarn Pančić potpisujući se imenom Joaif Pančić ili dr. Jos. Painčić, te nema sumnje (24) da se potpisivao imenom Josif posle prijema u Srpsko državljanstvo. Smatramo da smo i ovim, izostavljajući još niz drugih podataka, ta ono upoznali čitaoce Šumarskog lista i time otklonili dilemu da li je Pančić počeo da službuje u Jagodini ili Negotinu, da je zahtev za prijem u srpsko državljanstvo podneo još u Jagodini 10. jula 1847. i da ga je dobio tek 16. aprila 1854. ikada je i poslao »djelstvitelni« punopravni prirođeni građanin Srbije. ARHIVSKA GRAĐA I LITERATURA I, 2 — Arhiv Srbije: P.F.P. 11-49/843 i F. 1-54/850, 3, 4, 5 Detto MUDs F, 111-18/846 i F. 111-51/846, 6, „ MUDs reg. br. 908/846, 7, „ D.S. No 8/847, 8, 9, 10 „ MUDs F. 1-27/847, F. 111-15 i 19/847, II, 12, 13, „ F. V-8, 90 i 128/847, 14,15,16,17 „ F. VI-37, 44 i 45/847 i F. VI-184/847, 18, 19, 20 „ Del. proit. br. 43, 2175 i 2189/847, 21, „ MUDp F. X-163/847. 22, 23, 23a, „ MIDv F. 1-44 i F. III 259/847 i F. 1-85/847, 24. Glišić , Lj. (1976): Život i rad Dr. J. Pančića, — »Josif Pančić« SANU, (28), Beograd, str. 25—37. 25. J a k o v 1 j e v i ć, St. (1936): Životopis Josifa Pančića, SANU, Spomenice, knj. 10, str. 33—45, Beograd, 26. Jurišić , J. (1876): Dr. Josif Pančić, biografska skica, SANU, (28), str. 385— —387, Beograd. 27. Tuc a kov, J. (1976): Pančić-lekar, »Josif Pančić«, SANU (28), str. 287—291, Beograd, 28. Mi li će vi ć, M. (1888): Pomemik znamenitih ljudi u srpskog naroda novijeg doba, str .397—510 i 541—544, i 29. Srpske novine, Beograd, br, 117/853 i 121/854. Svetislav Vlađisavljević, đipl. inž. 550 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 69 <-- 69 --> PDF |
AKTUALNO MOGUĆNOSTI IZVOZA ŠUMARSTVA I PRERADE DRVETA JUGOSLAVIJE A) OSVRT NA SAVJETOVANJE O IZVOZU KAO TRAJNOJ ORIJENTACIJI PROIZVODNJE NA BAZI DRVETA ODRŽANOG U DUBROVNIKU 23. I 24. OŽUJKA 1984. GODINE Organizatori ovoga značajnog savjetovanja bili su Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije i Opće udruženje šumarstva i industrije za preradu drveta, celuloze i papira Jugoslavije. U radu savjetovanju sudjelovao je značajan broj stručnjaka — sudionika iz cijele zemlje i istaknuti predstavnici Saveznih organa — podpredsjednik SIV-a Borislav S r e b r i ć, savezni sekretar za vanjsku trgovinu i drugi. Tom prilikom naznačena je uloga i značaj šumsko-drvnog kompleksa u izvozu roba i njegov doprinos u ostvarivanju Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije. U ime organizatora, sudionike savjetovanja pozdravio je sekretar Općeg udruženja Drago Lo n carevi ć i ukratko obrazložio neke motive za održavanje savjetovanja: — Zaostajanje u proizvodnji i izvozu, nedovoljno sagledane stvarne mogućnosti za osjetno veći izvoz finalnih proizvoda, u koje se ugrađuje znatno više ljudskog rada i znanja; — komparativne prednosti osnovnih djelatnosti šumsko-drvnog kompleksa u odnosu na niz drugih privrednih grana, jer se razvoj proizvodnje zasniva na prirodnim resursima — vlastitim sirovinama; — da je moguće angažiranjem određenog broja istaknutih stručnih i znanstvenih radnika iz cijele zemlje objektivno utvrditi osnovne uzroke i smetnje, unutar organizacija udruženog rada i vanjske sistemske smetnje, zbog kojih se ne ostvaruju programirani mogući ciljevi u razvoju proizvodnje i izvoza proizvoda na inozemnim tržištima. Da se na