DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Šum. list CIX (1985) 27 UDK 630*96 : 616—001.001 ANALIZA POVREDA NA RADU U SŠGO »SLAVONSKA ŠUMA« OD 1980. DO 1983. GODINE Branko RANOGAJEC* SAŽETAK. Autor iznosi statističke podatke o povredama radnika SSGO »SLAVONSKA SUMA« za razdoblje od 1980. do 1983. godine, navodi izvore povreda i najčešće povređene dijelove tijela zaključujući, da je šumarstvo grana s velikim brojem povreda na radu. Radnici se povreduju zbog neznanja, zbog dekoncentracije u radu te zbog svjesnog kršenja pravila sigurnog načina rada. (op) UVOD U razdoblju 1980—1983. godine pratili smo i registrirali povrede radnika pri radu po jedinstvenoj metodologiji. Time smo stvorili osnovni uvjet za statistiku, a to je veličina uzorka koji nam dozvoljava pouzdano i valjano zaključivanje o relevantnim karakteristikama povređivanja na radu. Pored toga, stekli smo i praktično iskustvo koje ćemo iskoristiti u poboljšanju metodologije za praćenje i analiziranje povreda na radu. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Osnovne i uobičajene pokazatelje o kretanju povreda u promatranom razdoblju prikazali smo u tablici 1. U navedenom razdoblju u »Slavonskoj šumi« je registrirano 1569 povreda na radu, što prosječno godišnje iznosi 392. Zbog toga što apsolutni pokazatelji najčešće ne oslikavaju objektivno stanje, navedeni su uobičajeni indeksi koji nam omogućuju komparaciju s drugim šumarskim i ne šumarskim organizacijama. Svakako da su od njih najobjektivniji Indeks učestalosti kojim se iskazuje broj povreda na radu na 1 000 000 efektivnih sati rada i indeks težine koji pak iskazuje broj zbog povreda izgubljenih radnih dana na 100 000 radnih sati. Obzirom da oba ova pokazatelja u promatranom razdoblju lagano rastu, možemo zaključiti da nismo, objektivno gledajući, uspjeli postojećim mjerama staviti. TKA kontrolu ovu složenu problematiku. *) Branko Ranogajec, prolesor-psiholog, SŠGO »SLAVONSKA SUMA«, Vinkovci. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Pregled kretanja povreda na radu u SŠGO »Slavonska šuma« Tablica 1. .fi X3 3 .C Xi L sleni fin as CD LJ e g O o > ´-< o Broj izgu dans Ost aren etel ;ivni rad (EV 000 sleni H a o ;dnu edu eda v< GJ CD J2 5 CD c/1 CD9 "=i t1 r-. H —i i-, C/5 o P a o T3 o > a 5i °" --. C OJ M c5 L 3 5 a o N C Q 1980 339 5156 4720630 2873 72 2109 li.4 118 1981 370 6610 5560992 3015 66 119 11.1 123 1982 429 7177 5624270 3090 77 127 7,2 1 39 1983 431 6433 5529465 3153 78 116 7.3 137 80—83 1569 25376 21435357 — — — — — Prosj. godiš. 392 6344 5358839 3072 73 118 7.7 129 N X 1000000 ID X 100000 U = T = EV IV NAPOMENA: Ovim podacima nisu obuhvaćeni GSRO »Cestogradnja« i RZZS SOUR-a. Da bi dobili predodžbu, odnosno da bi ocijenili situaciju u SŠGO »Slavonska šuma«, usporedili smo naš pokazatelj o učestalosti povređivanja s identičnim pokazateljima o kretanju povreda u šumarstvu nekih evropskih zemalja (tablica 2). Broj povreda u šumarstvu u 1976. godini Tablica 2. Zemlja Broj povreda na milion sati rada SR Njemačka 179 Finska 59 Francuska 135 Mađarska 35 Norveška 56 Poljska 155 Švicarska 160 »Slavonska šuma1980— 1983 73 Razlike među zemljama su prilično velike. Učestalost povređivanja u »Slavonskoj šumi« možemo ocijeniti, unatoč nepovoljnom trendu, kao relativno |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 31 <-- 31 --> PDF |
