DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Šum. list CIX (1985) 17 UDK 630-174 : 630*187 (497.13 Zavratnica) FLORA I VEGETACIJA ZNAČAJNOG KRAJOLIKA ZAVRATNICA1 Buro RAUŠ i Joso VUKELIC* SAŽETAK. Zaljev Zavratnica jedan je od najljepših i najzanimljivih zaljeva na našoj obali i smatra se draguljem Jadrana. Stoga je, prema Zakonu o zaštiti prirode, upisan u Registar posebno zaštićenih objekata prirode kao »značajni krajolik«. Flora Zavratnice sastoji se od 129 vrsta različitog raslinja, od čega 29 vrsta su kultivirane, uz obalu i na stranama zaljeva. Cijeli zaljev nalazi se u submediteranskoj zoni s dominacijom zajednice Querceto-Carpinetum orientalis H-ić. Na nekoliko mjesta nađena je crnika (Quercus ilex L.) zatim kultivirani alepski i crni bor, horizontalni i piramidni čempresi koji daju impozantnu sliku zaljeva. UVOD Ispred samog Jablanca od asfaltne ceste odvaja se uređena pješačka staza, koja nas vodi u ZA VRATNICU. Zavratnica je zaljev nastao od nekada aktivnog bujičnjaka, koji je odvodio vode s obranaka Velebita prema moru i tako je usjekao kanjon sa strmim obalama, ponegdje visokim i do 100 m. Staza se u početku uspinje, a kasnije polagano spušta do strmih hridina iznad mora. Prolazeći kroz kraći tunel staza nas vodi do kraja zaljeva i nastavlja se drugom stranom dok ne dođe do potpuno strmih stijena koje se vertikalno dižu iz mora do samoga vrha, dajući zaljevu kanjonski oblik. Dužina zaljeva iznosi oko 900 m a širina varira od 50 do 150 m. Nastao je u slojevima kredne starosti iz koje se zbog velike razlomljenosti formiraju brojni karakteristični pojasevi. Svojim izgledom podsjeća na fjord, međutim Zavratnica je potopljena bujična dolina s visokim kanjonskim stranama (oko 100 m). Na pojedinim dijelovima sjeveroistočne strane formirali se sipari. Blaže sjeveroistične strane zaljeva obrasle su oskudnom florom grmnstog izgleda, nadopunjena alothonim borovima i čempresima. Prirodne osobitosti i ljepota zaljeva Zavratnica uvjetovali su da je, prema odredbama Zakona o zaštiti prirode (Nar. nov. br. 54. iz 1976. god.), u * Prof. dr Đuro Rauš, čMjpl. inž. šum. i Ma- Joso Vukelić, dipl. inž. šum. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Simunska c. 25. 1 Rad je u skraćenom obliku kao referat izložen na II kongresu biologa Hrvatske, održanom u Zadru od 1—6. listopada 1984. 17 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Registar zaštićenih objekata prirode upisan kao »ZNAČAJAN KRAJOLIK« (prijašnja kategorija bila je rezervat prirodnog predjela). EKOLOŠKE KARAKTERISTIKE ZALJEVA ZA VRATNICA Smještena u sjevernom Primorju Zavratnica ima opće sinekološke karakteristike koje važe za šire područje Senj — Karlobag, s tim što ih ona svojim izgledom i geomorfološkom konstitucijom modificira i stvara posebne mikro-sinekološke karakteristike zaljeva. Geološko-geomorfološke prilike Zaljev ZAVRATNICA stvoren je u slojevima krede starosti iz kojih se zbog velike razlomljenosti i nekadašnjih bujica, formiraju brojni karakteristični sipari (velikih širina). Poznato je da naša jadranska obala polako tone, a to je uvjetovalo postupno spuštanje krških uvala i klanaca od kojlih su nastali tako duboko u kopno uvučeni morski zaljevi. Stoga možemo reći da je Zavratnica morem