DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 78 <-- 78 --> PDF |
STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI ŠUMARSTVO EVROPE JUČER — DANAS — SUTRA 1. Pod ovim naslo-vom Jugoslavenski poljoprivredni centar (JPC) u Beogradu (pod uredništvom Ing. D. Bure) kao ovogodišnji svezak svoje Biblioteke izdao je referate održane na Međunarodnoj konferenciji ELMIA WOOD ´83. Svezak je posebno izdan za »DAN ŠUMARSTVA« održanog 17. i 18. svibnja o.g. (1984) u okviru 51, Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu. U sadržaj referata uvodi nas Predgovor izdavača — Službe šumske proizvodnje JPC-a. U referatima obrađene su teme: EVROPA I SUME — pozdravni govor Bo S. HEDSTRÖMA, predsjednika Švedskog udruženja šumarstva i direktora Švedske šumarske službe, EVROPA I SUME — Problema i mogućnosti (Fred C. HUMMEL, Velika Britanija, bivši šef Odjela za šumarstvo i zaštitu životnog okoliša u Evropskom ekonomskom savjetu u Bruxelles-u). Mogućnosti razvoja šumarstva u industrijaliziranim zemljama centralne Europe (Dietrich von HEGAL, Bundesernährung-ministerium, Bonn), Ambicije i brige politike šumarstva u Francuskoj (Joanny GUILLARD, direktor l´Ecole National du Genie rural, des Eaux et des Förets, Nancy), Šume u budućnosti Evrope — neki podaci o Francuskoj i njenom šumarstvu (J. GUILLARD, Nancy´, Šumarstvo u Nordijskim zemljama (Nils Erik NILSSON,, Nacionalni savjet za šumarstvo, Jönköping, Švedska), Gazdovanje šumama u Jugoslaviji — Problemi, uspjesi i buduće mogućnosti (Prof. dr Petar DRINIĆ, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu). 2. Skup ELMIA WOOD 83 održan je 1983. godine kao dio obilježavanja stogodišnjice Švedskog udruženja šumarstva, pa se predsjednik tog Udruženja, Bo S. Hedström , u pozdravnom govoru osvrnuo i na stanje šumarstva u Švedskoj pred kraj XIX stoljeća. »Švedsko udruženje šumarstva osnovano je 1883. godine« veli S. Hedström i nastavlja, da »se šumarstvo u to doba znatno razlikovalo od današnjeg, a u južnom dijelu Švedske pod šumom bilo je vrlo malo površina. Obrada zemljišta i paša stoke na ogromnim prostranstvima ledina* odvijala se punim kapacitetom, ali stanovništvo je bilo izuzetno siromašno i iseljavanje u Sjevernu Ameriku bilo je u kulminaciji. Na sjeveru zemlje podizane su pilane duž rječnih korita i morske O´bale i u njima se prerađivalo drvo namijenjeno izvozu. U šumama u neposrednoj blizini pilana sječa je bila veća od normalne. Međutim koristili se samo kvalitetni trupci, koji su bili na veliko traženi, a sitno tehničko i niskokvali* Linne u »Putu u Oland« 1941. godine piše: »Selima se širio neprijatan miris, jer su stanovnici palili suhu kravlju balegu koju bi u toplim ljetnim danima skupljali u polju, da bi je, u nedostatku drva ili nekog drugog goriva, koristili za kuhanje i pečenje, baš onako kao što se radi u ravnicama Skane (naše provincije na krajnjem jugu)«. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 79 <-- 79 --> PDF |
tetno drvo ostajalo je u šumi. Rezultat ovakve šumarske prakse u našem hladnom, sjevernom podneblju bio je izostajanje pomlađivanja posječenih sastojina. Šumarski stručnjaci, u kojima se probudio duh odgovornosti, zabrinuli se zbog ovakove situacije kako na sjeveru tako i na jugu zemlje, pa su 1883. godine pokrenuli inicijativu za osnivanje Švedskog udruženja šumarstva.« Uspjeh nije izostao o čemu »govore i rezultati 100-godišnjeg mukotrpnog rada a ti su, da Švedska trenutno raspolaže s 50% bogatijim šumskim fondom nego prije jednog stoljeća, a za isto to vrijeme godišnji prirast drvne mase skoro je udvostručen iako moramo prznati da sve probleme nismo bili u stanju ni do danas riješiti«. 3. Naslovi referata upućuju da je na ovom skupu razmatrana problematika evropskog šumarstva, ali nije mimoiđeno ni šumarstvo i izvan Evrope. To je i razumljivo, jer je u Europi, točnije Zapadnoj, potrošnja veća od proizvodnih mogućnosti šuma tog područja, pa se za 2 000-tu godinu predviđa manjak od 75 milijuna rcv!. »Značaj šume za budućnost je tema internacionalnog karaktera« veli Hedström , »pa je naša želja da ovu Međunarodnu konferenciju ELMIA WOOD 83 iskoristimo za prenošenje te poruke cijelom čovječanstvu«. F. C. Hummel , svojedobni rukovodilac »Šumarstva i zaštite čovjekove okoline« u EEZ-u (Evropskoj ekonomskoj zajednici), veli da će »politika šumarstva, doduše, i dalje biti uglavnom predmet razmatranja na nacionalnom nivou, s obzirom da se na tom nivou i donose sve važnije odluke, ali internacionalnost šumarstva postupno poprima sve veći značaj« (str. 23). N. E. Nilso n u svom referatu »Šumarstvo u nordijskim zemljama« pita se, »da li je već kasno započeti sa štednjom značajnog dijela tropskih visokih šuma?