bazi pisanih materijala i rasprava po pojedinim temama o aktualnim pitanjima na savjetovanju mogu donijeti ZAKLJUČCI, koji će izraziti zajedničke stavove o mjestu i značaju šumarstva i prerade drveta, o ocjeni dosadašnjeg i mogućeg razvoja izvoza proizvoda šumarstva i prerade drva Jugoslavije do 1990. godine i o daljnjim aktivnostima svih subjekata u organizacijama udruženog rada, njihovim asocijacijama i društva u cjelini na poduzimanju mjera za ostvarivanje programiranog rasta proizvodnje i izvoza. U toku priprema za održavanje Savjetovanja tiskan je Zbornik radova »IZVOZ TRAJNA ORIJENTACIJA DRVNE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE« sa slijedećim sadržajem: 551 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Predgovor — dr ŽARKO OSTOJIĆ Dipl. inž. STANKO TOMAŠEVSKI: Izvoz proizvoda od drveta — trajna orijentacija drvne industrije Jugoslavije, Prof. dr DUŠAN ORESCANIN: Međunarodno tržište drveta i mjesto Jugoslavije, Dipl. inž. GOJKO BOJIĆ i RADMILA BUĆAN-PETRONIJEVIĆ, dipl. oec: Organiziranost vanjsko-trgovačke mreže na poslovima vanjsko-trgovačkog prometa proizvoda šumarstva i prerade drveta, Dr BOZlDAR PETROVIC, ing. K. ČERGE, mr R. ŠULETIĆ i mr M. NEŠIĆ: Drvna industrija u bilansu vanjske trgovine Jugoslavije u razdoblju 1946—1981. godine, Dipl. ing. MIRKO ANDRAŠEK: Proizvodi šumarstva u funkciji izvozne ekspanzije šumsko-drvnog kompleksa, Dipl. ing. BOGOMIL ĆOP, dipl. ing. DRAGO JURIĆ, dipl. ing. DRAGO KIRASIĆ i dipl. ing. MIHAILO MUCIBABIĆ: Uloga i zadaci pilanske prerade lišćara u ostvarivanju dugoročnog programa ekonomske stabilizacije i povećanju izvoza, Dipl. ing. DAVID KABALIN: Piljena građa četinara u našem izvozu, STANE RAZPETi ALOJZ LEB: Mogućnosti proizvodnje i izvoza ploča od drveta, ZlVOMIR GLAVAŠE VIC, GORD AN A VUCKOVlC i ANTON 2EGAR: Mogućnosti proizvodnje i izvoza furnira, Dipl. ing. IVAN DELAJKOVIĆ: Drvo u građevinarstvu, Prof. dr NERKES MESlC: Drvna ambalaža, Ing. OSTOJA TODOROVIC: Proizvodnja i izvoz montažnih objekata, Dipl. ing. VIKTOR ARH: Izvoz pločastog namještaja, LOJZE NOVAK, dipl. oec: Problemi razvoja proizvodnje i izvoza namještaja od masivnog drveta, Dr STEVAN STEFANOVIĆ: Pravci budućeg razvoja jugoslavenskog izvoza namještaja, i Dipl. ing. DRAGO MARLOT: Svjetsko tržište i jugoslavenski izvoz papirne industrije. Razvoj industrijske prerade drveta u poslijeratnom razdoblju, značajno je utjecao na ukupna kretanja u privredi i u društvenom životu u cijeloj zemlji. Ti utjecaji bili su različitog intenziteta po pojedinim republikama, regijama i komunama, zavisno od, raspoložive količine i kvalitete određenih vrsta drveta u našim šumama, razvojne politike ,i konkretnih ulaganja u proizvodne kapacitete za mehaničku i kemijsku preradu drva. U SR Hrvatskoj nisu u dovoljnoj mjeri koordinirane aktivnosti na usklađivanju stavova o razvojnim mogućnostima šumarstva i prerade drva, pa zbog toga nije došlo do potrebnih ulaganja za mogući razvoj osobito finalnih proizvoda. na bazi vrijedne drvne mase hrasta i drugih važnijih vrsta u našim šumama, koje je bez većih teškoća moguće plasirati na inozemnim tržištima u razvijenim zemljama. U razdoblju unazad 20 godina izgrađeni su novi ili rekonstruirani postojeći značajni kapaciteti u cilju povećanja proizvodnje. Nažalost u strukturi tih ulaganja, nisu ni u približno zadovoljavajućem odnosu izgrađeni novi ili osposobljeni postojeći pogoni — tvornice, za proizvodnju finalnih proizvoda od masivnog drveta, pa zbog toga nije bilo ni moguće, ostvariti značajnije rezultate u izvozu. 552 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 71 <-- 71 --> PDF |
