DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Šum. list CIX (1985) 27


UDK 630*96 : 616—001.001


ANALIZA POVREDA NA RADU U SŠGO »SLAVONSKA ŠUMA«
OD 1980. DO 1983. GODINE


Branko RANOGAJEC*


SAŽETAK. Autor iznosi statističke podatke o povredama radnika
SSGO »SLAVONSKA SUMA« za razdoblje od 1980. do 1983.
godine, navodi izvore povreda i najčešće povređene dijelove tijela
zaključujući, da je šumarstvo grana s velikim brojem povreda na
radu. Radnici se povreduju zbog neznanja, zbog dekoncentracije u
radu te zbog svjesnog kršenja pravila sigurnog načina rada. (op)


UVOD


U razdoblju 1980—1983. godine pratili smo i registrirali povrede radnika
pri radu po jedinstvenoj metodologiji. Time smo stvorili osnovni uvjet za statistiku,
a to je veličina uzorka koji nam dozvoljava pouzdano i valjano zaključivanje
o relevantnim karakteristikama povređivanja na radu. Pored toga, stekli
smo i praktično iskustvo koje ćemo iskoristiti u poboljšanju metodologije za
praćenje i analiziranje povreda na radu.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA


Osnovne i uobičajene pokazatelje o kretanju povreda u promatranom razdoblju
prikazali smo u tablici 1.


U navedenom razdoblju u »Slavonskoj šumi« je registrirano 1569 povreda
na radu, što prosječno godišnje iznosi 392.


Zbog toga što apsolutni pokazatelji najčešće ne oslikavaju objektivno stanje,
navedeni su uobičajeni indeksi koji nam omogućuju komparaciju s drugim
šumarskim i ne šumarskim organizacijama. Svakako da su od njih najobjektivniji
Indeks učestalosti kojim se iskazuje broj povreda na radu na 1 000 000 efektivnih
sati rada i indeks težine koji pak iskazuje broj zbog povreda izgubljenih
radnih dana na 100 000 radnih sati.


Obzirom da oba ova pokazatelja u promatranom razdoblju lagano rastu,
možemo zaključiti da nismo, objektivno gledajući, uspjeli postojećim mjerama
staviti. TKA kontrolu ovu složenu problematiku.


*) Branko Ranogajec, prolesor-psiholog, SŠGO »SLAVONSKA SUMA«, Vinkovci.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Pregled kretanja povreda na radu u SŠGO »Slavonska šuma«
Tablica 1.
.fi
X3
3 .C Xi L


sleni


fin


as CD LJ


e


g
O


o >
´-<


o


Broj
izgu
dans


Ost aren
etel ;ivni
rad (EV


000
sleni


H


a o


;dnu
edu


eda


v< GJ


CD J2 5


CD c/1


CD9 "=i t1 r-. H —i


i-, C/5 o
P a


o


T3


o > a
5i °"


--.


C OJ M c5


L 3 5


a


o





N C Q


1980 339 5156 4720630 2873 72 2109 li.4 118
1981 370 6610 5560992 3015 66 119 11.1 123
1982 429 7177 5624270 3090 77 127 7,2 1 39
1983 431 6433 5529465 3153 78 116 7.3 137
80—83 1569 25376 21435357 — — — — —
Prosj.
godiš. 392 6344 5358839 3072 73 118 7.7 129


N X 1000000 ID X 100000
U = T =
EV IV


NAPOMENA: Ovim podacima nisu obuhvaćeni GSRO »Cestogradnja« i RZZS
SOUR-a.


Da bi dobili predodžbu, odnosno da bi ocijenili situaciju u SŠGO »Slavonska
šuma«, usporedili smo naš pokazatelj o učestalosti povređivanja s identičnim
pokazateljima o kretanju povreda u šumarstvu nekih evropskih zemalja
(tablica 2).


Broj povreda u šumarstvu u 1976. godini


Tablica 2.