« i da se »na internacionalnom nivou postigne sporazum za osnivanje jedne međunarodne organizacije za tropske šumske vrste«. Iako se danas Europa po pristojnim cijenama može obskrbljivati visokokvalitetnim drvom listača, Nilsson je »duboko uvjeren da svi mi zajedno i te kako moramo voditi račun da se tropske šume ne ugase« (a prema podacima FAO-a, površina tropskih šuma godišnje se smanjuje za cea 10 milijuna ha!). Prema H. Hamilton u u Evropi, odnosno u zemljama EEZ-a postoje mogućnosti da se u toku narednih 15 godina poveća proizvodnja drva za oko 30% a do 2050. mogla bi se i udvostručiti. To se može postići povećanjem prosječnog prirasta od 3 na 5 m;l/ha godišnje (pretvaranje panjača u visoke šume, pravilniji izbor vrsta, oplemenjivanje i si.), zatim pošumljavanjem novih površina, kojih je u zemljama članicama EEZ-a oko 4,5 milijuna ha, s godišnjim prirastom do 15 nvVha. »Na nesreću, dobar dio tih površina koristi se za ratarsku proizvodnju«, navodi H. Hummel , »kako je to predviđeno programima poljoprivredne politike Zajednice, pa se, što više, za svaki hektar koji se koristi za pašu krava mlječne rase daje i premija od 500 dolara godišnje« iako se ,na tržištu izvan EEZ-a za maslac može postići cijena koja je upola manja od troškova proizvodnje. Krajnje je vrijeme da i šumari zatraže premije«. Veće količine drva iz šuma može se dobiti i proredama, jer »je velik dio evropskih šuma — najmanje četvrtina — već pretrpan drvećem, ali u negativnom smislu. Ovdje mislim na sastojine širom Europe, stare između 20 i 60 godina, u kojima se prorede ne vrše na odgovarajući način ili se uopće ne izvode«. Ove su šume preguste, proizvodnja merkantilnog drva u njima vrlo je slaba i svake godine prijeti sve veća opasnost od iznenadne propasti, samo uz neznatnu »pomoć« vjetra, snijega ili insekata« (H. Hamilton). 561 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Značaj proreda naglašava i J. Guillard . Guillard kaže, da u »pravilnom uzgajanju šuma . . . kao kamenom temeljcem postoje i neka uska grla« (u šumarstvu Francuske). Jedno od uskih grla je i činjenica da »izvođenje prvih prorednih sječa uveliko zaostaje, što znači da se može očekivati opadanje drvne mase i kvalitete «. Obaveza njega mladih sastojina u Švedskoj ozakonjena je 1979. godin dopunom (prvog švedskog) Zakona o šumama iz 1903. »a trenutno radimo na pripremi amandmana kojim bi se reguliralo pitanje obavezne prve prorede u određenini ulovima...« izvješćuje skup N. E. Nil´s son. Pod prvim proredama ovdje, ka» i kod J. Guillarda, smatraju se prorede u kojima se dobiva relativno malo i sitnog materijala, uglavnom celuloznog drva. Eto, moraju se čak i zakonski propisivati a to iz razloga, što redovno vrijednost dobivenog drva ne pokriva troškove rada i izvoza, kako smo već i u Šumarskom listu čitali. I stoga se, prvenstveno u Francuskoj, prve prorede sve više smatraju posljednjom fazom investiranja u šume, a ne prvom operacijom u kojoj se ostvaruje prihod« (J. Guillard) . To se posebno naglašava u Francuskoj, gdje se pošumljavanje novih površina i privatnicima dotira, pa se takovom »definicijom« prvih proreda opravdava i traženje, da se i dio troškova proreda također dotira. Šumama »poput velikog crnog oblaka« trenutno prijete kisele kiše, a posebno u središnjem dijelu Europe (o čemu je već bilo riječi i u Šumarskom listu). Ta je prijetnja tolika, »da će u vrlo bliskoj budućnosti sve naše šume, ili preciznije rečeno, svi oblici vegetacije biti stavljeni na kocku«, kaže F. C. Humme l i nastavlja »smanjenje zagađenosti atmosfere od životnog je značenja za sve nas i stoga je neophodno pokrenuti akciju na međunarodnom nivou; nama šumarima je dužnost da utičemo na te akcije u granicama naših mogućnosti, ali odgovornost za njihovo sprovođenje spada u nadležnost drugih lica«. Prema