U proteklih nekoliko godina prevladava svijest i saznanja da je nužno pristupiti radikalnijim promjenama u izgrađivanju zajedničkih racionalnijih oblika organiziranosti i nosioca zadataka za uspostavljanje i razvijanje novih proizvodno- poslovnih, razvojnih i dohodovnih odnosa između organizacija udruženog rada u šumsko-drvnim kompleksima. Na taj način stvaraju se preduvjeti za brže i kvalitetnije sagladavamje mogućnosti racionalnijeg korištenja sirovinskih potencijala, za organiziranje proizvodnje i poslovanja na suvremenijim tehnološko-tehničkim rješenjima, uz maksimalno korištenje vlastitog znanja i tuđih saznanja iz teorije i prakse. Sve su brojnije aktivnosti u organizacijama udruženog rada, i na svim razinama društveno-političkih zajednica (komuna — federacija), koje daju značajan doprinos za utvrđivanje dostignutog nivoa razvoja i za programiranje mogućeg razvoja u proizvodnji i nužnog, znatno povećanog izvoza. Zaključci savjetovanja »Izvoz trajna orijentacija šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije«, predstavljaju dobru sintezu zajedničkih stavova i mogu poslužiti kao dobra polazna osnova za praktično djelovanje svih subjekata na ostvarivanju ambicioznih programa u izvozu. Ukratko ćemo naznačiti neke važnije momente iz sadržaja tih zaključaka. 1. CiJj savjetovanja Utvrđivanje svih bitnih komponenti, koje omogućuju daljnju ekspanziju proizvodnje i izvoza iz šumsko drvnog kompleksa. Polazne osnove za organiziranje savjetovanja bile su spoznaje da, u sklopu strategije dugoročnog programa ekonomske stabilizacije, šumarstvo i prerada drva mogu značajnije povećati proizvodnju za izvoz, da se dovoljno ne koriste širo vinski potencijali, da se nedovoljno koriste značajni izgrađeni suvremeni proizvodni kapaciteti u primarnoj i finalnoj proizvodnji i da se angažiranjem svih raspoloživih stručnih, znanstvenih kadrova i svih radnih ljudi u OUR, uz određenu podršku organa i organizacija u društveno-političkim zajednicama, te mjerama ekonomske politike može postići nadprosječni porast izvoza u relativno kratkom razđoiblju. 2. Mjesto i značaj šumarstva i prerade drva u razmjerima Jugoslavije Ono je određeno: — činjenicom da šume i šumska zemljišta zauzimaju više od 1/3 ukupne površine Jugoslavije s god. prirastom drvne mase 29.2 mil. m:! i s obzirom na klimatske i druge uvjete sa znatno većim proizvodnim mogućnostima, — posrednim koristima od šume, djelovanjem na užu i širu okolinu, posebnim značajem za vodoprivredu, elektroprivredu, poljoprivredu, saobraćaj, turizam i dr. — što nije dovoljno valorizirano u konkretnoj društvenoj praksi, — zapošljavanjem za 300000 radnika, — ukupnim prihodom 8,F/o od ukupnog prihoda industrije, — ukupnim izvozom 9,Wo od ukupnog izvoza industrije i dr. 553 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 72 <-- 72 --> PDF |