povoljnu, jer se nalazimo odmah iza zemalja koje imaju najmanje povreda u šumarstvu. Težina povreda može se utvrditi i prema broju izgubljenih radnih dana po jednoj povredi. Kod nas to iznosi prosječno 16.2 dana. To je u odnosu na šumarstvo Jugoslavije (1980. god.) izuzetno povoljno, jer šumarstvo u cjelini ima prosječno 25.4 izgubljenih radnih dana. Prosječni broj izgubljenih radnih dana po jednoj povredi Tablica 3. Godina Izgubljeni dani 1980 15.2 1981 17.9 1982 16.7 1983 14.9 1980—198:1 16.2 Obzirom na različitost poslova u šumarstvu nužno je znati koji su poslovi najopasniji, na kojim se radnioi najviše povredu ju (Tablica 4). Udio povreda prema poslovima Tablica 4. Poslovi i zadaci Broj povreda l0/o Sječa i izrada drvnihUtovar i istovar drvniPoslovi privlačenja, trPoslovi kopčanja Uzgojni poslovi Ostalo shaortimenata sortimenata nsporta i prijevoza drva 877 65 110 97 97 213 56 4 7 (i 12 1 1 Iako sječa i izrada apsolutno nosi najviše povreda, iz naknadnih pokazatelja ne možemo dobiti objektivnu sliku, jer nam nedostaje podatak o efektivnom radnom vremenu na tim poslovima. Unatoč tome, nesumnjivo je da u preventivnim akcijama moramo naročitu pažnju posvetiti sječi i izradi, poslovima na kojima se događa najviše povreda. IZVORI POVREDA I NAJČEŠĆE POVREĐENI DIJELOVI TIJELA Predmet analiziranja svih istraživača, koji se bave povredama na radu, su izvori povreda i dijelovi tijela koji se povređuju. Značaj tih saznanja je nedvojben iz više razloga, počev od odabiranja i usavršavanja osobne zaštitne opreme, usavršavanje alata i uređaja, obrazovanja do mijenjanja tehnologije rada. Podatke do kojih smo mi došli prikazali smo u tablici 5. :>i) |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Među izvorima povreda dominiraju motorna pila, padovi, sjekira i otkinuta grana. Od svih povreda na njih dolazi 47%. Motornom pilom povređuje se prvenstveno potkoljenica (49), koljeno (43). natkoljenica (33) stopalo (29) i šaka (28). Time se još jednom potvrđuje da je motorna pila vrlo opasno sredstvo, stoga je razumljivo da se tražilo rješenje kako da se zaštite noge radnika od lanca motorne pile. Danas je već u svijetu uobičajeno da šumarski radnici sjekači motornom pilom imaju određeni umetak u radnim hlačama koji ih štiti od posjekotina lancem. To je vrlo efikasno sredstvo i trebalo bi ga što prije uvesti kao obavezno u našoj sredini. Za sada ga u »Slavonskoj šumi« koriste radnici šumarije Valpovo. Padovi su po učestalosti na drugom mjestu. Osim što znamo da se prilikom padova najviše povreduju gležanj (34) šaka i grudni koš (25), nemamo detaljnijih informacija o karakteristikama i uzrocima povreda. Da bi mogli prvenstveno djelovati, nužno je saznati detalje kao što su: padovi sa visine, poskliznuća, zapletanja. padovi pri radu ili pri dolasku na posao i odlasku s posla, nizina, brdo itd. U tom cilju moramo mijenjati i usavršavati metodologiju praćenja povreda na radu. Sjekira je alat koji je vrlo opasan i vrlo čest izvor povreda. Kao što se moglo i očekivati od sjekire najviše strada stopalo (52) i šaka (42), ne tako rijetko je ozlijeđena i potkoljenica (27). Otkinuta grana je stalna i velika opasnost. Po učestalosti kao izvor povreda ona je na nivou sjekire. Otkinuta grana je velike opasnosti jer u pravilu najčešće stradaju: glava (29), oči (20), ramena (17) i istodobno više dijelova tijela (14) sa vrlo ozbiljnim i teškim posljedicama. To je još jedna potvrda potrebe i važnosti nošenja zaštitnog šljema. Ako promatramo ugroženost dijelova tijela, možemo konstatirati da su šaka (260) i stopalo (236) najugroženiji. Šaka je najviše ozlijeđena od motorne pile (28), sjekire (42), cjepanice ili drveta (33), dakle sredstvima i predmetima s kojima je radnik u direktnom dodiru, odnosno s kojima manipulira. Stopalo je ugroženo prvenstveno, kao što smo vidjeli, od sjekire (52), zatim od motorne pile (29) i trupca (26). Iznenađujuće je veliki broj povreda oka (7%). To nam ukazuje na potrebu nošenja štitnika za oči i pri sječi i izradi drva, kao i na nekim uzgojnim poslovima. Koliko mi je poznato radnici u pravilu danas to zaštitno sredstvo ne koriste. Uzmemo li u razmatranje veće segmente tijela onda su na prvom mjestu po broju povreda noge (43%), ruke (25%) i glava (16" o). Osim tih pokazatelja za cijelo tijelo, analizirali smo i učestalost povreda dijelova tijela obzirom na stranu (lijeva ili desna). Rezultate smo prikazali u tablici 6. Lijeva strana tijela je nešto ugroženija nego desna (57% : 43°o) što je i očekivano jer kod dešnjaka, kojih je veći broj, sredstva rada se nalaze u desnoj ruci, a stavovi tijela su takvi da su na udaru, naročito kad su u pitanju noge i ruke, lijevi dijelovi tijela. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Takve ili vrlo slične frekvencije i odnose između izvora povreda i povrijeđenih dijelova tijela utvrdili su i drugi istraživači koji su se bavili tom problematikom. Zbog toga možemo tvrditi da postoji određena karakteristika povređivanja u šumarstvu kao grani. To saznanje je velika stvar jer nam omogućuje da adekvatnim mjerama suzbijamo nepovoljne trendove te da kontroliramo kako poduzete mjere utječu na praksu. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Raspodjela povreda obzirom na dio i stranu tijela Tablica (i Lijeva Dio tijela Desna broj 0 broj 42 46 oko 59 58 46 6 uho 7 59 44 21 rame 27 56 60 12 nadlaktica 8 40 57 8 lakat 6 43 63 26 podlaktica 15 37 56 60 šaka 48 44 60 84 prsti 55 40 33 3 kuk 6 77 73 44 natkoljenica 16 27 65 61 koljeno 33 35 67 !)() potkoljenica 44 23 50 46 gležanj 45 50 55 159 stopalo 129 45 57 606 UKUPNO 498 43 SMRTNI SLUČAJEVI Smrtni slučajevi u »Slavonskoj šumi« Tablica 7 godina broj na 1000 radnika 1980 2 0,69 1981 2 0.66 1982 2 0,63 1983 0 0,00 Prosječno godišnje 1,5 0,49 Prosječno godišnje pogine jedan do dva radnika, odnosno na 10 000 zaposlenih je 4,9 smrtnih slučajeva. To je neobjašnjivo mnogo, ako znamo da je šumarstvo Jugoslavije 1980. god. imalo na 10 000 zaposlenih 1,92 smrtna slučaja. VRIJEME DOGAĐAJA POVREDA (mjesec, dan u tjednu, sat) Iako smo pretpostavljali da je češće povređivanje u zimskim mjesecima kada su najintenzivniji radovi na sječi i izradi drva. statistika pokazuje da tu nema nikakve bitne razlike među mjesecima. Što iz naših podataka možemo zaključiti? |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Prvenstveno to da se u svim klimatskim uvjetima i pri različitim poslovima podjednako događaju povrede na radu. Vjerojatno je samo druga priroda i izvor ozljede. Taj zaključak treba provjeriti na većem broju podataka tokom duljeg vremenskog razdoblja. 