Zemlja Broj povreda na milion sati rada


SR Njemačka 179
Finska 59
Francuska 135
Mađarska 35
Norveška 56
Poljska 155
Švicarska 160
»Slavonska šuma1980—
1983 73


Razlike među zemljama su prilično velike. Učestalost povređivanja u »Slavonskoj
šumi« možemo ocijeniti, unatoč nepovoljnom trendu, kao relativno




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 31     <-- 31 -->        PDF

povoljnu, jer se nalazimo odmah iza zemalja koje imaju najmanje povreda u
šumarstvu.


Težina povreda može se utvrditi i prema broju izgubljenih radnih dana po
jednoj povredi. Kod nas to iznosi prosječno 16.2 dana. To je u odnosu na šumarstvo
Jugoslavije (1980. god.) izuzetno povoljno, jer šumarstvo u cjelini ima
prosječno 25.4 izgubljenih radnih dana.


Prosječni broj izgubljenih radnih dana po jednoj povredi


Tablica 3.


Godina Izgubljeni dani


1980 15.2
1981 17.9
1982 16.7
1983 14.9
1980—198:1 16.2


Obzirom na različitost poslova u šumarstvu nužno je znati koji su poslovi
najopasniji, na kojim se radnioi najviše povredu ju (Tablica 4).


Udio povreda prema poslovima


Tablica 4.
Poslovi i zadaci Broj povreda l0/o
Sječa i izrada drvnihUtovar i istovar drvniPoslovi privlačenja, trPoslovi kopčanja
Uzgojni poslovi
Ostalo
shaortimenata
sortimenata
nsporta i prijevoza drva
877
65
110
97
97
213
56
4
7
(i
12
1 1


Iako sječa i izrada apsolutno nosi najviše povreda, iz naknadnih pokazatelja
ne možemo dobiti objektivnu sliku, jer nam nedostaje podatak o efektivnom
radnom vremenu na tim poslovima.


Unatoč tome, nesumnjivo je da u preventivnim akcijama moramo naročitu
pažnju posvetiti sječi i izradi, poslovima na kojima se događa najviše
povreda.


IZVORI POVREDA I NAJČEŠĆE POVREĐENI DIJELOVI TIJELA


Predmet analiziranja svih istraživača, koji se bave povredama na radu, su
izvori povreda i dijelovi tijela koji se povređuju. Značaj tih saznanja je nedvojben
iz više razloga, počev od odabiranja i usavršavanja osobne zaštitne opreme,
usavršavanje alata i uređaja, obrazovanja do mijenjanja tehnologije rada. Podatke
do kojih smo mi došli prikazali smo u tablici 5.


:>i)




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Među izvorima povreda dominiraju motorna pila, padovi, sjekira i otkinuta
grana. Od svih povreda na njih dolazi 47%.


Motornom pilom povređuje se prvenstveno potkoljenica (49), koljeno (43).
natkoljenica (33) stopalo (29) i šaka (28). Time se još jednom potvrđuje da je
motorna pila vrlo opasno sredstvo, stoga je razumljivo da se tražilo rješenje
kako da se zaštite noge radnika od lanca motorne pile. Danas je već u svijetu
uobičajeno da šumarski radnici sjekači motornom pilom imaju određeni umetak
u radnim hlačama koji ih štiti od posjekotina lancem. To je vrlo efikasno sredstvo
i trebalo bi ga što prije uvesti kao obavezno u našoj sredini. Za sada ga u
»Slavonskoj šumi« koriste radnici šumarije Valpovo.


Padovi su po učestalosti na drugom mjestu. Osim što znamo da se prilikom
padova najviše povreduju gležanj (34) šaka i grudni koš (25), nemamo detaljnijih
informacija o karakteristikama i uzrocima povreda. Da bi mogli prvenstveno
djelovati, nužno je saznati detalje kao što su: padovi sa visine, poskliznuća,
zapletanja. padovi pri radu ili pri dolasku na posao i odlasku s posla,
nizina, brdo itd.


U tom cilju moramo mijenjati i usavršavati metodologiju praćenja povreda
na radu.


Sjekira je alat koji je vrlo opasan i vrlo čest izvor povreda. Kao što se
moglo i očekivati od sjekire najviše strada stopalo (52) i šaka (42), ne tako
rijetko je ozlijeđena i potkoljenica (27).


