DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 12     <-- 12 -->        PDF

reda umjerene prorjede (Jiittner), da bi pokušali dati čim potpuniju predodžbu
čitatelju o načinu kako se izračunavaju ophodnje.


Iz Sumarsko-tehničkog priručnika (Zgb., 1966.) uzeli smo podatke za 1 ha
hrastove sastojine I. boniteta umjerene prorjede. Iz sortimentnih tablica (Mali
šumarsko-tehnički priručnik, Zgb., 1947.) izračunali smo približan napad šumskih
sortimenata u različitim dobima te sastojine.


Na temelju cjenika (Opće udr. šum., prer. drva i prometa Hrvatske, Zgb,
1984.), pošavši od koeficijenta vrijednosti za hrastove trupce III. klase, promjera
25— 29 cm, koji smo označili s 1,0, izračunali smo odnose međusobnih
vrijednosti. Svakoj jedinici koeficijenta vrijednosti dali smo vrijednost 69,46
uvjetnih novčanih jedinica i na taj smo način procjene međusobnih vrijednosti
sortimenata i sastojine kao cjeline u različitoj dobi dobili u međusobno
usporedivim uvjetnim novčanim jedinica (n. j.).


U tablici 1. prikazali smo takav približni napad šumskih sortimenata glavne
sastojine.


Da bi obračunali ukupnu vrijednost proizvodnje drva moramo međutim
računati također s drvnim materijalom prorjeda, što smo učinili, uz primjenu
obračuna vrijednosti. Da bi u računima mogli upotrijebiti matematičke metode
optimizačije, kretanja proizvodnje ukupne drvne mase koja je u sastojim
proizvedena, drvne mase glavne sastojine (poslije prorjede), vrijednosti
sortimenata prema kakvoći i promjerima, izračunali smo ih sve kao kontinuirane
funkcije.


Tako smo izračunali da je vrijednost (Y) hrastove sastojine (određena
metodom sadašnje sječive vrijednosti):


Y = (—0,087 x:! + 32,40 x^ — 2384,31 x + 59306) X (69,46) (1)


Vrijednost izračunata obrascem (1) predstavlja neto vrijednost ukupno
proizvedene drvne mase. To znači da su odbijeni troškovi podizanja sastojine,
njege, čišćenja, zaštite, sječe, izrade, izvlačenja i transporta šumskih sortimenata,
kako među- tako i glavnog prihoda. Pri gornjem izračunu pretpostavili
smo optimalnu otvorenost. Obrast sastoijine uzete iz tablica je 1,0. U jednadžbi
(1) X predstavlja dob sastojine.


Ukupni neto prihod podijeljen s dobi sastojine daje nam godišnji neto
prihod 1 ha naše sastojine. U tablici 2 prikazani su ukupan neto prihod sastojine,
godišnji neto prihod i granični godišnji neto prihod.


Godišnji neto prihod hrastove sastojine koju smo za naš pokus izabrali


(Y) dat ije jednadžbom:
Y = —0,00046 x:i + 0,1555 x-´ — 9,884 x + 366,864 (2)


U tablici 2 u četvrtom stupcu prikazan je granični godišnji neto prihod
po ha naše sastojine. To je prihod koji se postiže dodavanjem jedne dodatne
jedinice nezavisne varijable (X = dob sastojine). Do vrijednosti graničnog neto
prihoda po- ha naše sastojine dolazimo tako da jednadžbu (2) deriviramo, pa
uvrštavajući za povoljnu vrijednost X dobijamo odgovarajuću vrijednost Y.


Deriviramo jednadžbu (2) i izjednačivši rezultat s ništicom izračunavamo
ekstremne točke, kojih mora biti s obzirom da se radi o jednadžbi drugog stupnja
(3), dvije: