DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 10     <-- 10 -->        PDF

podmirenje potreba šumarstva, a sve u ime očekivanja da će vrijednost takvih
sastojina biti daleko veća, ali u nekom budućem, nesigurnom vremenu. Treće,
ugrožava se snabdijevanje industrije.


Ako prema današnjim cijenama šumskih sortimenata vrednujemo sastojinu
dobi 100 godina, onda je prihod koji možemo postići konkretan, bez odbitka
kamata nekog budućeg prihoda. Da bi ´sastojina dobi 120 godina bila
u današnje vrijeme jednaka sastojim dobi 100 godina, ukamaćenje od 20 godina
moralo bi biti veoma nisko (1 — 3 % godišnje).


Očigledno je problem kompliciraniji nego što na prvi pogled izgleda. Pritisak
na skraćenje ophodnje razumljivi je zbog načina organizacije i financiranja
šumarstva. Ako je šumarstvo neposredno vezano za stvaranje i raspodjelu
dohotka poput drugih gospodarskih oblasti, tada se preferiraju prihodi
koji nastaju danas, bez obzira što se možda njihovom realizacijom u budućnosti
postižu bolji gospodarski učinci. Uostalom, takav pristup ima i privatan vlasnik
šume u kapitalističkom poretku. Takav postupak ima naravno i posljedice,
koje se očituju u smanjenju reproduktivne sposobnosti šuma. Prof. Matić
ističe da je biocenoza hrasta, uslijed brojnih vanjskih utjecaja, veoma labilna.
Po njemu je prirodno pomlađenje hrastovih (sastojina otežano i veoma skupo,
budući da su potrebna velika sredstva za pripremu tla, pomnu zaštitu mlade
sastojine od štetočina i ekoloških činitelja, popunjavanje nedovoljno obnovljenih
dijelova sastojine njege podmlatka nakon dovršenog sijeka, čišćenje sastojina
i prorjeđivanje.


Svi uzgojni radovi idu za tim da sastojinu približe prirodnoj šumi, u
kojoj je proizvodnja drvne mase maksimalna po masi i kakvoći.


Iz takvih aksioma u gospodarenju trebalo bi proizaći da skraćivanjem
ophodnje skraćujemo ciklus života šume i time uvećavamo u kraćem razdoblju
rizik obnavljanja sastojine. Kako je rizik velik, s uzgajivačke točke
gledišta dulje ophodnje morale bi biti pretpostavljene kraćim.


S gledišta rentabiliteta gospodarenja, kraće ophodnje imaju prednost,
budući da današnja vrijednost budućih prihoda, zbog visokih stopa ukamaćenja,
u kraćim ophodnjama premašuje one dugih ophodnja.


Pošavši od različitih vrsta ophodnji kao što su tehnička, biološka, ophodnje
najvećeg godišnjeg neto prihoda i drugih u radu se pokušava ustanoviti
njihova međuzavisnost i sugerirati na koji bi način trebalo odrediti ophodnju
hrasta, te naše navrednije vrste, da bi postigli u uvjetima potrajnosti gospodarenja
i prihoda, maksimalnu društvenogospodarsku korist.


VRSTE OPHODNJE I NJIHOVE MEĐUSOBNE VEZE


U literaturi se ophodnje prema vrstama razlikuju u tri grupe:


(1) Tehničko-biološke ophodnje
(2) Gospodarske (ekonomske) ophodnje
(3) Društveno-gospodarske ophodnje
U tehničko-biološke ophodnje spada u prvom redu fizička ophodnja, koja
se određuje na temelju prirodne zrelosti drva.


Točno utvrđivanje fizičke ophodnje nailazi na značajne teškoće budući
da jednoznačno utvrđenje stupnja zrelosti uopće nije moguće. Umjesto