potopljena prirodna dolina, kao ostatak nekada aktivnih bujica koje su odvodile vodu s obronaka Velebita u more (S. Božičević) . Geomorfološki izgled Zavratnice daje vrlo impozantnu sliku uskog i duboko urezanog zaljeva s jugozapadnog dijela okruženog i do 100 metara visokim vertikalnim stijenjem. a sa sjeveroistoka nešto blaže nagnutim stijenama i moćnim siparima. Da bi zaustavio daljnji rad bujica čovjek je izgradio u suhozidu kaskade i terase (gradone) na kojima je posadio čemprese, borove, smokvu i dr. Zaljev ili draga Zavratnica. daje osobitu ljepotu krajolika na ovom dijelu našeg Jadrana, jer tvori izraziti kontrast između golih stijena vapnenca, plavkasto- zelene boje zaljeva i plavetnila morske pučine. Tlo Tlo nastalo raspadanjem vapnenca i prenašanjem bujica iz viših obronaka Velebita pripada tipu smeđih primorskih tala. Zaljev je s tlom vrlo oskudan i nalazimo ga samo u vertikalnim »đepovima« ili pukotinama stijenja i na malim terasama na zaravnjenom kraju drage. Tako oskudno tlo omogućilo je siromašan razvoj flore i vegetacije u Zavratnici. KLIMATSKE PRILIKE Klimatske prilike Zavratnice prikazat ćemo prema podacima meteorološke stanice Senj. Podaci se odnose na razdoblje 1948—1960. (13 godina). Meteorološka stanica Senj nalazi se na nadmorskoj visini od 26 m, sa koordinatama: 44"50´ sjsverne geografske širine (sjeverno od Ekvatora) i 14°54´ istočne geografske dužine (istočno od Griniča). Srednja godišnja temperatura u navedenom razdoblju iznosila je 14.8° C. Najvišu srednju mjesečnu temperaturu ima srpanj 24.4° C. a najnižu siječanj i veljača 6.4° C. Srednje godišnje kolebanje iznosi 18.0° C. Najveći porast srednje mjesečne temperature je između travnja i svibnja i to za 4,5° C (od 13,2" C do 17.7° C), a najveći pad između rujna i listopada i to za 5.2" C (od 20.5° C do 15.3" C). Apsolutni mak 18 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 21 <-- 21 --> PDF |
simum u razdoblju motrenja iznosi 39,0° C, a apsolutni minimum —16,6° C. Srednja temperatura vegetacijskog razdoblja iznosi 20,2° C. Srednja godišnja relativna vlaga zraka iznosi 62´°/i> i prema Jurioićevoj ljestvici ovo područje ima nisku relativnu vlagu zraka. Srednja godišnja količina oborina iznosii 1293 mm. Po mjesecima, najviše oborina ima listopad 161 mm, a najmanje srpanj 78 mm. Za vrijeme vegetacijskog razdoblja padne 554 mm ili 42,8°/« od ukupne godišnje količine. Obzirom na količinu oborina ovo područje ima humidnu klimu. Langeov godišnji kišni faktor iznosi 87. Martonneov indeks ariditeta 52, a srednja godišnja temperatura od 14.8° C prema Gračaninu označava toplu klimu. Prema Koppenovoj klasifikaciji klima ovog područja je tipa »Cfsax«. Uvala Zavratnica kod Jablanca Foto: S. Božičević Prema podacima, u vegetacijskom razdoblju srednji broj dana sa kišom iznosi 52,9 dana (> 0,1 mm) sa snijegom 0,5 dana (> 0,1 mm), s tučom 1 dan, s grmljavinom 27,9 dana, s maglom 0.3 dana dok mraz za vrijeme vegetacijskog razdoblja nije zablježen. Srednja godišnja naoblaka iznosi 5,5 stupnjeva, a broj oblačnih dana u vegetacijskom periodu iznosi 39,3 a vedrih 47,6. Vrlo velik utjecaj na obilježje klime ovog područja ima bura. 1!) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Velebit djeluje kao pregrada između kontinentalnog i primorskog područja i uzrokuje vrlo jaka zračna strujanja uslijed čega nastaje bura, naročito jaka u Podvelebitskom kanalu (Jablanac). Nepovoljno djelovanje bure naročito se odražava na vegetacijski pokrov. Srednji broj dana s jakim vjetrom (iznad 6 bofora ili 36 km/h) iznosi 106.4 a srednji broj dana s olujnim vjetrom (iznad 8 bofora ili 65 km/h) 30,4 dana. Walterov kllimadijagram za meteorološku stanicu Senj prikazan je na dijagramu. RAZDOBLJE 1948-1960 0 mm 200 39.0 100 29.8 60 18,0 40 20 3.5 0 16,6 KLIMAD/JAGRAM PO H. WALTERU ( Prema 5. Bertovicu, 1975.) SISTEMATSKI PREGLED I DETERMINACIJA FLORE PTERIDOPHYTA (PAPRATNJACE) Raz.: Fil.icinae (paprati) 1. Fam.: Polvpoidiaceae 1. Asiplenium trichomanes L. sleznica 2. Asiplenium ruta muraria L. sleznica SPERMATOPHYTA (ČETINJAČE) GYMNOSPERMAE (golosjemenjače) Raz.: CONIFERAE (četinjače) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 23 <-- 23 --> PDF |
2. Fam.: Pimaceae 3. Piinius nigra Armold 4. Pinus halepensis Mili. 5. Cedrus atlantica Manetti 3. Faim.: Cupressaceae fi. Cupresus sempiervirens L. hor. 7. Cuipreisisius iseirmperviirens L. pyr. (S. Junipenus oxycedrus L. 9. Jiunipenus saibina L. 10. Thuja orientalis L. ANGIOSPERMAE I raz. DICOTILEDONES 4. Fam.: Betulaeeae 11. Caripinus orientalis Mili. 5. Fam. Fagaceae 12. Querous ilex L. 6. Fam. Juiglandaceae 13. Juglans regia L. 7. Fam. Moraceae 14. Morus alba L. 15. Fious carica L. ´6. Fam. Ulmaceae 16. Celtiis ausitralis L. 9. Fam. Urticaceae 17. Parietaria ramniflara 10. Fam Santalaceae 13. Osyr,i,s alba L. 11. Fam. Polygoinaceae 19. Humex acetotsa L. 12. Fam. Euphorbiaceae 20. Euphorbia fragifera Jam. 13. Buxaceae 21. Buxus sempervirens L. 14. Chenopodiaceae 22. Atriplex ´portulacoiides L. 23. Saisola soda L. 24. Chenopodium sp. glaucum L. 15. Caryophyllaceae 25. Dianthus bebius Vis. 2(i. Melandrium rubnim L. 27. Silene Mlata 28. Silene vaiseri 1(1. Fam. Laiuraceae 29. Laurus nobilis 17. Fam. Ramunoulaceae 30. Clematiis viticella L. 31. Clematis ilammula L. crni bor (kult.) alepski bor (kult.) atlanski cedar (kult.) horizontalni čempres (kult.) piramidalni čempres (kult.) smrika planinska somina tuja (kult.) (Kritosjemenjače) (dvosiupnice) bjelograbić crnika orah (kult.) oijeli dud (kult.) smokva (kult.) koprivić (kult.) crkvina metla kiselica primorska mlječika šimšir (kult.) pepeljuga (kult.) solnjača loboda Karanfil golesak pušina pušina iovor (kult.) haložina skorbut |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 24 <-- 24 --> PDF |
18. Farn. Cruciferae 32. Drafoa verna L. 19. Fam. Cistaceae 34. Fumama ericoides (Cav.) Pan. 20. Fam. Violaceae 34. Viola odorata L. 21. Faon. Tamar.iicaceae 35. Tamarix tetrandra Pal.. 22. Fam. Tiliaceae 36. Tilia platyphyllos Scop. 23. Fam. Geraniaceae 37. Geranium rolbertianuni L. 24. Fam. Slmaruibaceae 38. Adlanth´us al´tissima (Mili.) Swi,ngle 25. Fam. Anaioardioiceae 39. Piiistaciia tterebiintihus L. 26. Fam. Aceraoeae 40. Acer rnoinspesistulanum iL. 27. Fam. Aquifoliaceae 41.. EvonymiuS euroipaea Mili. 28. Fam. Rharnniaceae 42,. Rhamnus intermedia Steud et Hochst. 