DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 83     <-- 83 -->        PDF

SASTANAK SEKCIJE ZA UREĐIVANJE ŠUMA


ZAJEDNICE ŠUMARSKIH FAKULTETA I ŠUMARSKIH INSTITUTA
SFRJ


U olimpijskom Sarajevu je od 27.—29. 09. 1984. godine održan X sastanak Sekcije
za uređivanje šuma zajednice Fakulteta i instituta šumarstva i prerade drveta.


Domaćim sastanka Sekcije za uređivanje šuma bio je Šumarski fakultet Univerziteta
u Sarajevu.


Prilikom otvaranja sastanka Sekcije svi prisutni su odali počas t premi nulom
prof, dr Petru Driniću, profesoru uređivanja šuma na Šumarskom
fakultetu u Sarajevu, predsjedniku IUFRO komiteta za razvoj i predsjedniku organizacionog
komiteta IUFRO Kongresa sa SR Bosnu i Hercegovinu.


Učesnici sastanka su saslušali slijedeće referate:


1. Prof. dr Ostoja Stojanović : "Kontrola terenskih radova i testiranje rezultata
taksacione procjene šuma«
2. Mr Nikola Lukić : »Izmjera sastojina sa uzorcima promjenljive vjerojatnosti
selekcije«
3. Prof. dr Franc Gašperšić : »Putevi preobražaja i modernizacije šumskogospodarskog
planiranja«
Učesnici sastanka Sekcije su razmatrali probleme nastave, nastavnih planova
i programa iz stručnih predmeta koji pokrivaju područje Uređivanja šuma na VII/1
i VII/2 stupnju studija na Šumarskim fakultetima. Razmatrali su se problemi profila
nastavnog kadra u Biometrici, te o osnovnoj i pomoćnoj literaturi za pripremanje
ispita na hrvatsko-srpskom jeziku, prilagođenu studiju šumarstva.


Tijekom rada Sekcije učesnici su posjetili gospodarsku jedinicu ^Igman« gdje
su se upoznali sa oglednim plohama i znanstvenim radom kolega sa sarajevskog
Šumarskog fakulteta.


Učesnici Sekcije također su se upoznali sa kulturno — povijesnim znamenitostima
Sarajeva te sa olimpijskim borilištima Zimske olimpijade 1984. godine.


Za domaćina slijedećeg XI sastanka Sekcije za uređivanje šuma izabrana je
Biotehnička fakulteta u Ljubljani, VTOZD gozdarski oddelek.


Za predsjednika Sekcije izabran je prof, dr Marjan Kot a r.


Mr Nikola Lukić




ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 84     <-- 84 -->        PDF

DOHODOVNI ODNOSI U ŠUMARSTVU, PRERADI DRVA
I PROMETU DRVNIM PROIZVODIMA


(Savjetovanje održano u Splitu 4. i 5. listopada 1984.)


Uz sudjelovanje 224 učesnika održano je savjetovanje o dohodovnim odnosima


u: šumarstvu, preradi drva i drvnim proizvodima, koje je organizirala Sekcija za
organizaciju i ekonomiku šumarstva i prerade drva Zajednice fakulteta i instituta
šumarstva i prerade drva Jugoslavije. Prije savjetovanja tiskan je zbornik radova
što je hvalevrijedno, pa su učesnici imali priliku unaprijed doznati o čemu
će se rasprave voditi i kakve stavove o pojedinim problemima autori imaju.
Savjetovanje je tematski podijeljeno u 4 poglavlja:


i.
Neka dosadašnja iskustva u udruživanju šumarstva, preradi drva i prometu
drvnim proizvodima;
II.
Organizacijske podloge za razvijanje dohodovnih odnosa u šumarstvu, preradi
drva i prometu drvnim proizvodima;
[II.
Organizacijski-tehnički i tehnološki činioci u službi razvijenih dohodovnih
odnosa;
IV.
Ekonomsko financijske osnove dohodovnih odnosa u šumarstvu, preradi drva
i prometu drvnim proizvodima.
Namjeru organizatora savjetovanja najbolje odražava predgovor glavnog urednika
Zbornika, prof, dr B. Kraljića , koji veli, za Ustavom i ZUR-om inicirano
udruživanje rada i sredstava:


»To udruživanje rada i sredstava ne \mora se nužno oblikovati u institucionaliziranim
integracijama već na ugovorima osnovanim kooperacijama raznih oblika
organiziranih kompleksa. Putem takvih kompleksa, koji tnisu ograničeni
politicko-teritorijalnim granicama, moguće je u znatnoj mjeri automatizirati
(bez pretjerane društvene regulacije) društvenu reprodukciju čitave SFR Jugoslavije
— i to maksimalno mogućnom ekonomskom efikasnošću, suzbijajući uz
to monopolističke tendencije.«


Na žalost, referati i diskusija nisu uspjeli u potpunosti odraziti prograrnatsku
želju glavnog urednika.