karti glavnih pravaca kretanja vjetrova u Europi u našoj zemlji kisele kiše mogu uglavnom biti posljedica ispuštanja u atmosferu S02 (od sagorjevanja ugljena) i NOx (u ispušnim plinovima eksplozionih motora, uglavnom automobilskih) na našem području, jer su glavna zračna strujanja od jugoistoka prema sjeverozapadu, dakle od područja s relativno malom industrijalizacijom i automobilističkim prometom. Naprotiv, Srednja i Sjeverna Europa (Skandinavske zemlje) nalaze se na području zapadnih struja pa i zaljevanjem kiselom kišom nastalom iz plinova koji struje iz Zapadne, vrlo industrijalizirane i s jakim automobilskim prometom, Europe. Raspravljajući o zaštiti čovjekovog okoliša F. C. Humme l između ostalog je rekao: »Šumarski stručnjaci Europe već se stoljećima brinu o zaštiti šuma, a uzgoj šuma je ... u stvari grana primjenjene ekologije, pa ipak trn smo u oku nekih ljudi odgovornih za čovjekov okoliš i ekologiju. . . . Važan sastavni dio dužnosti evropskih šumara zaduženih za zaštitu čovjekovog okoliša je i gospodarenje s divljim životinjama, što je u bliskoj vezi s lovom, ... a kontrola populacija divljači ne može se smatrati sportom već dužnošću odgovarajućih stručnih krugova«. Citira i preporuku navedene Komisije EEZ-a, da »s divljim životinjskim vrstama treba upravljati i . . . održavati zdrave ali ne preguste populacije odnosno onolike životinjske vrste koliko je moguće za odgovarajuće područje i u skladu s odnosnim lokalitetom.« Gospodarenje sa šumama u Jugoslaviji u svom referatu sumira, sada već pokojni, Prof, dr P. D r i n i ć u četiri »osnovna principa: — potrajnost gospodarenja, — stalno povećanje prinosa šuma i usklađivanje strukture prinosa s potrebama privrede odnosno tržišta, 562 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 81 <-- 81 --> PDF |
— stalno poboljšanje stanja šuma i time povećanja njihove vrijednosti, — održavanje i stalno unapređivanje svih drugih funkci-ja šuma, čime se bitno doprinosi zaštitnim funkcijama šuma i unapređivanju čovjekove životne sredine.« Prikazavši današnje stanje naših šuma, prosječnu otvorenost i izvršenje šumskouzgojnih radova u vremenu od 1971. do 1980, godine Drinić je iznio i »buduće mogućnosti«. Buduće mogućnosti iznosi prema studiji »Razvoj šumarstva Jugoslavije do 2000. godine« u kojoj su dane dvije varijante razvoja*. Po prvoj varijanti povećanje sječa u odnosu na 1981. godinu (17,300.000 m3) iznosilo bi 28´% a po drugoj 63%. Autor smatra »da će razvoj šumarstva Jugoslavije biti više u skladu s planovima razvoja šumarstva prema prvoj (nižoj) varijanti, nego s planovima druge varijante. Pri tome će se morati usporavati dinamiku primarne (pilanske) industrije za preradu drva a ubrzati dinamiku razvoja finalne proizvodnje«. Tekstualni dio dopunjen je brojčanim podacima u tabelama: 1. površine (razvrstane na društvene i privatne, a za svaku grupu na visoke jednodobne, visoke raznodobne, niske šume te neoforaslih površina), 2. drvne zalihe (u razdiobi kao pod 1. po površinama i po masi, ukupno i po ha, razvrstane na četinjače i listače), 3. zapreminski prirast (po procjeni iz 1961. godine i iz 1980), 4. ostvareni obim sječa u periodu 1971—1980. godine, 5. izvršeni šumsko-uzgojni radovi od 1971. do 1980. godine (redovno pošumljavanje, plantažno, introdukcije i njega sastojina), 6. izgrađeni šumski putevi od 1971. do 1980. godine, 8. planirani obim sječa za period 1981—2000. godine (po prvoj i po II varijanti, razlučeno za drvo listača na društveni i na privatni sektor), 9—10. Planovi za razdoblje od 1981. do 2000. godine (razvrstano po varijantama obim sječa, šumsko-uzgojnih radova i gradnje šumskih puteva). Završavajući ovaj prikaz materijala s Međunarodne konferencije ELMIA WOOD 83 pozivom F. C. H u m m e 1-a (na str. 16) »da budemo glasniji kada želimo upoznati javnost s našim stavovima« i, dodajem, našim radovima, posebno na obnovi, zaštiti i njezi šuma te pošumljavanjima. O. Piškorić * Bubica, V. — Marjan, J, — Drinić, P. — Jeličić, V. — Canjko, T. Zubčević, R. — Petrović, M. — Tešić, Ž. — Butulija, S.: Razvoj šumarstva Jugoslavije do 2000. godine sa osvrtom na potrebe prerade drveta. Konzorcijum Ekonomskih fakulteta, Ekonomski institut Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, 1981. |