DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 86 <-- 86 --> PDF |
DOKUMENTACIJA DOKUMENTI O OSNIVANJU UPRAVA ZA POŠUMLJAVANJE I MELIORACIJU Nakon Oslobođenja i pošumljavanje krša bilo je u jakom zamahu. U prvo vrijeme, od 1945. do 1947. godine, posumljavanja su provođena na dobrovoljnoj osnovici građana, radnim akcijama žitelja. Posumljavanja su vršena pod stručnim vodstvom šumarskih referana NOOK-a (Narodno-oslobodilačkih odbora kotara´, a 1947. godine osnivaju se u posebne organizacije — Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša, o čemu je već i pisano u Šumarskom listu uz proslavu 100-godišnjice osnivanja Nadzorništva za pošumljavanje krša u Senju (u br. 1—3/1979). Time nije bilo isključeno i pošumljavanje u organizaciji NOOK-a jer su i oni imali dužnost i planove posumljavanja i melioracija. Od dokumenata o osnivanju Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša dostupniji je samo jedan, Rješenje ministra za poljoprivredu i šumarstvo od 12. rujna 1947. godine, koje je objavljeno u Narodnim novinama br. 84. od 20. rujna 1947. dok druga dva »Ukaz Prezidijuma Sabora Republike Hrvatske« o šumama republičkog značaja te »Privremeno uputstvo o organizaciji i poslovanju Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša« nisu javno, u Narodnim novinama, objavljene. U cilju da svi ti dokumenti budu što dostupniji, Šumarski list objavljuje njihove potpune tekstove. Tekstove tih dokumenata sačuvao sam u svojoj arhivi iz doba, kada sam bio na radu u Upravi za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu (1947— 1949 godine tj. od njezina osnivanja do likvidacije).* Dokumenti su: 1. UKAZ Predsjedništva Prezidijuma Sabora Republike Hrvatske o proglašenju šuma republikanskog značaja, 2. Rješenje ministra poljoprivrede i šumarstva o osnivanju Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša, i 3. Privremeno uputstvo o organizaciji i poslovanju Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša. Oskar Piškorit´ * Učlanku u Š. 1. br. 1—3/1979., na str. 110, krivo je navedena 1959. godina kao prestanak rada Uprava, jer su one likvidirane 1949. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 87 <-- 87 --> PDF |
1 UKAZ Predsjedništvo Prezidijuma Sabora Republike Hrvatske na temelju člana 74. točke 13. Ustava Narodne Republike Hrvatske i člana 5. točke 24. kao i člana 7. Zakona o Prezidijumu Sabora Narodne Republike Hrvatske od 22. siječnja 1947. U. broj 3, a na prijedlog Vlade Narodne Republike Hrvatske ODLUČUJE I. Sume republikanskog značaja na području Narodne Republike Hrvatske jesu: A) Na području kotareva Županja, Vinkovci, Đakovo, Slavonski Brod, Slavonska Požega i Nova Gradiška: 1. cjelokupan šumski posjed bivšeg državnog šumskog erara, bivših imovnih općina petrovaradinske, brodske i gradiške; 2. bivši šumski posjed biskupije đakovačke, vlastelinstva Kutjevo, Vetovo i Slaveksa (Novo Zvečevo i Javornica), Prve hrvatske štedionice i Kulmera (Cernik): 3. šumski posjed bivših zemljišnih zajednica Draga, Radovanci i Velika i to prikupljeni dio od nekadanjeg posjeda Rakodzay,Trenkovo i šumski posjed zemljišne zajednice Kutjevo, i to predjel Kutjevačka Rijeka prikupljen od vlastelinstva Turković; 4. šume bivše gradske općine Slavonska Požega. B) Na području kotareva Osijek, Vukovar, Valpovo, Našice, Orahovica, Donji