3. Ocjena dosadašnjeg razvoja Ocjenjuje se da u dosadašnjem razvoju proizvodnje i izvoza ima dosta i negativnih predznaka. U proteklim razdobljima nisu dovoljno iskorištene mogućnosti racionalnijeg korištenja sirovinskog potencijala, povoljan geografski položaj i neke duge komparativne prednosti u odnosu na druge grane privrede. Osnovne slabosti u dosadašnjem razvoju mogu se svrstati u nekoliko karakterističnih skupina i to prije svega: — znatno sporiji razvoj šumarstva, kao sirovinske osnove u odnosu na razvoj industrijske prerade drva, nedovoljna tehnička opremljenost šumarstva, slaba otvorenost šuma (svega 6,5 km na 1000 ha), nepovoljna struktura šuma d dr.; — neusklađen razvoj proizvodnih kapaciteta (suvišni kapaciteti za određene vrste proizvodnje u industrijskoj preradi drva) sa stajališta racionalnijeg korištenja sirovinskih potencijala i mogućnosti plasmana na inozemnom i domaćem tržištu — nedovoljno razvijanje kooperacionih odnosa između komplementarne proizvodnje, zaostajanje u razvoju istraživačkih aktivnosti i specijalizaciji proizvodnje; — nedovoljna suradnja i povezanost prometnih i proizvodnih organizacija udruženog rada na izgrađivanju zajedničkih programa razvoja, proizvodnje prema stvarnim potrebama i zahtjevima inozemnih tržišta, kako bi u izvozu trajno ostvarili postavljene ciljeve — izvozili robu viših faza prerade drva; —nedovoljno korištenje proizvodnih kapaciteta, koji su u 1983. godini korišteni u proizvodnji piljene građe 59%, ploča 64,0/o, namještaja 64B/o i celuloze i papira 73°/o; — ubrzanog razvoja finalne proizvodnje pločastog namještaja za domaće tržište, a nedovoljnog razvoja finalne proizvodnje od masivnog drveta za inozemna tržišta, zbog čega je sve do danas u strukturi izvoza — značajan izvoz oblovine i rezane građe. 4. Mogućnosti razvoja izvoza proizvoda šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije do 1990. godine U narednim razdobljima i dalje će rasti potrošnja proizvoda na bazi drveta. U razdoblju od 1970. do 1980. godine porasla je potrošnja od 2,6 na 3,1 milijardi m3. Dugoročnim predviđanjima očekuje se potrošnja u 2000. godini i do 5,0 milijardi m3. Rasprostranjenost šuma i rast potrošnje vrlo je neravnomjeran, pa se zbog toga i dalje očekuje značajan porast međunarodne trgovine drvom, a naročito proizvodima finalne proizvodnje. Naša zemlja je suficitarna drvetom, a zahvaljujući prirodnom položaju između Zapadne Evrope, Mediterana i Bliskog Istaka sa izrazito deficitarnim regijama, ima sve uvjete da stalno povećava opseg i strukturu izvoza proizvoda industrijske prerade drva i da zadrži svoj položaj na svjetskim tržištima piljene građe lišćara, da povećanim ulaganjem u šumarstvo osigura sirovinu za proizvodnju celuloze i da postane značajniji svjetski izvoznik nameštaja — finalnih proizvoda drva. Prema projekcijama u zaključcima savjetovanja mogu se očekivati približna ostvarenja u 1990. godini po osnovnim grupama proizvoda (u dolarima): 554 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 73 <-- 73 --> PDF |
mil. $ 1. Šumarstvo 60 2. Rezana građa 275 3. Furnir 35 4. Ploče 50 5. Drvna ambalaža 30 6. Drvo u građevinarstvu DO 7. Namještaj i ostali finalni proizvodi 830 8. Celuloza i papir 200 Ukupno: 1.570 5. Akcije i mjere za ostvarivanje predviđenog rasta i daljeg razvoja izvoza Za ostvarivanje postavljenih ciljeva u proizvodnji i izvozu, nužno je sprovesti niz konkretnih kratkoročnih j dugoročnih mjera, ne samo u okviru udruženog rada već i šire u društveno-političkim zajednicama od općina do federacije, između kojih posebno ističemo: — da organizacije udruženog rada težište svojih aktivnosti usmjere na efikasnije i kvalitetnije privređivanje, potpunije korišćenje proizvodnih kapaciteta i ukupnih potencijala, a što znači preispitivanje proizvodnih programa za razvijanje i unapređivanje kooperacije i specijalizacije, dizajna i drugih rješenja u cilju poiboljšanja konkurentske sposobnosti na inozemnim tržištima; — da udruživanje rada i sredstava u lancu šumarstvo — prerada i promet drvom postane značajniji oblik razvoja i povezivanja organizacija udruženog rađa. a time da se stvaraju uvjeti za realizaciju ambicioznih programa proizvodnje i izvoza — racionalnije korištenje sirovine, raspoloživa bankarska i vlastita financijska sredstva i druge prednoisti; — da razvojna politika i proizvodna orijentacija osigura rast proizvodnje za izvoz proizvoda više faze prerade, i da se u postojećim pogonima pripremale prerade drva organizira moguća proizvodnja za izvoz novih proiizvoda na račun klasičnih asortimana; — da se zajedno sa drugim proizvođačima iz kemijske, metalne i druge industrije rješavaju problemi snabdjevenosti repromaterijalima i opremom, kako bi se uvoz sveo na što manje potrebe; — da se znanstveno-istraživački rad što neposrednije uključuje u rješavanje problema razvoja OUR-a i preispitao sadašnji sistem i uvjete obrazovanja kadrova ; — da se uspostavlja i razvija s inozemnim partnerima proizvodna kooperacija, specijalizacija, zajednička ulaganja, znanstveno-tehnička i druga suradnja; — da se ekonomskom politikom — deviznim pravima i drugim mjerama omogući pravovremeni uvoz određene opreme a reprodukcijskog materijala u cilju povećanja izvoza finalnih proizvoda; — da se zakonskim i drugim mjerama onemogući svaštarskim organizacijama da obavljaju poslove izvoza i uvoza proizvoda od drva, jer su nužna specijalistička znanja u praktična iskustva, koja su stečena u specijaliziranim organizacijama prometa, koje decenijama njeguju i razvijaju proizvođno-poslovne i prometne funkcije na inozemnim i domaćem tržištu; 555 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 74 <-- 74 --> PDF |
— da se zbog racionalnijeg korištenja postojeće vanjsko-trgovačke mreže i drugih institucija u inozemstvu, pristupi osnivanju zajedničkih poslovnih jedinica, što u praktičnom smislu znači transformaciju ili ukidanje postojećih, kada se objektivno utvrdi da su nepotrebne; — da je u cilju snabdijevanja proizvodnje s repromaterijalom i većeg izvoza proizvoda više faze prerade, nužno preispitati dosadašnju politiku podsticanja izvoza i osigurati rješenja, koja će značajnije stimulirati izvoz finalnih proizvoda. To se u prvom redu mora osigurati aktivnom politikom realnog tečaja dinara, povoljnijim kreditiranjem pripreme proizvodnje za izvoz, pravovremenom isplatom izvoznih stimulansa, većim oslobađanjem poreza i doprinosa, odgovarajućom politikom cijena, približno istim uvjetima za stjecanje dohotka na inozemnim tržištima, pa i povoljnijim, nego što ih imamo stjecanjem prodajom na domaćem tržištu i dr. Za ostvarenje postavljenih ciljeva nužna je organizirana akcija svih nosilaca proizvodnje, poslovanja i razvoja od osnovnih organizacija udruženog rada i njezinih asocijacija, do praktičnog djelovanja stručnih i znanstvenih institucija, te nadležnih organa i organizacija na svim razinama društveno-političkih zajednica. B) OCJENA