Otkinuta grana je stalna i velika opasnost. Po učestalosti kao izvor povreda
ona je na nivou sjekire. Otkinuta grana je velike opasnosti jer u pravilu najčešće
stradaju: glava (29), oči (20), ramena (17) i istodobno više dijelova tijela


(14) sa vrlo ozbiljnim i teškim
posljedicama.
To je još jedna potvrda potrebe i važnosti nošenja zaštitnog šljema.
Ako promatramo ugroženost dijelova tijela, možemo konstatirati da su
šaka (260) i stopalo (236) najugroženiji.


Šaka je najviše ozlijeđena od motorne pile (28), sjekire (42), cjepanice ili
drveta (33), dakle sredstvima i predmetima s kojima je radnik u direktnom
dodiru, odnosno s kojima manipulira.


Stopalo je ugroženo prvenstveno, kao što smo vidjeli, od sjekire (52), zatim
od motorne pile (29) i trupca (26).


Iznenađujuće je veliki broj povreda oka (7%). To nam ukazuje na potrebu
nošenja štitnika za oči i pri sječi i izradi drva, kao i na nekim uzgojnim poslovima.
Koliko mi je poznato radnici u pravilu danas to zaštitno sredstvo ne
koriste.


Uzmemo li u razmatranje veće segmente tijela onda su na prvom mjestu
po broju povreda noge (43%), ruke (25%) i glava (16" o).


Osim tih pokazatelja za cijelo tijelo, analizirali smo i učestalost povreda
dijelova tijela obzirom na stranu (lijeva ili desna). Rezultate smo prikazali u
tablici 6.


Lijeva strana tijela je nešto ugroženija nego desna (57% : 43°o) što je i
očekivano jer kod dešnjaka, kojih je veći broj, sredstva rada se nalaze u desnoj
ruci, a stavovi tijela su takvi da su na udaru, naročito kad su u pitanju noge i
ruke, lijevi dijelovi tijela.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Takve ili vrlo slične frekvencije i odnose između izvora povreda i povrijeđenih
dijelova tijela utvrdili su i drugi istraživači koji su se bavili tom problematikom.


Zbog toga možemo tvrditi da postoji određena karakteristika povređivanja
u šumarstvu kao grani. To saznanje je velika stvar jer nam omogućuje da adekvatnim
mjerama suzbijamo nepovoljne trendove te da kontroliramo kako poduzete
mjere utječu na praksu.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Raspodjela povreda obzirom na dio i stranu tijela


Tablica (i


Lijeva Dio tijela Desna
broj 0 broj


42 46 oko 59 58
46 6 uho 7 59
44 21 rame 27 56
60 12 nadlaktica 8 40
57 8 lakat 6 43
63 26 podlaktica 15 37
56 60 šaka 48 44
60 84 prsti 55 40
33 3 kuk 6 77
73 44 natkoljenica 16 27
65 61 koljeno 33 35
67 !)() potkoljenica 44 23
50 46 gležanj 45 50
55 159 stopalo 129 45


57 606 UKUPNO 498 43


SMRTNI SLUČAJEVI


Smrtni slučajevi u »Slavonskoj šumi«


Tablica 7


godina broj na 1000 radnika


1980 2 0,69
1981 2 0.66
1982 2 0,63
1983 0 0,00


Prosječno godišnje 1,5 0,49


Prosječno godišnje pogine jedan do dva radnika, odnosno na 10 000 zaposlenih
je 4,9 smrtnih slučajeva. To je neobjašnjivo mnogo, ako znamo da je
šumarstvo Jugoslavije 1980. god. imalo na 10 000 zaposlenih 1,92 smrtna slučaja.


VRIJEME DOGAĐAJA POVREDA


(mjesec, dan u tjednu, sat)


Iako smo pretpostavljali da je češće povređivanje u zimskim mjesecima
kada su najintenzivniji radovi na sječi i izradi drva. statistika pokazuje da tu
nema nikakve bitne razlike među mjesecima.


Što iz naših podataka možemo zaključiti?




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Prvenstveno to da se u svim klimatskim uvjetima i pri različitim poslovima
podjednako događaju povrede na radu. Vjerojatno je samo druga priroda i izvor
ozljede. Taj zaključak treba provjeriti na većem broju podataka tokom duljeg
vremenskog razdoblja.