Miholjac i Beli Manastir; 1. bivši šumski posjed poduzeća S. H. Gutman i šume pripadajućih mu poduzeća i fondova, osim predjela Topola i Hrašće; 2. bivši šumski posjed Našičke tvornice tanina i paropila dd. i pripadajućih joj poduzeća, osim šumskih predjela Lipovac—Veleš-Kesa—Nehaj, Sjerkovine, Đurđenica i šuma Đurđenovac; 3. bivši šumski posjed Ivana Draškovića, Darda; 4. bivši šumski posjed manastira Orahovica osim predjela Kladnjak; 5. bivši šumski posjed Norman Konstantin Rudoll´a, Valpovo, osim predjela Topolje; 6. bivši šumski posjed Cornini Marije i Julijane; 7. bivši šumski posjed Berks Marije i dr., Našice, osim branjevine Veljansko; |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 88 <-- 88 --> PDF |
8. bivši šumski posjed Krešić Bernarda i dr. Našice: 9. bivši šumski posjed Greger Ota iz Našica; 10. bivši šumski posjed vlastelinstva Pejačević iz Našica, osim predjela H rast ova c; 11. bivše patronatske šume rimokatoličkih župa Šljivoševci i Marijanci. C) Na području kotareva Pakrac, Daruvar, Podr. Slatina, Virovitica, Grubišnopolje i Novska. 1. sve šume bivšeg državnog erara te šume bivših imovnih općina gradiške, brodske, križevačke, Đurđevačke i II. Banske; 2. bivši šumski posjed S. H. Gutman i šume pripadajućih mu poduzeća i fondova; 3. šumski posjed bivših šumskih zajednica (eksproprirane šume) sela odnosno kolonija Požeški Aleksandre vac, Krivaj, Požeški Potočani, Strazeman, Biskupci, Poljanska i Kantarovci te šumski posjed bivše zemljišne zajednice Sirač i to prikupljeni dio od Prvog jugoslavenskog d.d. i cijeli šumski posjed bivše zemljišne zajednice Virovitica; 4. bivši šumski posjed Croatia d.d. Staro Zvečevo; 5. bivši šumski posjed Slaveks d.d. Pakrac osim predjela Omanovac; 6. bivši šumski posjed Ivana Draškovića, Selkovac osim predjela Noskovačkog i Sopjanskog Vrbaka; 7. Bivši šumski posjed manastira Pakrac i Daruvar; 8. Kolonističke šume Papčevica — Jasenaš. D) Na području kotareva Bjelovar, Đurđevac, Garešnica, Koprivnica, Križevci, Vrbovec, Kutina i Čazma: 1. sve šume bivšeg državnog šumskog erara te bivše križevačke i đurđevačke imovne općine; 2. šume bivše Gradske općine Koprivnica; 3. bivši šumski posjed Carel Fouchea, Kutina; 4. bivši šumski posjed manastira Lepavine. E´ Na području kotareva Varaždin, Čakovec, Prelog, Zlatar, Krapina, Pregrada, Ivanec i Ludbreg: 1) šume bivše đurđevačke imovne općine Nikolin Jarak, Orsagovica i Cernovac. E Na području kotareva Zagreb, Sv. Ivan Zelina, Dugo selo, D. Stubica, Klanjec, Samobor, Vel. Gorica i Jastrebarsko: 1. šume bivše državne šumarije Kalje; 2. šume bivšeg posjeda Thurn-Taxis (Cerje); 3. šume bivših zemljišnih zajednica Cvetković, Jastrebarsko, Domagović, Sošice i Kalje. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 89 <-- 89 --> PDF |
G) Na području kotareva Sisak, Petrinja, Dvor, Glina i Kostajnica: 1. šume bivšeg državnog šumskog erara i to predjeli Orlova, Prolom, Kobiljak, Popov Gaj, Samarica, Čo-rkovaća, Meterize, Karlice, Dikavac i posavske šume Šumarije Dubica; 2) šume bivše I. banske imovne općine i to predjeli Šašava, Gvozdna-Sivac, Cemernica-Kobiljak, Vratnik, Mješajić, Osoje, Vješala, Popov Gaj, Anđelina Kosa, Karaički potok; 3. šume bivše II. banske imovne općine i to predjeli Samarica, Marina kosa, I. i II. Vranova glava, Međedak, Kriva