DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Prvenstveno to da se u svim klimatskim uvjetima i pri različitim poslovima
podjednako događaju povrede na radu. Vjerojatno je samo druga priroda i izvor
ozljede. Taj zaključak treba provjeriti na većem broju podataka tokom duljeg
vremenskog razdoblja.


15


P
O 10-
s
T
O
| I
T 5C
I


°u 8 10 10 8 8 8 9 7 8 10 7 e
broj


110 154J145 121 115 116 128 108 124 150 112 93


povreda
nj eseci I H III IV I V VI VII VII] I X X i X I X II


i


Slika 1: KRETANJE BROJA POVREDA PO MJESECIMA


Kod nas je ponedjeljak dan kada se događa najviše ozljeda, da bi u ostale
dane u tjednu opadale. Suprotno saznanjima iz industrije kod nas je petkom
ne povećan, već suprotno, broj povreda najmanji. To objašnjavamo time da je
tada efektivno radno vrijeme najkraće, odnosno da radnici ranije završavaju s
poslom, te objektivno nema ni uvjeta za povređivanje.


Nešto češće povređivanje ponedjeljkom objašnjavamo načinom provođenja
nedjelje. Tu smo pretpostavku našim prijašnjim istraživanjem (6) indirektno
i potvrdili. Naime, mi smo pošli od pretpostavke da mlađi radnici nedjeljom
navečer konzumiraju alkohol, da idu kasno na spavanje tako da u ponedjeljak
dolaze na posao ne samo neispavani već i pod utjecajem alkohola, koji se nije
mogao razgraditi. Potvrdu toj hipotezi smo našli u tome što su radnici do 30
godina starosti imali ponedjeljkom povreda znatno više iznad prosjeka, dok su
radnici dobi 46—55, godina imali ponedjeljkom ispodprosječan broj povreda
što smo i naslućivali, jer smo smatrali da oni u prosjeku urednije provode
nedjelju.


Distribuciju povreda po satima rada (slika 3) pokazuje da se najviše
povreda dogodi u drugom satu rada. Poslije toga krivulja kontinuirano pada
do osmog sata rada, kada se događa najmanje povreda.


Ova »nezakonitost« povređivanja u funkciji rada (umora) objašnjava se
slobodnim ritmom rada koji je karakteristika rada u šumarstvu. U industriji,