DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Šum. list CIX (1985) 17 UDK 630-174 : 630*187 (497.13 Zavratnica) FLORA I VEGETACIJA ZNAČAJNOG KRAJOLIKA ZAVRATNICA1 Buro RAUŠ i Joso VUKELIC* SAŽETAK. Zaljev Zavratnica jedan je od najljepših i najzanimljivih zaljeva na našoj obali i smatra se draguljem Jadrana. Stoga je, prema Zakonu o zaštiti prirode, upisan u Registar posebno zaštićenih objekata prirode kao »značajni krajolik«. Flora Zavratnice sastoji se od 129 vrsta različitog raslinja, od čega 29 vrsta su kultivirane, uz obalu i na stranama zaljeva. Cijeli zaljev nalazi se u submediteranskoj zoni s dominacijom zajednice Querceto-Carpinetum orientalis H-ić. Na nekoliko mjesta nađena je crnika (Quercus ilex L.) zatim kultivirani alepski i crni bor, horizontalni i piramidni čempresi koji daju impozantnu sliku zaljeva. UVOD Ispred samog Jablanca od asfaltne ceste odvaja se uređena pješačka staza, koja nas vodi u ZA VRATNICU. Zavratnica je zaljev nastao od nekada aktivnog bujičnjaka, koji je odvodio vode s obranaka Velebita prema moru i tako je usjekao kanjon sa strmim obalama, ponegdje visokim i do 100 m. Staza se u početku uspinje, a kasnije polagano spušta do strmih hridina iznad mora. Prolazeći kroz kraći tunel staza nas vodi do kraja zaljeva i nastavlja se drugom stranom dok ne dođe do potpuno strmih stijena koje se vertikalno dižu iz mora do samoga vrha, dajući zaljevu kanjonski oblik. Dužina zaljeva iznosi oko 900 m a širina varira od 50 do 150 m. Nastao je u slojevima kredne starosti iz koje se zbog velike razlomljenosti formiraju brojni karakteristični pojasevi. Svojim izgledom podsjeća na fjord, međutim Zavratnica je potopljena bujična dolina s visokim kanjonskim stranama (oko 100 m). Na pojedinim dijelovima sjeveroistočne strane formirali se sipari. Blaže sjeveroistične strane zaljeva obrasle su oskudnom florom grmnstog izgleda, nadopunjena alothonim borovima i čempresima. Prirodne osobitosti i ljepota zaljeva Zavratnica uvjetovali su da je, prema odredbama Zakona o zaštiti prirode (Nar. nov. br. 54. iz 1976. god.), u * Prof. dr Đuro Rauš, čMjpl. inž. šum. i Ma- Joso Vukelić, dipl. inž. šum. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Simunska c. 25. 1 Rad je u skraćenom obliku kao referat izložen na II kongresu biologa Hrvatske, održanom u Zadru od 1—6. listopada 1984. 17 |