43. Rhaimnius ruipesltris Scop. 44. Paliiunus aculeatus Lam, 29. ´Fam. Crassiulaceae 45. Sediuim maximuim (L.) Sut. 46. Seđum acre L. 47. Sedum baloniense Lois 30. Fam. SaxitLragaceae 48. Parmassia capelate 31. Fam. Pittosporaceae 49. Pittosporum tobira Dryand 32. Fam. Roisaceae 50. Rubus fruticosus W. N. 51. Rosa sempervirens L. 52. Sanguisorba minor Scop. 53. Prunus mahaleb L. 54. Pirus amygdalifoiiTmis Vili. 55. Amelanchier ovalis Med. 56. Sorbus doimestlca L. 57. Crataegus transalipina 33. Fam. Legumiiinasae 58. Cercis sil´iq´Uaistruim L. 59. Gleditschia traaicanthois L. 60,. Aimarpha fruticoisa L. 61. Sophora japonica L. 62. Spartium junceum L. gladuš sunčac lj u bića tamarika (kult.) lipa (kult.) pastirska iglica pajasen (kult.) tršlja maklen O´bična kurika (kult.) trniika kršika drača žednjak — žednjak žednjak talija pitospor (kult.) kapina zimzelena ruža krvara rašeljka Krušvina kruščica jarebica transalpinski glog Judino drvo (kult.) gledičija (kult.) amorfa (kult.) sofoira (kult.) brnistra |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 25 <-- 25 --> PDF |
63. Cytisus apinescens Presi. 64. Loibus cornioulatius L. 65. Oaronilla emeroides Boiss et Spr. 66. Coronilla Valentina L. 67. Dorycn,L´um germanicum Rouy 68. Triifolium stellatum L. 69. Robinia ipseudoacacia L. 70. Astragalus illyricus Bernh. 71. Caragana arborescens L. 72. Melilotus officinalds (L.) Desr. 73. Vicia oracca L. 34. Fam. Thyme:laeaiceae 74. Daphne alpiina L. 35. Fam. Araliaceae 75. Hedera helix L. 36. Fam. Umbeliferae 76. Ciiithmium mariitimum L. 77. Erynigium amethystinum L. 78. Peucediunum cervarja (L.) Lap. 37. Ptumbagimaceae 79. Statice cancellata Bernh. 38. Fam. Primulaceae 80. Cyclamen neapolitanum Ten. 39. Fam. Bcragineceae 81. Onosma visiami (Clem) Hoy. 40. Fam. Solanaceae 82. Scrophularia camina L. 41. Fam. Labiatae 83. Teucrium flavum L. 84. Roisrnarinus officinalis L. 85. Salvia offadinaliis L. 86. Lavandiula špica L 87. SaJtlureda montana L. 42. Fam. Globulariaceae 88. Globularia bellidifolia Ten. 43. Fam. Apocynaceae 89. Ner.´urn oleander L. 44. Fam. Asclepiadaceae 90. Cj´nanchum adriaticum (Beok) Fritsch 45. Farn. Oleaceae SI. Fraxinus oirnus L. 92,. Syringa vulgariiis L. 93. Olea oleaster (Hoff. et Lk) Fiovi 46. Fam. Ruhiaceae 94. Galiurn lucidum Ali. 95. Rubia peregrina L. bodljikava žućica svinđuša krunica grašar doriknij djetelina bagrem (kult.) kozlinac puralima (´kult.) kokotac grahonica li kovač bršljan petrovac kotrljan smud´nja´k mrižica ciklama oštrika strupnik dubačac ružmarin (kult.) kadulja lavanda čubar glavulja oleander (kult.) lastavina crni jasen jorgovan (kult.) divlja maslina (kult.) broćika broćika |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 26 <-- 26 --> PDF |
47. Fam. Caiprifoliace 96. Viburnium tiraus L. 48. Fam. Dilpsacaoeae 97. Cephalaria leucantha (L.) Schrad. 49. Fam. Camparaulaceae 98. Campanula istriiaca Feer. 99. Camparuula fenestrellata Feer. 50. Fam. Composiitae 100. Centaurea spinasaciliata Seenus 101. Inula candida (L.) Cass. 102. Helichry,sum dtalicum (Roth) G. Don 103. Crepis paludasa (L.) Mch. 104. Echinops ritao L. 105. Silytsuni mairiainiU´m (L.) Gartn 106. Chrysanthemum ooironairium (L.) 107. Onopordum illyri 109. Santolina chamaecyparisus L. Raz, MONOCOTYLEDONES 51. Fam. Liliaceae 111. Asparagus aictutifol´us L. 112, Asparagus teniuifoilius Lam_ 113. Smilax aispera L. 114. Alliurn vineale L. 115. Muscari camosum (L.) Mili. 116. Asphadelus microcarpus Salzm. 