IZVOZA U 1984. GODINI, TE PLAN ZA 1985. i 1990. OGDINU SR HRVATSKE U organizaciji Općeg udruženja šumarstva, prerade i prometa drveta Hrvatske, između ostalog redovno se prate kretanja proizvodnje i izvoza po osnovnim organizacijama udruženog rada i njihovim asocijacijama — podgriroacijama, grupacijama i granama. U razvoju šumsko-drvnog kompleksa, izvoz je predstavljao značajnu komponentu, za veći broj OUR presudnu. Domaće tržište bilo je ograničavajući faktor racionalnijeg korištenja sirovine — drvne mase za proizvodnju piljene građe, furnira, i polufinalnih i finalnih proizvoda od masivnog drva (hrasta, bukve i dr.), a u proteklih nekoliko godina pločastog namještaja i drugih vrsta finalnih proizvoda. Kritičke analize dosadašnjeg razvoja upućuju nas na zaključak, da u postojećim organizacionim oblicima iz više razloga nisu ostvareni ni približno mogući zadovoljavajući rezultati u podizanju kapaciteta za finalnu proizvodnju od drva, koja bi osigurala značajnije količine vrijednijih proizvoda za inozemna tržišta. Nakon višegodišnjih uzastopnih pokušaja u proteklim razdobljima, nije se uspjelo ostvariti zajedničke racionalnije oblike organiziranosti i odnose unutar i između šumarstva i prerade drva. U toku 1983. i ove, 1984. godine intenzivnije se je radilo na projektiranju zajedničkih nosioca proizvodnje, poslovanja i razvoja šumsko-drvnog kompleksa i mogu se očekivati pozitivni rezultati u sagledivom kraćem vremenskom razdoblju. Primjenom novog Zakona o šumama u OUR, osnivanjem SlZ-a za šumarstvo Hrvatske, te udruživanjem OUR šumarstva i prerade drva u Poslovnu zajednicu «EXPORTDRVO« i drugim rješenjima stvaraju se nužni preduvjeti za ubrzaniji rast proizvodnje i izvoza, naročito porasta vrijednijih proizvoda od masivnog drveta hrasta i drugih vrsta. 556 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Kretanja u proizvodnji i izvoza u toku 1982. i 1983. godine nisu bila zadovoljavajuća, osobito u proizvodnji namještaja finalnih proizvoda, čiji je dio roba bio namjenjen investicijskoj i osobnoj potrošnji, a zbog neprilagođenosti asortimana proizvodnje zahtjevima inozemnih tržišta, kvalitete i iz drugih razloga nije plasirana u izvozu. Prema podacima — sadržanim u radnim materijalima stručne službe Općeg uđruženja šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske može se očekivati izvoz u 1984. godini u iznosu 216 milijuna dolara ili 23%» izvoza šumsko-drvnog kompleksa Jugoslavije, u 1985. godini 283 milijuna dolara ili 27%, a u 1990. godini 500 milijuna dolara ili 30% izvoza šumsko-drvnog kompleksa Jugoslavije. Po osnovnim grupama proizvoda data je ocjena izvršenja za 1984. i 1985. godinu i moguća varijanta plana izvoza do konca 1990. godine i to: 1. I s k o r i š ći va m j e šuma. U narednom razdoblju ne predviđa se povećanje izvoza. Glavni proizvodi iskorišćlvanja šuma plasirati će se u manjim količinama u izvozu, a za ostvarenje približno iste vrijednosti u 1985. i 1990. godini u izvozu, organizirati će se veća prodaja isporednih šumskih proizvoda i veći prihodi od lovstva. Vrijednost izvoza iznositi će u 1990. godini oko 17 milijuna dolara. 