DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Ophodnje i maksimalne vrijednosti izračunate naprijed valja uzeti sa
stanovitom rezervom, budući da ona počiva na odnosima cijena u času računanja,
zatim na idealiziranoj sastojim iz tablica. Prema nekim autorima (Plavšić,
Golubović i dr.) maksimalna godišnja vrijednost neto prihoda u hrastovim
sastojinama postiže se u nešto ranijoj dobi (oko 160 god.). Kako su cit.
autori došli do zaključka mjerenjem konkretnih sastojina, možemo zaključiti
da su naši rezultati načinjeni na idealiziranom modelu doista previsoki. Oni
su međutim ilustrativni, jedini razlog radi kojeg ih prikazujemo.


Koju ophodnju uzeti u razmatranje za našu hrastovu sastojinu? Naša
sastojina daje godišnji neto prihod (a) uz ophodnju 207,5 godina 924,40 n. j .
/ha/ god., (b) uz ophodnju 188,37 god. 965,32 n. j . /ha/ god. i (C) uz ophodnju
113,54 god. 575.94 n. j . /ha/god.


Svedeno li sve ophodnje na 207,5 godina, tij. ophodnju u kojoj naša sastojina
dostiže maksimalnu ukupnu neto vrijednost, imamo za naše slučajeve
ukupnu neto vrijednost:


(a) 924,40 X 207,5 = 191.813,47 n. j./ha
(b) 965,32 X 207,5 - 200.303,90 n. j./ha
(C) 575,94 X 207,5 = 119.507,55 n. j./ha
iz čega proizlazi da 1 n. j . ukamaćena danas kroz 207,5 godina donosi kamate:


(a) pri ophodnji 207,5 god. p = 6,04% godišnje
(b) pri ophodnji 188,37 god. p = 6,06% godišnje
(c) pri ophodnji 113,54 god. p = 5,80% godišnje
Iz prednjeg proizlazi da je današnja vrijednost najveća ako za hrast I.
boniteta umjerene prorjede izaberemo ophodnju 188,37 godina.


Ako bi izabrali takve ophodnje za sve sastojine hrasta I. bonitetnog razreda
(obrast 1,0), imajući prije toga mnogo kraće ophodnje, sigurno je da se
izlažemo opasnosti da ostavimo industriju bez sirovina, da smanjimo prihode
šumarstva i time dovedemo u pitanje ostvarivanje planova pošumljivanja
i poboljšanja sastojina, itd. Nema sumnje da bi, kada ne bi bilo tih razloga,
optimalno rješenje bilo uz ophodnju za I. bonitet očuvanih hrastovih sastojina
od oko 180 godina, odnosno nižih ophodnji za slabije bonitete.


Iz prednjeg pokusa možemo izvući zaključak da je naglo mijenjanje ophodnje
skopčano s velikim početnim gubicima, pa je pri određivanju iste potrebno
takve gubitke također uzeti u račun.


PRIJEDLOG ZA ISTRAŽIVANJE OPTIMALNE OPHODNJE


Skraćenje ili produženje ophodnje nije identično s npr. odlukom SIV-a,
da se sva potraživanja iz inozemstva imaju naplatiti umjesto za 90, za 30 dana.
Takvo rješenje donosi jednokratno ubrzanje naplate (bez obzira na činjenicu
da su mnogi kupci zbog skraćenja kreditiranja odustali od posla, a kod
nekih se moralo sniziti cijene). U šumarstvu se radi o dugim rokovima i produženje
ophodnje, odnosno skraćenje može donijeti smanjenje šumskih sortimenata
na tržištu, odnosno jednokratno (u kraćem razdoblju), već prema tomu