52. Fam. Amaryllidaceae 117. Agava americana L. 53. Fam. Iridaceae 118. Iris illyrica 54. Fam. Cyperaceae 119. Carex humilis Leyss 120. Carex distans L. 55. Fam. Gramineae 121. Hordeum marinum L. 122. Bromus erectus Hiuds. 123. Dactylis hispaniica Roth. 124. Dactylis glomeraita L. 125. Poa pratensis L. 126. Avena sterilis L. 127. Sesleria autumnalife (Scop) Fr. Schultz 128. Andropogon iischaemum L. 129. Fectusa gigantea (L.) Vili. Cjelokupna flora zastupljena je u 55 lemprika glavatka zvončika zvončika aman zečina smilje dimak slikarica osi obod ravan kravačac — babljača svetolin (jedinos´upnice) šparoga mekoliSina šparoga tetivika luk presličica čepljez agava (kult.) perunika šaš crljenika šaš ječam ovsik rđobrada klupčasta oštrica vlasnjača zob šašika vlaska velika vlasulja porodica 114 redova 127 vrsta i 2 varietela, što predstavlja ukupno 129 taksona. S obzirom na stanje zemljišnog |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 27 <-- 27 --> PDF |
pokrova broj taksoma prilično je velik ali bi on u normalnoj situaciji toga podneblja bio i dva puta veći. VEGETACIJA ZA VRATNICE Cjelokupno okolno područje Primorja prdpada mediteranskoj regiji, submediteranskoj zoni i svezi Ostryo-Carpinion. Šire područje Jablanca u koje spada i zaljev ZA VRATNICA obuhvaćeno je asocijacijom Querco-Carpimtum orientalis Horv-ić, tj. šumom hrasta medunca i bjelograbića i njenim degradacijskim stanjima — pseudomakijom, šikarom i kamenjarom. S obzirom da hrast medunac obrasta vrlo veliki pojas, pružajući se od mora do cea 800 m na južnim padinama Velebita, to se njegova rasprostranjenost prema M. An i ću (1967) dijeli u topli, umjereni i hladni pojas medunčevih šuma. Zajednica hrasta medunca i bjelograbića dolazi u toplom pojasu medunčevih šuma, a i zaljev ZA VRATNICA nalazi se u tom pojasu. Za topli pojas medunčevih šuma karakteristično je miješanje zimzelenih eumediteranskih vrsta s listopadnim vrstama submediterana. Degradacijom šuma u tom pojasu nastaju pseudomakije i kamenjare. U flori ZA VRATNICE našli smo zastupljene slijedeće eumediteranske vrste: Quercus ilex, Crithmum maritimum, Stotica cancelata, Helicrysum italicum, Juniperus oxycedrus, Smilax aspera, Spartium junceum, Rosa sempervirens, Rubia peregrina, Viburnum tinus, Inula candida, Osyris alba i dr. Karakteristične vrste submediteranskog pojasa nađene u ZA VRATNICI su slijedeće: Carpinus orientalis, Fraxinus ornus, Acer monspesulanurn, Rhamnus intermedia, Prunus mahaleb, Pyrus amydaliformis, Sorbus domestica, Crataegus transalpina, Peucedonum cervaria, Rhamnus rupestris, Amelanchir ovalis, Pistacia terebinthus, Cytisus spinescens i dr. Sadašnje stanje vegetacije u ZA VRATNICI omogućava rekonstrukciju nekadašnjeg postojanja asocijacija Querco-Carpinetum orientalis Horv-ić koja se danas nalazi u degradacijskom stanju pseudomkije s pretežnim površinama kamenjare i velikim plohama sipara (razdrobljenog pokretnog kamenja). TURISTIČKO ZNAČENJE ZA VRATNICE Zaljev ZA VRATNICU možemo smatrati najljepšim geomorfološkim fenomenom naše jadranske obale. Ova draga pruža svakom posjetiocu ugodan boravak, mir i odmor uz prekrasne vidike i potpunu tišinu. U nekoliko malih dražica