2. Piljen a građa . Izvoz u 1984. godini iznosit će oko 66 milijuna dolara a u 1985. godini predviđa se izvoz u iznosu 93 milijuna dolara ili povećanje s indeksom od 140. Izvoz u 1990. godini prema prvoj projekciji praktično se neće povećati i iznositi će oko 95 milijuna dolara. Za ostvarivanje postavljenog cilja u izvozu potrebno je: povećavati proizvodnju iz onoga dijela drvne mase — oblovine, koja se je neopravdano i nepotrebno transportirala na preradu u udaljenija područja ili izvozila; racionalnijom preradom i boljom manipulacijom proizvoditi vrijednije Sortimente piljene građe i poluproizvode za poznate proizvođače finalnih proizvoda; organiziranijim nastupom na inozemnim tržištima ostvaravati veće poslovne efekte i dr. 3. Furnir . Za programirani veći rast finalne proizvodnje, potrebno je osigurati i veće količine furnira iz domaće proizvodnje i određene količine iz uvoza. Predviđa se povećanje proizvodnje i izvoz furnira i narednom razdoblju a stopa rasta ovisiti će o proizvodnji furnirske oblovine i o uvozu furnirskih trupaca egzota. U 1984. godini ostvariti će se (ocjena) izvozom 11,5 milijuna dolara, u 1985. godini 12,6 milijuna dolara, a u 1990. godini 19,4 milijuna dolara — indeks 1990/1985. iznosi 153. 4. Podov i i ploče . U 1984. godini ostvariti će se izvozom (ocjena) 7,7 milijuna dolara, u 1985. g. 8,1 milijun dolara, a u 1990. godini 10,3 milijuna dolara — indeks 1990/1985. iznosi 127. Ovi rezultati ostvaruju se značajnom proizvodnjom podova (parketa) i izvozom iz nekoliko OOUR-a. 5. Finalni proizvodi od drva. U narednom razdoblju predviđa se iznadprosječni porast na bazi osnovne sirovine piljene građe (koja se koristi manje od 50% za tu finalnu proizvodnju). U dosadašnjem razvoju, pod utjecajem domaće konjukture gradili su se kapaciteti pločastog namještaja, a zanemareno je podizanje proizvodnih kapaciteta za masivni namještaj. Plasman pločastog namještaja na inozemnom tržištu, osobito na zapadnom, ograničen je iz više razloga: zbog visokih proizvodnih troškova, skupe prateće industrije, nekvalitetnih materijala, subjektivnih slabosti u organiziranosti proizvodnje i dr. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Nužno je prestrukturiranje proizvodnje izgradnjom novih kapaciteta i rekonstrukcijom dijela postojećih za .proizvodnju masivnog namještaja. 6. Celuloz a i papir . Za osiguranje sredstava za otplatu fiksnih i garantiranih obaveza i za nabavu repromaterijala i rezervnih dijelova iz uvoza, moira se osigurati izvoz po stopi 15*/» godišnje, neovisno od drugih potreba. Uvjeti privređivanja za 1985. godinu nisu poznati, a ne treba ni očekivati bitna poboljšanja. Ambiciozno programirani izvoz za naredno razdoblje može se o stvariti samo uz slijedeće uvjete: 1. Bitan preduvjet povećanja izvoza finalnih proizvoda je uređivanje međusobnih odnosa i organiziranja sudionika na zajedničkoj proizvodnji, te osposobljavanje trgovina za efikasan nastup u inozemstvu. Stoga je nužno nastaviti i prema programu dovršiti postupak organiziranja Poslovne zajednice »EXPORTDRVO« tako da ona s prvim proizvodnim zajednicama počne djelovati 3. I. 1985. godine. 2. Zakon o šumama je bitna pretpostavka za razvoj šumsko-prerađivačkog kompleksa (SPK), šire i efikasno udruživanje OUR-a u reprocjelini, pa ga je potrebno dosljedno sprovesti. Privredna komora Hrvatske (PKH) i privredne komore regija će u okviru svojih aktivnosti poduzimati mjere kojima će se olakšati realizacija Zakona,. 