DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 31     <-- 31 -->        PDF

povoljnu, jer se nalazimo odmah iza zemalja koje imaju najmanje povreda u
šumarstvu.


Težina povreda može se utvrditi i prema broju izgubljenih radnih dana po
jednoj povredi. Kod nas to iznosi prosječno 16.2 dana. To je u odnosu na šumarstvo
Jugoslavije (1980. god.) izuzetno povoljno, jer šumarstvo u cjelini ima
prosječno 25.4 izgubljenih radnih dana.


Prosječni broj izgubljenih radnih dana po jednoj povredi


Tablica 3.


Godina Izgubljeni dani


1980 15.2
1981 17.9
1982 16.7
1983 14.9
1980—198:1 16.2


Obzirom na različitost poslova u šumarstvu nužno je znati koji su poslovi
najopasniji, na kojim se radnioi najviše povredu ju (Tablica 4).


Udio povreda prema poslovima


Tablica 4.
Poslovi i zadaci Broj povreda l0/o
Sječa i izrada drvnihUtovar i istovar drvniPoslovi privlačenja, trPoslovi kopčanja
Uzgojni poslovi
Ostalo
shaortimenata
sortimenata
nsporta i prijevoza drva
877
65
110
97
97
213
56
4
7
(i
12
1 1


Iako sječa i izrada apsolutno nosi najviše povreda, iz naknadnih pokazatelja
ne možemo dobiti objektivnu sliku, jer nam nedostaje podatak o efektivnom
radnom vremenu na tim poslovima.


Unatoč tome, nesumnjivo je da u preventivnim akcijama moramo naročitu
pažnju posvetiti sječi i izradi, poslovima na kojima se događa najviše
povreda.


IZVORI POVREDA I NAJČEŠĆE POVREĐENI DIJELOVI TIJELA


Predmet analiziranja svih istraživača, koji se bave povredama na radu, su
izvori povreda i dijelovi tijela koji se povređuju. Značaj tih saznanja je nedvojben
iz više razloga, počev od odabiranja i usavršavanja osobne zaštitne opreme,
usavršavanje alata i uređaja, obrazovanja do mijenjanja tehnologije rada. Podatke
do kojih smo mi došli prikazali smo u tablici 5.


:>i)