grana, Nartak, Lopinac, Pedalj, Karlice, Hieb, Rakovac, Gradski potok, Javornik Jarčevac, Evin budžak, Cađavski bok, Dvojani, Višnji bok, Riboštak, Kljuka; 4. šume bivšeg posjeda Turn-Taxis, Lekenik, sa djelovima šuma ekspropriiranih po prijašnjem Zakonu o likvidaciji agrarne reforme iz 1931. god. H) Na području kotareva Karlovac, Vojnić, Slunj, Ogulin i Vrginmost: 1. šume bivšeg državnog erara i to: a) svi šumski predjeli šumarije Jasenak i Ogulin, b) šume Petrova gora i Toplička kosa šumarije Glina, c) šumski predjeli šumarija Vrhovine i Plitvički Ljeskvac. 2. šume bivše I. banske imovne općine i to predjeli Grčka kosa, Zrnić poljana, Vitoraj, Crna kosa, Geomirska kosa, Kozarska kosa, Kucaj — Titov, Gubljače — Jalvica, Vrh Ponikve, Međuvode, Mašnik, Duga gora, Tounski krpelj, Oštarski krpelj, Gvozd, Žnidovac, Škure drage, Zagorska kosa, Dugi hrt, Bezgovac, Crni p-jtok, Uvala, Alilovica, Prađeno krči, Brezovica — Jasenja, Srednja gora, Radišić, Veljun, Hum, Grbin palež, Knoja—Brkuša, Bištenik, Pištinik sgrada, Visoki vrh, Krasnica, Tisovac, Opaljenik, Vrh Kapela, Titra, Veliki Stožer, Preka kosa, Sionik, Bršljanovica, Plitvički klanac, Ačimovica, Crna kosa i Plištenica; 3. šume bivših zemljišnih zajednica Rečica, Donje Mekušje, Blatnica, Koritinja, Šišljavić, Donja Kupeina, Goljak, Draganići i Rada´tovići: 4. šuma bivše župne nadarbine Rečica: 5. šuma Orlovac bivšeg šumskog posjeda Turn-Taxis. 1) Na području kotareva Delnice, Sušak, Crikvenica, Senj, Krk i Rab: 1. sve šume bivšeg državnog šumskog erara, bivše ogulinske i bivše otočke imovne općine, 2´ sve šume šumarije Skrad, 3. bivši šumski posjed Turn-Taxis Gcyzy Kaiman i Ilka, Mogušar i Križ. J) Na području kotareva Gospić, Perušić, Otočac, Brinje, Donji Lapac, Tit. Korenica i Gračac: 1. šume bivšeg državnog šumskog erara i to predjeli Mala Miškovića, Javornica (dio koji gravitira Brinju) gospodarska jedinica A. Škare odjel 1—30, Veliki Javornik — Mala Kapela, gospodarska jedinica A. Mala Kapela i B. Kuk — Javornik, Crni vrh, Plitvički Ljeskovac sa zaštitnim šumama Plitvičkih jezera, gospodarska jedinica A. Plješivica i Plješivička uvala, gospodarska jedinica B. Mala Plje571 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 90 <-- 90 --> PDF |
šivica, Crnovačka draga, Smaljkovac, Beli potoci, Kaiiović Korila, gospodarska jedinica D. Vučja poljana, Kozja draga, Rudi lisac, Javornik, Kuk, gospodarska jedinica G. Kremen — Sarajevo, gospodarska jedinica A.B.C. Dabri, sve šume bivše državne šumarije Kosinj, Okružje 12 14—18 bivše državne šumarije Krasno, šumski predjel Oštrika (Apatišan, sjekored A. — IV.) i Senjsko bilo; 2. šume bivše ogulinske imovne općine i to predjeli Stajnička kapela (Oštri vrh i Lunjavica, Gološmrke, Kozjak, Jelavlje, Sašina, Škavnica (Mećava), Pišćetak, Crnačka strana, Vitorajska kosa, Korita, Javorov vrh, Miškovica; 3. šume bivše otočke imovne općine i to predjeli Komarnica, Staparuša, Duga staza, Borik, Rijeka, Plitvice, Klokočevica, Plješivica, (Tisov vrh, Grabovo rame, Sakrivenska, Umaić vrh). II. Radi provedbe pošumljavanja i melioracije kraških površina te u svrhu zaštite javnih interesa i unapređivanja kraške privrede proglašuje se šumskim površinama republikanskog značaja i sve opustošene šume, šikare, bujadnice, vrištine, kamenjari i goli krš te u njima uklopljene šume