DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 17 <-- 17 --> PDF |
koliko imamo sastojiina u odgovorajućoj dobi. U ,slučaju produljenja ophodnje, moramo računati s društvenim gubitkom, koji će se očitovati zbog interakcijskog djelovanja, kroz cijelo narodno gospodarstvo. Takva odluka, bilo da se radi o produljenju ili skraćenju ophodnje, ako je provedena naglo, može imati posljedice po cijele narodno gospodarstvo poput šoka. Iz tog razloga smatramo da bi bilo uputnije istražiti taj problem. Nema sumnje da su, radi li se posebno o hrastu, dulje ophodnje povoljnije, što pokazuje izveden primjer. No, ako smo imali ophodnje oko 100 godina, naglo prijeći na ophodnje od 120 ili više godina znači preradi drva uskratiti materijal koji je do jučer od šumarstva dobijala. To može imati za posljedicu smanjenje zaposlenosti, neiskorištenost kapaciteta, smanjenje proizvodnosti, smanjenje izvoza, smanjenje u ostalim granama narodnog gospodarstva. Takva smanjenja imaju za posljedicu opće smanjenje zaposlenosti, te niz sekundarnih, tercijarnih itd. negativnih posljedica. Selektivnost u tom pogledu shvaćamo kao nastojanje da se znanstveno obradi taj problem. Postavimo li sebi za cilj da u konkretnim šumama, prema njihovu općem stanju, pomlađenosti, obrastu i kvaliteti drvne zalihe izračunamo optimalnu ophodnju najvišeg godišnjeg neto prihoda i nju uzmemo kao postavljeni cilj, izračunamo razdoblje koje je potrebno da se do tog cilja dođe, odbijajući gubitke koji će nastaviti izostajanjem sirovina. Miniziranjem gubitaka jedino možemo bezbolno postići cilj kojeg bi se moglo sa stajališta šumarskih znanosti braniti. Istodobno bi takav cilj ispunio očekivanja gospodarske optimizacije. Kako se radi ne samo o ophodnji, već i o gospodarskoj optimizaciji gospodarenja šumama, valjalo bi veoma brzo prići istraživanjima, koja bi dala odgovor na taj problem. Samo takvim vrednovanjem moguće je isto tako doći do objektivno optimiziranih ophodnji. Tomu je razlog svakako i u tomu, što je sistem cijena šumskih sortimenata pod antimonopolnoj kontroli, pa su aktualne cijene tih sortimena u dobroj mjeri iskrivljene i ne daju prave odnose društvenih vrijednosti koje se moraju temeljiti na optimalnoj alokaciji resursa. LITERATURA Prof. dr Slavko MATIĆ: Uzgojni zahvati u šumama hrasta lužnjaka Slavonije i Baranje kao mjera povećanja kvalitete drvne mase; ZBORNIK — Istraživanje, razvoj i kvaliteta proizvoda u preradi drva, Osijek, prosinca 1984. Zorko BAŠIĆ, diiipl. ing.: Projekcija etata u postojećim šumama SSGO »SLAVONSKA SUMA«; ZBORNIK — Istraživanje, razvoj i kvaliteta proizvoda u preradi drva, Osijek, prosinca 1984. Prof. dr M. PLAVSlC, Doc. dr U. GOLUBOVIĆ: Istraživanje sadašnje najpovoljnije sječive zreloisti u sastojinama hrasta lužnjaka; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1967. Offset, str. 1 — 133. |