3. Devizni sistem treba prilagoditi potrebama izvozne privrede. Proizvođačima i izvoznicima finalnih proizvoda treba priznati veći iznos deviznih prava za podmirenje društveno-priznatih reprodukcionih potreba, kao i za udruživanje. 4. Zbog zamjene već dotrajale opreme, otklanjanja uskih grla, inovacija, izmjene proizvodne orijentacije i si., omogućiti organizacijama udruženog rada da svoj devizni priliv pored društveno-priznatih potreba, do maksimalnog iznosa mogu upotrijebiti za uvoz opreme, koja se ne proizvodi u zemlji, a pod uvjetom da se time osigura povećanje izvoza, prije svega finalnih proizvoda. 5. Planirani izvoz do 1990. godine moći se se ostvarite samo uz uvjet da se kontinuirano osigura uvoz opreme. U 1985. godini neophodno je potreban uvoz opreme u finalnoj drvno-industrijskoj proizvodnji: min $ za otklanjanje uskih grla 4,6 za rekonstrukcije 7,8 za nove proizvodne pogone 4,4 Ukupno: 16,8 a prema konkretnim zahtjevima radnih organizacija 6. Radi lakšeg prebrođavanja teškoća u deviznom poslovanju u 1985. godini nužno je kod Interesne zajednice za EOI Jugoslavije prijaviti »Oblik udruživanja i povezivanja« šumarstva, prerade drva, celuloze i papira članova Poslovne zajednice za proizvodnju i promet drvom, drvnim proizvodima i papirom »Exportdrvo« Zagreb. 7. Da SIV kod sastavljanja »Robnih lista« za SSSR i ostale Istočnoevropske zemlje inzistira na većem učešću finalnih proizvoda od drveta u robnim listama. 8. Kreditnom politikom osigurati dovoljno sredstava za kreditiranje pripreme izvoza i uvoza pod povoljnijim uvjetima, kao i obrtnih sredstava, da se izbjegne |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 77 <-- 77 --> PDF |
prodaja roba izvoanog kvaliteta za dinarska sredstva plaćanja, što direktno slabi devizni priliv SR Hrvatske. 9. Da se izvrši preraspodjela postojećih podsticaja u pravcu: — ukidanja stimulacija za izvoz šumskih proizvoda, — smanjenja za 50´°/a stimulacija za izvoz piljene građe, — usmjeravanja tako postignutih efekata na povećanje stimulacije za finalne proizvode šumsko-prerađivačkog kompleksa^ — da se u SR Hrvatskoj kao i u ostalim Republikama i Pokrajinama, pronađu izvori za republičku stimulaciju za podsticanje izvoza finalnih proizvoda. 10. Da se uskrati registracija za obavljanje vanjsko-trgovaekom poslovanju drvom i proizvodima od drveta, svima kojima to nije osnovna djelatnost i nisu specijalizirani za tu vrstu prometa. 11. Da se svim mjerama ekonomske politike potiče izvoz u cilju stvaranja dohodovne motiviranosti za izvoz i trajne oojentiranosti za izvoz finalnih proizvoda. Ivan Maričević, đipl. inž. NEKE ZAPAŽENE GODIŠNJICE U 1984. GODINI 220-godišnjica naše prve poznate šumsko-vegetacijske karte i 70-godišnjica njene reprodukcije, uz članak J. Kosovića (Šumarski list, 2, 1914.). 100-godišnjica rođenja botaničara J. Braun-Blanquet-a (r, 3. 8. 1884.), jednog od osnivača suvremene nauke o biljnim zajednicama (fitocenologije). 30-gođišnjica tiska prve Karte biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske (sekcija Sušak 2a, Zagreb 1954.), botaničara Ive Horvata i suradnika. 20-godišnjica trećeg 1 posljednjeg izdanja knjige »Pflanzensoziologie«, J. P»raunBlanquel- a (Wien, New York 1964.). 10-godišnjica publikacije »Vegetation Südosteuropas«, I. Horvata, V. Glavača i H. EIIenberg-a (Stuttgart 1974.). O spomenutim godišnjicama bit će opširnije pisano godine 1985., u 109. godištu Šumarskog lista. S. B. |