15 P O 10- s T O | I T 5C I °u 8 10 10 8 8 8 9 7 8 10 7 e broj 110 154J145 121 115 116 128 108 124 150 112 93 povreda nj eseci I H III IV I V VI VII VII] I X X i X I X II i Slika 1: KRETANJE BROJA POVREDA PO MJESECIMA Kod nas je ponedjeljak dan kada se događa najviše ozljeda, da bi u ostale dane u tjednu opadale. Suprotno saznanjima iz industrije kod nas je petkom ne povećan, već suprotno, broj povreda najmanji. To objašnjavamo time da je tada efektivno radno vrijeme najkraće, odnosno da radnici ranije završavaju s poslom, te objektivno nema ni uvjeta za povređivanje. Nešto češće povređivanje ponedjeljkom objašnjavamo načinom provođenja nedjelje. Tu smo pretpostavku našim prijašnjim istraživanjem (6) indirektno i potvrdili. Naime, mi smo pošli od pretpostavke da mlađi radnici nedjeljom navečer konzumiraju alkohol, da idu kasno na spavanje tako da u ponedjeljak dolaze na posao ne samo neispavani već i pod utjecajem alkohola, koji se nije mogao razgraditi. Potvrdu toj hipotezi smo našli u tome što su radnici do 30 godina starosti imali ponedjeljkom povreda znatno više iznad prosjeka, dok su radnici dobi 46—55, godina imali ponedjeljkom ispodprosječan broj povreda što smo i naslućivali, jer smo smatrali da oni u prosjeku urednije provode nedjelju. Distribuciju povreda po satima rada (slika 3) pokazuje da se najviše povreda dogodi u drugom satu rada. Poslije toga krivulja kontinuirano pada do osmog sata rada, kada se događa najmanje povreda. Ova »nezakonitost« povređivanja u funkciji rada (umora) objašnjava se slobodnim ritmom rada koji je karakteristika rada u šumarstvu. U industriji, |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 36 <-- 36 --> PDF |
25 20 P O S T 15 O T C 10 5 V. 24 21 19 20 16 354 308 284 301 242 ponedelj. utorak s r i jeda četvrtak peta k 20 -Slika 2: PREGLED KRETANJA POVREDA PO DANIMA P o s T o 10 T C I 5 13 17 16 12 11 br pov 196 258 243 22 2 184 172 172 83 19 sati rada 1, 2 8 Slika 3´ Dl STR I BUC IJA POVREDA PREMA SATIMA RADA U KOJIMA SU SE DOGODILE |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 37 <-- 37 --> PDF |
na traci, gdje je ritam rada stalan i uvjetovan radom stroja, javljaju se karakteristične krivulje povređivanja tokom radnog dana koje su uvjetovane umorom radnika. Najmanji broj povreda u osmom satu rada kod šumarskih radnika objašnjavamo time što je to »završno vrijeme«, vrijeme kada se radnici spremaju i odlaze s radilišta, pa su objektivno u manje opasnim situacijama. RADNI STAŽ I DOB RADNIKA Od svih rezultata do kojih smo došli ovom analizom, svakako su najvredniji podaci koji nam otkrivaju vezu između staža, starosti i učestalosti povređivanja. Najvredniji zato što evidentno i nedvojbeno ukazuju da mladi, neiskusni radnici su onaj dio populacije šumarskih radnika koji se najčešće povređuju. Na njih otpada oko 50% svih nesreća na radu (slika 4). Od svih povreda na radu u SŠGO »Slavonska šuma« 46" o su se dogodile radnicima do 3 godine radnog staža. Poslije te kategorije, najviše su povreda imali radnici od 4—6 godina staža, da bi zatim broj povreda s radnim iskustvom opadao. 45 40 15 10 5 -— , /. 46 13 7 9 6 5 7 7 br 713 196 11 0 133 94 75 109 107 povreda staž -3 4-6 7-9 10-12 13-15 16-18|19-21 i 22 /god/ Slika 4´RASPODJELA POVREDA PREMA RADNOM STAZU |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Istovjetan je odnos između starosti radnika i učestalosti povređivanja. S povećanjem starosti opada broj povreda (slika 5). 