DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 12 <-- 12 --> PDF |
reda umjerene prorjede (Jiittner), da bi pokušali dati čim potpuniju predodžbu čitatelju o načinu kako se izračunavaju ophodnje. Iz Sumarsko-tehničkog priručnika (Zgb., 1966.) uzeli smo podatke za 1 ha hrastove sastojine I. boniteta umjerene prorjede. Iz sortimentnih tablica (Mali šumarsko-tehnički priručnik, Zgb., 1947.) izračunali smo približan napad šumskih sortimenata u različitim dobima te sastojine. Na temelju cjenika (Opće udr. šum., prer. drva i prometa Hrvatske, Zgb, 1984.), pošavši od koeficijenta vrijednosti za hrastove trupce III. klase, promjera 25— 29 cm, koji smo označili s 1,0, izračunali smo odnose međusobnih vrijednosti. Svakoj jedinici koeficijenta vrijednosti dali smo vrijednost 69,46 uvjetnih novčanih jedinica i na taj smo način procjene međusobnih vrijednosti sortimenata i sastojine kao cjeline u različitoj dobi dobili u međusobno usporedivim uvjetnim novčanim jedinica (n. j.). U tablici 1. prikazali smo takav približni napad šumskih sortimenata glavne sastojine. Da bi obračunali ukupnu vrijednost proizvodnje drva moramo međutim računati također s drvnim materijalom prorjeda, što smo učinili, uz primjenu obračuna vrijednosti. Da bi u računima mogli upotrijebiti matematičke metode optimizačije, kretanja proizvodnje ukupne drvne mase koja je u sastojim proizvedena, drvne mase glavne sastojine (poslije prorjede), vrijednosti sortimenata prema kakvoći i promjerima, izračunali smo ih sve kao kontinuirane funkcije. Tako smo izračunali da je vrijednost (Y) hrastove sastojine (određena metodom sadašnje sječive vrijednosti): Y = (—0,087 x:! + 32,40 x^ — 2384,31 x + 59306) X (69,46) (1) Vrijednost izračunata obrascem (1) predstavlja neto vrijednost ukupno proizvedene drvne mase. To znači da su odbijeni troškovi podizanja sastojine, njege, čišćenja, zaštite, sječe, izrade, izvlačenja i transporta šumskih sortimenata, kako među- tako i glavnog prihoda. Pri gornjem izračunu pretpostavili smo optimalnu otvorenost. Obrast sastoijine uzete iz tablica je 1,0. U jednadžbi (1) X predstavlja dob sastojine. Ukupni neto prihod podijeljen s dobi sastojine daje nam godišnji neto prihod 1 ha naše sastojine. U tablici 2 prikazani su ukupan neto prihod sastojine, godišnji neto prihod i granični godišnji neto prihod. Godišnji neto prihod hrastove sastojine koju smo za naš pokus izabrali (Y) dat ije jednadžbom: Y = —0,00046 x:i + 0,1555 x-´ — 9,884 x + 366,864 (2) U tablici 2 u četvrtom stupcu prikazan je granični godišnji neto prihod po ha naše sastojine. To je prihod koji se postiže dodavanjem jedne dodatne jedinice nezavisne varijable (X = dob sastojine). Do vrijednosti graničnog neto prihoda po- ha naše sastojine dolazimo tako da jednadžbu (2) deriviramo, pa uvrštavajući za povoljnu vrijednost X dobijamo odgovarajuću vrijednost Y. Deriviramo jednadžbu (2) i izjednačivši rezultat s ništicom izračunavamo ekstremne točke, kojih mora biti s obzirom da se radi o jednadžbi drugog stupnja (3), dvije: |