i kulture na području Oblasti Dalmacije te kotareva Gospić, Perušić, D. Lapac, Titova Korenica, Gračac, Otočac, Brinje, Senj, Novi, Crikvenica, Sušak, Krk, Rab, Ogulin, Karlovac, Slunj. Vojnić, Vrginmost i Jastrebarsko (Žumberak) u ukupnoj povrišni od 85.000 ha. Ta se površina izlučuje iz šumskih zemljišta bivšeg državnog erara, bivših imovnih općina, ogulinske, otočke i slunjske, zemljišnih zajednica, općinski i seoskih šumskih površina te ekspropriranih šuma. Terensko izlučenje i omeđašenje tih površina provesti će ministarstvo poljoprivrede i šumarstvo. III. Sve ostale državne šume i šumska zemljišta u koliko nisu određena za šume i šumska zemljišta opće državnog značaja, lokalnog su značaja. U broj 37 U Zagrebu, dne 9. rujna 1947. Predsjedništvo Prezidiuma Saboia Narodne Republike Hrvatske Tajnik: Predsjednik: Franičević Jure, v.r. Nazor Vladimir, v.r. NAPOMENA: O.P-: Točke E nema ni u prijepisu izvornika te je, vjerojatno, preskočena, jer redosljed kotareva odgovara. U ukazu izostavljen je i kotar Vrbovsko na području kojeg su postojale državne šume, šume zemljišnih zajednica, eksproprirane i poduzeća »CER« d.d. (šuma Cctin). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 91 <-- 91 --> PDF |
z Na temelju člana 2. Uredbe o organizaciji šumarstva u Narodnoj Republici, Hrvatskoj, a u cilju što uspješnijeg izvršavanja pošumljavanja krša, goleti i nepošumljenih starih sječina, te uređivanja bujica donosim RJEŠENJE o osnivanju uprava za pošumljavanje i melioraciju krša I. Osnivaju se Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša sa sjedištem u Splitu i Rijeci. II. U nadležnosti Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša spada: a) izdvajanje zemljišta za pošumljavanje i šumske melioracije, te izrada potrebnih osnova i elaborata, u smislu Ukaza Prezidijuma Sabora Narodne Republike Hrvatske o određivanju šuma republikanskog značaja broj 37 od 9 rujna 1947; b) rukovodstvo pošumljavanja krša, te melioracije devastiranih šuma, šikara, bujadnica i kamenjara na šumskim površinama republikanskog značaja; c) upravljanje šumskim rasadnicima; d) čuvanje, zaštita i iskorištavanje šuma, koje se nalaze unutar površina izlučenih za pošumljavanje i melioraciju; e´ rukovođenje radova na uređivanju bujica; f) suradnja s naučnim institutima za unapređivanje šumarstva i nadležnim poljoprivrednim ustanovama o pitanju proučavanja problema pošumljavanja i šumskih melioracija, te studija o unapređivanju gospodarstva kraškog područja; g) suradnja i stručna pomoć narodnim odborima u poslovima pošumljavanja, melioracije šumskih zemljišta, uređivanja bujica, te unapređivanje gospodarstva na kršu uopće. Hl. Djelokrug Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu proteže se na područje svih kotarskih narodnih odbora u Dalmaciji, a djelokrug Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša u Rijeci na području kotarskih narodnih odbora: Sušak, Crikvenica, Senj, Krk, Rab, Gračac, Donji Lapac, Titova Korenica, Gospić, Perušić, Otočac, Ogulin, Slunj, Vojnić, Karlovac i Jastrebarsko (Zumberak). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 92 <-- 92 --> PDF |
IV. Radi provedbe terenskih radova na pošumljavanju i melioraciji krša osnivaju se sekcije za pošumljavanje i to na području Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, osnivaju se sekcije u Kninu, Splitu, Muću i Imotskom, a na području Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša na Rijeci, Sekcije u Senju, Karlovcu i Gospiću. Radi čuvanja kultura i terenske organizacije rada, sekcije se dijele na revire. V. Svim poslovima Uprave za pošumljavanje i melioraciju rukovodi Upravitelj, a svim poslovima sekcije šef Sekcije. VI. Pobliže odredbe o organizaciji i terenskom poslovanju Uprave za pošumljavanje i sekcija bit će propisane posebnim uputstvima. VII. Ovo Rješenje stupa na snagu danom Objavljenja u Narodnim Novinama. Broj: 10816—1947. Zagreb, dne 12. rujna 1947. Ministar poljoprivrede i šumarstva: Stjepan Prvčić, v.r. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 93 <-- 93 --> PDF |
3 U vezi točke 6. Rješenja o osnivanju Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša od 12. IX. 1947. broj 10816—1947. propisujem: PRIVREMENO UPUSTVO o organizaciji i poslovanju Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša I. Područje rada Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša proteže se na područje određeno točkom II. Ukaza Predsjedništva Prezidiuma Sabora Narodne Republike Hrvatske broj 37 od 9. IX. 1947. II. Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša izvršni su organi Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. III. Djelokrug rada Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša sa sjedištem u Splitu proteže se na cijelo područje Oblasnog N.O.-a Dalmacije. Djelokrug Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša sa sjedištem na Rijeci —Sušaku proteže se na područje Oblasnog N.O.-a Istra te kotareve Sušak, Crikvenica, Senj, Krk, Rab, Gračac, Donji Lapac, Titova Korenica, Gospić, Perušić, Otočac, Ogulin, Slunj, Vojnić, Karlovac i Jastrebarsko (Žumberak). IV. Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša vrše: a) izdvajanje zemljišta za pošumljavanje i šumske melioracije te izradu potrebnih osnova i elaborata; b) rukovodstvo pošumljavanje krša te melioracije devastiranih šuma, šikara, bujadica i kamenjara na šumskim površinama republikanskog značaja; c) upravljanje šumskim rasadnicima republikanskog značaja; d) čuvanje, zaštitu i iskorišćavanje izdvojenih šumskih površina u cilju unapređivanja proizvodnje; e) rukovođenje radova uređivanja bujica; |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 94 <-- 94 --> PDF |
f) suradnju sa naučnim institutima za unapređivanje šumarstva te nadležnim poljoprivrednim ustanovama u pitanju proučavanja problema pošumljavanja i melioracij, te studija o unapređivanju gospodarstva kraškog područja; V. Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša za izvršenje svog zadatka imadu: 1. Sekretarijat, 2. otsjek za pošumljavanje, 3. otsjek za uređivanje bujica, 4. referadu za gospodarenje sa šumama. VI. Sekretarijat rukovodi: a´ administrativnim poslovima (urudžbeni zapisnik, kazalo, prepis, arhiva, otprema pošte, briga oko čišćenja, grijanja i osvjetljenja prostorija te nadzor nad podvornicima i čistačicama), b) ekonomatom koji obuhvaća nadzor nad zgradama i inventarom brigu za izvršenje popravaka, snabdijevanjem ustanove potrebnim materijalom briga oko telefona, utroška vode i ogrijevu. Vodi evidenciju o nabavljenom izdanom materijalu te o inventarnim predmetima; c) knjigovodstvom (sastavljanje godišnjih