18,6 13,5 10,7 10,1 7,2 8,3 5,6 4,5 _?iL If) if) O o if) o m r\i in f in o n m t S OJ i i I i i i i o ,_ (fl o 5 10 ,_ D OJ DOBNI RAZRED Slika 5: BROJ RADNIKA NA JEDNU POVREDU U FUNKCIJI STAROST I Koji je od ta dva faktora staž ili starost važniji teško je i gotovo nemoguće odrediti, jer su međusobno u visokoj korelaciji. U svakom slučaju, sigurno je da su oba jednako važna, a to znači da moramo povesti računa o jednom i drugom. Ako se složimo da radni staž možemo svesti na radno iskustvo, onda ne smijemo dozvoliti da nam novi radnici stječu znanja i vještine »metodom vlastite kože«, odnosno ne smijemo dozvoliti da selekciju radnika vrše povrede. Te metode su najmanje efikasne i s najtežim posljedicama. Mlade, nove radnike moramo znatno više teoretski, praktično i psihofizički bolje osposobiti za rad nego što to danas činimo, te ih postepeno uvoditi u posao dok ne budu potpuno spremni za samostalan rad. Pri tome moramo poznavati psihologiju mladih, respektirati i voditi računa o osobinama mladih ljudi jer su upravo one jedna od mnoštva okolnosti koje pogoduju povređivanju. Investicija u izbor, obrazovanje, osposobljavanje i uvođenje u rad kadrova je višestruko isplativa, odnosno jedna od najrentabilnijih. Pokušali smo da povrede analiziramo i s osnova uzroka, međutim zbog nedostatnih informacija nismo mogli načiniti preciznu i objektivnu analizu. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Na osnovi podataka koje smo imali na raspolaganju, smatramo da se u najvećem broju slučajeva, možda čak oko 80%, radi o nepridržavanju pravila sigurnog načina rada. Analizirajući zašto se nepravilno i opasno radi došli smo do zaključka da uzroke treba tražiti u slijedeća tri faktora: 1) Zbog neznanja i neobučenosti. Iako sve radnike obrazujemo i obučavamo za siguran rad. ima radnika koji ne znaju raditi na siguran način i koji su nedovoljno praktično uvježbani, odnosno koji nisu dovoljno razvili radne vještine nužne za uspješno i sigurno obavljanje radnih zadataka. 2) Dekoncentracija. Pod tim mislimo na radnikovu psihofizičku nepripremljenost za koncentrirani rad. Kao primjere dekoncentracije mogli bismo navesti alkoholizirano stanje, umor, psihička opterećenja i si. 3) Svjesno kršenje pravila sigurnog načina rada. Radnici se, unatoč tome što su obrazovani i uvježbani, ne pridržavaju propisanih pravila i tehnike rada, svjesno ih ne koriste. Osnovni motiv takvog ponašanja je vjerojatno u težnji za većom zaradom, jer eliminiranjem nekih operacija, kao što je na primjer izrada zasjeka, nečišćenje okoliša, podrezivanje naslonjenog stabla i si. radnik biva produktivniji u odnosu na normirano vrijeme. Prebacivanjem norme povećava mu se i zarada, a to je ujedno i glavni motiv takvog ponašanja. To opasno, rizično ponašanje je potkrepljeno radnikovim vjerovanjem da je on spretan i da uvijek može preduhitriti neželjne posljedice. Obzirom da su povrede na radu ako ih promatramo sa stajališta samo jednog radnika, zapravo rijetki događaji, kod radnika nije razvijen subjektivni osjećaj opasnosti. Međutim, s druge strane, po zakonu vjerojatnosti, uslijed višegodišnjeg nepravilnog načina rada, kada radnik načini na tisuće pogrešnih i opasnih radnji, mora doći do takvog spleta okolnosti koje neminovno uvjetuju