15


P
O 10-
s
T
O
| I
T 5C
I


°u 8 10 10 8 8 8 9 7 8 10 7 e
broj


110 154J145 121 115 116 128 108 124 150 112 93


povreda
nj eseci I H III IV I V VI VII VII] I X X i X I X II


i


Slika 1: KRETANJE BROJA POVREDA PO MJESECIMA


Kod nas je ponedjeljak dan kada se događa najviše ozljeda, da bi u ostale
dane u tjednu opadale. Suprotno saznanjima iz industrije kod nas je petkom
ne povećan, već suprotno, broj povreda najmanji. To objašnjavamo time da je
tada efektivno radno vrijeme najkraće, odnosno da radnici ranije završavaju s
poslom, te objektivno nema ni uvjeta za povređivanje.


Nešto češće povređivanje ponedjeljkom objašnjavamo načinom provođenja
nedjelje. Tu smo pretpostavku našim prijašnjim istraživanjem (6) indirektno
i potvrdili. Naime, mi smo pošli od pretpostavke da mlađi radnici nedjeljom
navečer konzumiraju alkohol, da idu kasno na spavanje tako da u ponedjeljak
dolaze na posao ne samo neispavani već i pod utjecajem alkohola, koji se nije
mogao razgraditi. Potvrdu toj hipotezi smo našli u tome što su radnici do 30
godina starosti imali ponedjeljkom povreda znatno više iznad prosjeka, dok su
radnici dobi 46—55, godina imali ponedjeljkom ispodprosječan broj povreda
što smo i naslućivali, jer smo smatrali da oni u prosjeku urednije provode
nedjelju.


Distribuciju povreda po satima rada (slika 3) pokazuje da se najviše
povreda dogodi u drugom satu rada. Poslije toga krivulja kontinuirano pada
do osmog sata rada, kada se događa najmanje povreda.


Ova »nezakonitost« povređivanja u funkciji rada (umora) objašnjava se
slobodnim ritmom rada koji je karakteristika rada u šumarstvu. U industriji,




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 36     <-- 36 -->        PDF

25 20
P
O
S
T 15 O
T
C
10 5
V.
24 21 19 20 16
354 308 284 301 242
ponedelj. utorak s r i jeda četvrtak peta k


20 -Slika 2: PREGLED KRETANJA POVREDA PO DANIMA
P
o
s
T
o 10
T
C
I 5


13 17 16 12 11
br pov 196 258 243 22 2 184 172 172 83 19
sati rada 1, 2 8


Slika 3´ Dl STR I BUC IJA POVREDA PREMA SATIMA
RADA U KOJIMA SU SE DOGODILE




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 37     <-- 37 -->        PDF

na traci, gdje je ritam rada stalan i uvjetovan radom stroja, javljaju se karakteristične
krivulje povređivanja tokom radnog dana koje su uvjetovane umorom
radnika. Najmanji broj povreda u osmom satu rada kod šumarskih radnika
objašnjavamo time što je to »završno vrijeme«, vrijeme kada se radnici spremaju
i odlaze s radilišta, pa su objektivno u manje opasnim situacijama.


RADNI STAŽ I DOB RADNIKA


Od svih rezultata do kojih smo došli ovom analizom, svakako su najvredniji
podaci koji nam otkrivaju vezu između staža, starosti i učestalosti povređivanja.


Najvredniji zato što evidentno i nedvojbeno ukazuju da mladi, neiskusni
radnici su onaj dio populacije šumarskih radnika koji se najčešće povređuju.
Na njih otpada oko 50% svih nesreća na radu (slika 4).


Od svih povreda na radu u SŠGO »Slavonska šuma« 46" o su se dogodile
radnicima do 3 godine radnog staža. Poslije te kategorije, najviše su povreda
imali radnici od 4—6 godina staža, da bi zatim broj povreda s radnim iskustvom
opadao.