budžeta, cjelokupnog blagajničkog i knjigovodstvenog poslovanja) d) personalnim poslovima: izrada prijedloga za postavljanje, premještanje, sistematizaciju i otkaz oso´blja. Vrši raspodjelu godišnjeg odmora kao i evidenciju kadrova. VII. Otsjek za pošumljavanje rukovodi sa svim poslovima pošumljavanja, melioracije krša, rasadnicima, koji su predani Upravi na upravljanje te sakupljanjem sjemena. Sastavlja prijedlog plana te rukovodi izradom osnove za provedbu pošumljavanja i melioraciju krša i time u vezi dostavlja Sekretarijatu podatke potrebne za sastav budžeta. Sarađuje sa Narodnim odborima i frontovnim organizacijama u poslovima pošumljavanja, šumskih rasadnika, osiguranja sadnica i sjemena, udruživanje i uređenja park šuma te uređenja nasada u vezi sa unapređenjem turizma. Sarađuje sa poljoprivrednim ustanovama svog područja naročito u cilju promicanja melioracije pašnjaka, podizanja brstika i lisnika te podizanje vjetrobrana Vrši propagandu vezanu s tim radovima. Vodi evidenciju: o izvršenim pošumljavanjima, o šumskim rasadnicima, o proizvedenim i izdanim sadnicama te sakupljenom i izdanom sjemenju, o provedenoj regeneraciji šikara i melioraciji pašnjaka, o odobrenim i utrošenim kreditima. 576 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 95 <-- 95 --> PDF |
VIII. Otsjek za uređivanje bujica sastavlja prijedlog plana, izrađuje osnove, nacrte kao i predračune za uređenje bujica; rukovodi izvođenjem radova te izrađuje operate u svrhu kolaudacije izvršenih radova. Vodi katastar bujica, evidencije o projektovanim i izvršenim bujičarskim radovima, doznačenim i utrošenim kreditima za bujičarske radove, o štetama u bujičnim područjima predlaže Sekretarijatu podatke za sastav budžeta u vezi predviđenih bujičarskih radova. IX. Referada za gospodarenje sa šumama upravljanja i gospodari sa šumama i kulturama, izdvojenim prema točki I. ovih upustava. Vodi evidencije: o šumskim štetama, o iskorišćenom drvnom materijalu i ostalim šumskim proizvodima te o poduzetim mjerama obrane i o šumskim požarevima. Novi otsjeci i referade mogu se formirati, dokidati ili spajati prema potrebi, a rješenje o tome donosi ministarstvo šumarstva na prijedlog upravitelja. XI. Na području Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu postoje sekcije za pošumljavanje: 1. u Splitu za površine izdvojene u kotarevima Split i Hvar; 3. U Imotskom za površine izdvojene u kotarevima Imotski i Makarska; 4. U Muću za površine izdvojene u kotaru Sinj; 5. U Govedarima na Mljetu za površine izdvojene u kotaru Dubrovnik. Ova sekcija upravlja šumskim parkom i rasadnikom u Trstenu. Na području Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša Rijeka—Sušak postoje sekcije za pošumljavanje; 1. u Senju za površine izdvojene u kotarevima Senj, Crikvenica i Krk: 2. U Karlovcu za površine izdvojeno u kotarevima Karlovac, Vojnić i Ogulin: 3. u Gospiću za površine izdvojene u kotarevima Gospić i Perušić i 4. u Pazinu za površine izdvojene na području kotareva Pazin i Labin. Sekcija za pošumljavanje i uređenje bujica u Zagrebu vrši upravu šumskih rasadnika izvan Šumskih gospodarstvava te bujičarsku službu u svim ostalim kotarevima N. R. Hrvatske. Ova je sekcija direktno podređena ministarstvu šumarstva. XII. Sekcije su izvršni terenski organi Uprava za pošumljavanje i melioraciju krša. Vrše slijedeće poslove: — izrađuju prijedloge za sastav plana pošumljavanja, plana šumskih melioracija, plana proizvodnje sjemena i sadnica i svih ostalih radova na svom području, — izvršuju po ododbrenim planovima sve radove. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 96 <-- 96 --> PDF |