povredu. ZAKLJUČCI 1) Svi pokazatelji kojima izražavamo problematiku povređivanja na radu ukazuju i potvrđuju ranija saznanja da je šumarstvo grana s velikim brojem povreda na radu. 2) Najugroženiji dijelovi tijela su noge (posebice lijeva) šaka i stopalo. Oni najčešće stradaju od motorne pile i sjekire. Motornom pilom se podjednako ozljeđuju natkoljenica, koljeno i potkoljenica. Obzirom da u Jugoslaviji postoje osobna zaštitna sredstva kojima se može spriječiti dio tih povreda, bilo bi nužno da ih radnici posjeduju i obavezno koriste. 3) Relativno je veliki broj povreda očiju zbog toga moramo razmišljati o zaštiti očiju upotrebom šljema s zaštitnom mrežicom za oči. 4) Stopalo se vrlo često povređuje i to najviše sjekirom. Prije nego li se odlučimo da ponovo uvedemo zaštitne cipele sa čeličnom kapicom svakako bi trebalo načiniti detaljniju analizu tih povreda kako bi ocijenili da li bi nam tu zaštitna obuća smanjila broj povreda i na kojim poslovima bi trebala biti obavezna. 5) Kao što smo konstatirali, motorna pila. sjekira i padovi su najčešći izvori povreda. Što se tiče motorne pile. čini se da bi trebalo propisati kao obavezu :;T |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 40 <-- 40 --> PDF |
kočnicu lanca. Padove bi trebalo detaljnije analizirati kako bi utvrdili uzroke i strukturu, jer tek tada možemo predlagati mjere za njihovu sanaciju. 6) Distribucija povreda po mjesecima, danima u tjednu i satima rada su tipične za šumski rad zbog slobodnog ritma rada na otvorenom prostoru. 7) Staž — starost (ili bolje rečeno neiskustvo, neobučenost i neuvježbanost) radnika je obilježje koje najizrazitije utječe na učestalost povređivanja. Gotovo 50—55° i) povreda možemo dovesti u vezu s tim faktorima. To saznanje je od izuzetnog značaja jer na te faktore možemo utjecati, odnosno možemo preventivno djelovati kako oni ne bi bilo »uzrok« povređivanja. LITERATURA 1. B 1 o c h, G., Eisenhaue r G.: Utvrđivanje nesreća na radu (Unfallerhebung bei der Motorsagemarbeit) Fortsarchiv, 51/1980/2. 2. Bujaš , Z.: Psihofiziologija rada, Zagreb 1964. 3. B utora , V.: Situacija u vezi nezgoda na radu u šumarstvu Švicarske, Mehanizacija šumarstva br. 9/80. 4. Mattes , H.: Nezgode na radu u šumarstvu, Mehanizacija šumarstva br. 5—6/80. 5. Novosel , M.: Nesreće na radu i izostanci s posla. Izdanje »Rad«, Beograd, 1984. 6. Ranoga jec, B.: Analiza povreda na radu u šumarstvu, Šumarski list br. 3—4/81. 7. Ranogajec , B.: Kako unaprijediti sigurnost na radu, Mehanizacija šumarstva br. 5—6/83. 8. Thid tripartite technical meeting for the industrv: Ocupatiomal safetv and Health pro-blems in the timber industrv Ceneue, 1981. 9. Grup a autora : Činjenice o nesrećama na poslu, Zagreb, 1981. 10. * * * Profesionalne nezgode na radu u šumarstvu Finske. 1970—1980. Mehanizacija šumarstva br. 3—4/82. Analvsis of Work Injuriees in the »SLAVONSKA ŠUMA« Forest Enterprise from 1980 to 1983 S u m m a r y The author presents statistical data on injuries at work in the »Slavonska šuma« Forest Enterprise during the period 1980—1983, giving the sources of injuries and the most frequently injured parts of the body and concludes that a great number of injuries at work occur in the field of forestry. Workers are injured due to ignorance. deconcentration and due to conscious breaking job safety rules. |