ugodno je kupanje u plavom i čistom moru. Završetak uvale ZAVRAT- nice nekada je bio lijepo uređen kutak s cisternom vode kišnice, s nekoliko klupa za odmor i hladovinom zimzelenog rastinja. Danas je to dosta zapušteno. Na samom kraju uvale ispod morske površine nalaze se ostaci potopljenog broda iz drugog svjetskog rata. Zaljev Zavratnica je divan kutak naše domovine i ima nesumnjivo veliko turističko značenje. Turističko-izletnički brodovi, jahte i gliseri navraćaju u ZA VRATNICU i posjetioci uživaju u ljepoti krajolika. U toj prekrasnoj uvali, njenoj tišini i veličanstvenosti uživao je i pisao hrvatski književnik VJENCESLAV NOVAK. U jednom prirodno isklesanom kutku na stijeni nalazimo mramornu ploču s uklesanim tekstom: 25 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 28 <-- 28 --> PDF |
OVDJE U ZA VRATNICI PISAO JE POTKRAJ XIX STOLJEĆA U OSAMI SVOJA DJELA HRVATSKI KNJIŽEVNIK VJENCESLAV NOVAK 1859—1905. ZBOG ČEGA JE PODGORSKI PUK TO MJESTO NAZVAO »VENCINO POČIVALIŠTE« SPOMEN PLOČU POSTAVLJA DRUŠTVO KNJIŽEVNIKA HRVATSKE 1980. Jedinstvena ljepota Zavratnice zaslužuje veću brigu odgovornih ljudi za očuvanje tog našeg dragulja Jadrana. Na temelju obavljenog istraživanja i uvida u prirodne karakteristike zaljeva ZA VRATNICA možemo zaključiti slijedeće: 1. Zavratnica je prirodni zaljev jadranske obale nastao od nekadašnjeg bujičnjaka i potopljene morske doline. 2. Geološku građu tvore vapnenca kredne starosti, a tlo je zastupljeno tipom smeđih primorskih tala. 3. Floru Zavratnice tvore zimzelene vrste eumediterana i listopadne vrste submediterana. U flori je zastupljena 100 autohtona i 29 alohtonih vrsta. 4. Nekadašnja vegetacija zastupljena sa zajednicom Querco-Carpinetum orientalis Horv-ić danas predstavljena njenom degradacionom fazom pseudomakijom i kamenjarom. 5. Zaljev Zavratnica predstavlja divan kutak naše jadranske obale i ima veliko turističko značenje, pa stoga zaslužuje veću brigu za održavanje i čuvanje. LITERATURA 1. Bertoviić, S. (1975): Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj. Acta biol. VII2. Prirodo®!, isitraž. JAZU 41, Zagreb 2. Božičević , S. (1982): Zavratnica mije fjord. Matica — list iseljenika Hrvatske, Zagreb, br. 11/12. 3. Domac . R. (1979): Mala flora Hrvatske, Zagreb 4 ,G 1 a v i č i ć, A. (1978): Senj i okolica. Vodile, Rijeka 5. Horvat.ić , S. (1954): Ilustrirani bilinar, Zagreb 6. Poljak , Ž. (1976): Velebit, Vodič, Zagreb 7. Republički zavod za zaštitu prirode Zagreb: Dokumentacija. FLORA AND VEGETATION SIGNIFICANT FOR THE ZAVRATNICA LANDSCAPE S u m m a r y Zavratnica is a bay at the foot of the Velebit Mountain, approximately 35 km from Senj. The bav is approximately 900 m long and its width is between 50 and 150 m, with one hundred meters high steep sides giving it the appearance of a fiord. Due to its extraordinary eharacter and beauty it is a proteeted natural area; aceording to the Law of Nature Protection »Significant Landscape«. The vegetation belongs to the community of Querci-Carpinetum orientalis H-ić with some cultivated species such as Aleppo pine, Black pine, including the cypress which gives an impressive picture to the bay. This paper comprises a systematic survey of the flora which consists of 129 species. (op) 26 |