Da to nije uspjelo ima podosta valjanih razloga: međusobni kontakti između
istraživača diljem Jugoslavije sveli su se na rijetke susrete i to tek na ovakvim
savjetovanjima; uslijed akutnog nedostatka sredstava nije prije savjetovanja bilo
ni teoretskih mogućnosti da se .pojedini referati usmjere. Osim naslova li najgrubljeg
oblikovanja tematike, koordinacija je, što je razumljivo, izostala. Slušatelj je
stoga mogao dobiti dojam da je to> iznošenje vlastitih istraživanja, a ne razmjena
iskustava i zauzimanje nekakvih konzistentnih stavova o bitnim pitanjima reprodukcije
u ovom kompleksu, te dijelu te reprodukcije — dohotku.


566




ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Komisiji za zaključke i preporuke ovog savjetovanja ostao je stoga nezahvalan
zadatak da svrsta iznesene pro´bleme na uzroke i posljedice, da ih težinski i po
redoslijedu kako trebaju biti rješavani svrsta i uputi kao racionalne prijedloge
i stavove na nadležna mjesta na kojima se kreira gospodarska politika zemlje, u
okviru koje mjesto i važnost šumsko-drvno-prerađivačkog kompleksa je odražena
u primarnoj i sekundarnoj raspodjeli društvenog proizvoda.


Iz referata i diskusije izašle su na javu svakodnevne teškoće do kojih dolazi
između šumarstva i prerade drva, što je ostavljalo dojam svađe u uibožišttu.1


Preporuke koje sa znatiželjom očekujemo vjerojatno će prijeći preko takve
svakodnevice i uspjeti iz onog što se na savjetovanju čulo izlučiti bitne probleme,
kojima su uzroci egzogeni i endogeni, fi kazati na put njihova rješavanja. Očigledno
nam na putu stabilizacije treba dugoročno´ kreirana gospodarska politika, bez
koje ovaj kao i nijedan drug; kompleks ne će ostvartirbi ono što bi trebao na putu
te stabilizacije. Proizašlo je bjelodano, ne po prvi put, i na ovom savjetovanju,
da je proizvodnja preopterećena i da su istjecanja iz sistema reprodukcije, uzrokovana
prekomjernom neproizvodnom potrošnjom, takva, da je multiplikativno djelovanje
autonomnih promjena finalne tražnje četvrtina mogućeg, uslijed čega izostaje
gospodarska motiviranost. Očigledno problemi šumarstva i drvne industrije
ne mogu biti riješeni cijenama između ta dva sektora narodnog gospodarstva.


Prof. đr Rudolf SABADI


Nastavak sa str. 536


Posebno je naglašen tekst:


»Upozorenje da se — irealno gledajući — u nekoliko ovogodišnjih mjeseci i nije
moglo nadoknaditi sve što je propušteno ranijih godina autori ovih materijala upozoravaju
da i dalje tim problemiima treba pokloniti najveću moguću pažnju. U vezi
s tim posebno sugeriraju:


pojačati inspekcijski nadzor nad zaštitom šuma i požara;
prioritet dati obuci stanovništva jedinica civilne zaštite opće namjene, vatrogasnih
jedinica, pripadnika službe osmatranja i obavještavanja;
izuzetna pažnja — opremanju sredstvima za gašenje požara. Za to formirati
stručno radno tijelo koje bi predlagalo optimalna rješenja.
Republički hidrometeorološki zavod opsosobiti — do naredne turističke sezone
— za dugoročnije i preciznije prognoziranje indeksa opasnosti;
i dalje raditi na planovima zaštite od požara;
u provođenju mjera zaštite šuma od požara uključiti omladinske radne akcije;
propagandi i dalje odgovarajuća pažnja;
razmotriti mogućnost uključivanja turističke i ugostiteljske privrede u financiranje
zaštite od požara.«