45


40


15


10


5 -— ,


/. 46 13 7 9 6 5 7 7
br
713 196 11 0 133 94 75 109 107


povreda


staž -3 4-6 7-9 10-12 13-15 16-18|19-21 i 22


/god/


Slika 4´RASPODJELA POVREDA PREMA RADNOM STAZU




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Istovjetan je odnos između starosti radnika i učestalosti povređivanja. S
povećanjem starosti opada broj povreda (slika 5).


18,6
13,5
10,7
10,1
7,2
8,3
5,6
4,5
_?iL


If) if) O


o if) o m
r\i in


f in


o n m t S
OJ i i I i i


i i


o ,_ (fl o 5 10 ,_
D OJ n n T


DOBNI RAZRED


Slika 5: BROJ RADNIKA NA JEDNU POVREDU


U FUNKCIJI STAROST I


Koji je od ta dva faktora staž ili starost važniji teško je i gotovo nemoguće
odrediti, jer su međusobno u visokoj korelaciji. U svakom slučaju, sigurno je da
su oba jednako važna, a to znači da moramo povesti računa o jednom i drugom.


Ako se složimo da radni staž možemo svesti na radno iskustvo, onda ne
smijemo dozvoliti da nam novi radnici stječu znanja i vještine »metodom vlastite
kože«, odnosno ne smijemo dozvoliti da selekciju radnika vrše povrede.
Te metode su najmanje efikasne i s najtežim posljedicama.


Mlade, nove radnike moramo znatno više teoretski, praktično i psihofizički
bolje osposobiti za rad nego što to danas činimo, te ih postepeno uvoditi u
posao dok ne budu potpuno spremni za samostalan rad. Pri tome moramo
poznavati psihologiju mladih, respektirati i voditi računa o osobinama mladih
ljudi jer su upravo one jedna od mnoštva okolnosti koje pogoduju povređivanju.


Investicija u izbor, obrazovanje, osposobljavanje i uvođenje u rad kadrova
je višestruko isplativa, odnosno jedna od najrentabilnijih.


Pokušali smo da povrede analiziramo i s osnova uzroka, međutim zbog
nedostatnih informacija nismo mogli načiniti preciznu i objektivnu analizu.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Na osnovi podataka koje smo imali na raspolaganju, smatramo da se u
najvećem broju slučajeva, možda čak oko 80%, radi o nepridržavanju pravila
sigurnog načina rada.


Analizirajući zašto se nepravilno i opasno radi došli smo do zaključka da
uzroke treba tražiti u slijedeća tri faktora:


1) Zbog neznanja i neobučenosti. Iako sve radnike obrazujemo i obučavamo
za siguran rad. ima radnika koji ne znaju raditi na siguran način i koji su nedovoljno
praktično uvježbani, odnosno koji nisu dovoljno razvili radne vještine
nužne za uspješno i sigurno obavljanje radnih zadataka.


2) Dekoncentracija. Pod tim mislimo na radnikovu psihofizičku nepripremljenost
za koncentrirani rad. Kao primjere dekoncentracije mogli bismo navesti
alkoholizirano stanje, umor, psihička opterećenja i si.


3) Svjesno kršenje pravila sigurnog načina rada. Radnici se, unatoč tome
što su obrazovani i uvježbani, ne pridržavaju propisanih pravila i tehnike rada,
svjesno ih ne koriste.


Osnovni motiv takvog ponašanja je vjerojatno u težnji za većom zaradom,
jer eliminiranjem nekih operacija, kao što je na primjer izrada zasjeka, nečišćenje
okoliša, podrezivanje naslonjenog stabla i si. radnik biva produktivniji
u odnosu na normirano vrijeme. Prebacivanjem norme povećava mu se i zarada,
a to je ujedno i glavni motiv takvog ponašanja.


To opasno, rizično ponašanje je potkrepljeno radnikovim vjerovanjem da
je on spretan i da uvijek može preduhitriti neželjne posljedice. Obzirom da su
povrede na radu ako ih promatramo sa stajališta samo jednog radnika, zapravo
rijetki događaji, kod radnika nije razvijen subjektivni osjećaj opasnosti. Međutim,
s druge strane, po zakonu vjerojatnosti, uslijed višegodišnjeg nepravilnog
načina rada, kada radnik načini na tisuće pogrešnih i opasnih radnji, mora
doći do takvog spleta okolnosti koje neminovno uvjetuju povredu.