— vrše režisersko poslovanje i isplate u vezi sa otvorenim kreditima, — vrše čuvanje šuma i kultura te suzbijaju bolesti i štetnike, — gospodare i upravljaju sa šumskim površinama prema direktivama Uprave, — vode katastar pošumljavanja, evidenciju šumskih rasadnika te o sakupljenom i izdanom sjemenu, o šumskim štetama na svom području, o iskorišćenom drvnom materijalu i ostalim šumskim proizvodima, o pojavi insekata i bolesti te o poduzetim mjerama, evidenciju odobrenih i utrošenih kredita, popis osoblja i popis inventarnih predmeta. Sekcija surađuje s Narodnim odborima i masovnim organizacijama te naučnim institutima za proučavanje krša. XIII. Na čelu Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša stoji upravitelj. Na čelu otsjeka stoje šefovi otsjeka, a na čelu sekretarijata stoji sekretar. Na čelu sekcije stoji šef sekcije. Sefovi otsjeka, referent za gospodarenje sa šumama i šefovi sekcije moraju biti kvalifikovani šumarski stručnjaci. XIV. Upravitelj Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša vrši naročito slijedeće poslove: — organizira rad te se stara za pravilan i pravovremeni sastav planova kao i za njihovo pravilno izvršenje, — daje direktive za raspodjelu i vršenje poslova, — brine se o radnoj disciplini te nadzire rad područnih sekcija, — stara se da se uprava i sekcije u provođenju zadataka povezu s narodnim vlastima i masovnim organizacijama. XV. Sef sekcije rukovodi se svim poslovima, kojima je zadužena sekcija, a napose je dužan da se bavi problematikom svoga područja uz nastojanje da se provedba pošumljavanja unapredi u tehničkom i biološkom pogledu i da se u izvršenju zadataka sekcije što bolje povezu s općim planom za gospodarsko podizanje kraja. XVI. Radi čuvanja šuma i kultura te terenske organizacije rada sekcije se dijele na lugarije. Lugar vrši lugarsku službu u smislu Upustava o vršenju lugarske službe odnosno šumsko-čuvarske službe ministarstva poljoprivrede i šumarstva — Šumarstvo broj 5286-B-IH-1947. od 16. IV. 1947. a napose mu je dužnost: 1. sudjelovati kod pošumljavanja i radova na regeneraciji šikara pri čemu ima organizirati pravovremenu dopremu sadnica i sjemena i materijala te raspored rad |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 97 <-- 97 --> PDF |
ne snage za svoj sektor. Samoinicijativno vršiti i organizirati posumljavanje manjih površina. 2. sam izvršavati manje popravke ogradnih zidova, međašnih znakova, nogostupa i vrela, 3. sam sakupljati šumsko sjeme prema odredbama predpostavljenih starješina, 4. raditi u šumskim rasadnicima, 5. vršiti manje radove na obrani kultura od štetnih insekata. XVII. U cilju unapređivanja tehnike rada pošumljavanja i uređivanja bujica Uprave će poticati i zaduživati sekcije, da se brinu za izobrazbu stalnih predradnika i radnika. U suradnji s Narodnim vlastima i frontovskim organizacijama Uprave i sekcije se staraju za što uspješnije izvršenje zadataka te da se rukovodioci radnih ekipa izobraze putem kratkih kurseva za izdvojenje radova. XVIII. Ova Upustva stupaju na snagu danom potpisa. Broj: 17.648—1947. U Zagrebu, dne 4. listopada 1947. MINISTAR poljoprivrede i šumarstva: Stjepan Prvćić, v.r. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1984 str. 98 <-- 98 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI DER WALD IN DEN VOLKSREPUBLIKEN DES DONAURAUMES, Ergebnisse eines Forschungsauftrages zur Situation der Forstwirtschaft im Südosten Europas Izdavač: Österreichischer Agrarverlag Wien — ßLV Verlagsgesellsyhaft München — DLG — Verlag Frankfurt (Main) — Landwirtschaftsverlag Münster — Hiltrup — Verlag Verbandsdruckerei/Wirz Bern Knjiga obuhvaća 246 strana. Autor je nakon višegodišnjeg rada prikupio hvalevrijedan materijal o šumarstvu jugoistočne Evrope. Autor, predavač na Sveučilištu za kulturu tla u Beču iz predmeta Geografija šumske i drvne privrede, knjigu je napisao nakon opširnih razgovora s rizom [istaknutih znanstvenih radnika tijekom brojnih posjeta i proučavanja situacije na licu mjesta i iz dostupne literature. Autor se ne zadovojava samo objašnjavanjem sadašnjeg stanja gospodarenja šumama u zemljama koje su inekoć pripadale velikoj jugoistočnoj dunavskoj integraciji, već također pokušava prikazati razvitak šumarstva u tim zemljama od samog početka. Autor obrađuje prikaz pojedinih zemalja područja u dijelovima: (1) povijest, (2) osnove šumarske proizvodnje, (3) statistika šumarstva i ostali statistički podaci koji ilustriraju i predstavljaju odnose zemlje, (4) šumarstvo zakonodavstvo, (5) organizaciju šumarstva i (6) šumarsko školstvo i znanstveni rad. Unatoč tomu što Poljska geografski ne spada u to područje ,autor je i njiu uključio, smatrajući da s dunavskim područjem postoje gospodarske, kulturne i povijesne veze. Najveći prostor posvećen je šumarstvu ČSSR, što je razumljivo s obzirom na nekoć uske veze Češke i Moravske s Austrijom. Jugoslaviji je autor posvetio 41 stranu u knjizi. Šteta da su povijesni podaci di jelom netočni, što način izlaganja i vrijednost prikaza .smeta. Isto tako je izmiješano poimanje imena, tako da se u prikazu Slavonija prikazuje kao Slovenija, pa je predodžba koja se dobij a o dijelu Hrvatske (Slavonija) i Slovenija konfuzna. Razumljiva historijska nostalgija autora prema prijašnjoj političkoj integriranoj cjelini, ako je riječ o Jugoslaviji, deplasirana je s obzirom na je toj cjelini Bosna i Hercegovina pripadala samo kratko vrijeme, dok Srbija, Crna Gora i Makedonija nikada. Autor nije uspio dovoljno uvjerljivo procijeniti rezultate postignute u integraciji šumarstva od postanka Jugoslavije do naših dana, već je i u više navrata pokušao isticati historijske osnove za sadašnje stanje šumarstva. U takvom načinu u osnovi nije pogreška, ali je to nedostatak inače fakografskog prikaza šumarstva naše zemlje. Bez obzira na istaknute i nespomenute netočnosti, knjiga zaslužuje pažnju, buduću da o našem šumarstvu postoji veoma malo informativne literature. Knjiga bi mogla biti potioajem da poradimo na cjelovitijem prikazu naših napora i rezultata koje smo postigli u šumarstvu. Upravo je sreća da će se slijedeći IUFRO kongres održati >u našoj zemlji, pa bi valjalo pohvalan napor dr Kossarza dopuniti, eventualne netočnosti ispraviti, kako bi svijet stekao potpunu predodžbu o tomu što smo u šumarstvu postigli i što namjeravamo postići. Prof. dr Rudolf Sabađi |