ZAKLJUČCI


1) Svi pokazatelji kojima izražavamo problematiku povređivanja na radu
ukazuju i potvrđuju ranija saznanja da je šumarstvo grana s velikim brojem
povreda na radu.


2) Najugroženiji dijelovi tijela su noge (posebice lijeva) šaka i stopalo. Oni
najčešće stradaju od motorne pile i sjekire. Motornom pilom se podjednako
ozljeđuju natkoljenica, koljeno i potkoljenica. Obzirom da u Jugoslaviji postoje
osobna zaštitna sredstva kojima se može spriječiti dio tih povreda, bilo bi nužno
da ih radnici posjeduju i obavezno koriste.


3) Relativno je veliki broj povreda očiju zbog toga moramo razmišljati o
zaštiti očiju upotrebom šljema s zaštitnom mrežicom za oči.


4) Stopalo se vrlo često povređuje i to najviše sjekirom. Prije nego li se
odlučimo da ponovo uvedemo zaštitne cipele sa čeličnom kapicom svakako bi
trebalo načiniti detaljniju analizu tih povreda kako bi ocijenili da li bi nam tu
zaštitna obuća smanjila broj povreda i na kojim poslovima bi trebala biti
obavezna.


5) Kao što smo konstatirali, motorna pila. sjekira i padovi su najčešći izvori
povreda. Što se tiče motorne pile. čini se da bi trebalo propisati kao obavezu


:;T




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 40     <-- 40 -->        PDF

kočnicu lanca. Padove bi trebalo detaljnije analizirati kako bi utvrdili uzroke
i strukturu, jer tek tada možemo predlagati mjere za njihovu sanaciju.
6) Distribucija povreda po mjesecima, danima u tjednu i satima rada su
tipične za šumski rad zbog slobodnog ritma rada na otvorenom prostoru.


7) Staž — starost (ili bolje rečeno neiskustvo, neobučenost i neuvježbanost)
radnika je obilježje koje najizrazitije utječe na učestalost povređivanja. Gotovo
50—55° i) povreda možemo dovesti u vezu s tim faktorima. To saznanje je od
izuzetnog značaja jer na te faktore možemo utjecati, odnosno možemo preventivno
djelovati kako oni ne bi bilo »uzrok« povređivanja.


LITERATURA


1.
B 1 o c h, G., Eisenhaue r G.: Utvrđivanje nesreća na radu (Unfallerhebung
bei der Motorsagemarbeit) Fortsarchiv, 51/1980/2.
2.
Bujaš , Z.: Psihofiziologija rada, Zagreb 1964.
3.
B utora , V.: Situacija u vezi nezgoda na radu u šumarstvu Švicarske, Mehanizacija
šumarstva br. 9/80.
4.
Mattes , H.: Nezgode na radu u šumarstvu, Mehanizacija šumarstva br. 5—6/80.
5.
Novosel , M.: Nesreće na radu i izostanci s posla. Izdanje »Rad«, Beograd, 1984.
6.
Ranoga jec, B.: Analiza povreda na radu u šumarstvu, Šumarski list br.
3—4/81.
7.
Ranogajec , B.: Kako unaprijediti sigurnost na radu, Mehanizacija šumarstva
br. 5—6/83.
8.
Thid tripartite technical meeting for the industrv: Ocupatiomal
safetv and Health pro-blems in the timber industrv Ceneue, 1981.
9.
Grup a autora : Činjenice o nesrećama na poslu, Zagreb, 1981.
10.
* * * Profesionalne nezgode na radu u šumarstvu Finske. 1970—1980. Mehanizacija
šumarstva br. 3—4/82.
Analvsis of Work Injuriees in the »SLAVONSKA ŠUMA« Forest
Enterprise from 1980 to 1983


S u m m a r y


The author presents statistical data on injuries at work in the »Slavonska šuma«
Forest Enterprise during the period 1980—1983, giving the sources of injuries and
the most frequently injured parts of the body and concludes that a great number of
injuries at work occur in the field of forestry. Workers are injured due to ignorance.
deconcentration and due to conscious breaking job safety rules.