DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Stabla uz prosjeke mogu razvijati krošnje i korjenov sistem na slobodni prostor prosjeke pa i povećavati prirast, odnosno drvnu masu po ha. Ova ispitivanja trebala su pokazati koliko više prirašćuju stabla uz prosjeku od stabala udaljenijih od prosjeke (unutar odjela). 3. METODA RADA Za istraživanja su upotrijebljene postojeće odjelne prosjeke u prirodnim šumama široke 6 m. Lokaliteti su odabirani na podjednakim tlima, približno jednake smjese i sklopa stabala i podjednake starosti i drvne zalihe po 1 ha. Pretpostavka je također, da je njega sastojina vršena na isti način u svakom istraživanom lokalitetu, a ona se temelji na evidencijama vođenim u Šumarijama. Na svakom lokalitetu (objektu) vršena su mjerenja na plohama udaljenima od prosjeke do 10 m, 10 do 20 m, 20 do 30 m. a površina mjerne plohe iznosila je 1 ar. Mjerenja su vršena u svakoj varijanti u 5 ponavljanja. Na svakoj mjernoj plohi izbrojena su i isklupirana sva stabla, izmjerena visina Blume- Leissovim visinomjerom, a drvna masa izračunata pomoću drvno gromadnih tabela za hrast lužnjak (ŠPIRANEC). Mjerne plohe su na svakom lokalitetu odabirane metodom slučajnosti. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Istraživanja su provedena u nizinskim šumama hrasta lužnjaka i graba, gdje se i na malim lokalitetima mijenja vrlo brzo tlo, prostorni razmještaj stabala i smjesa, a česta su stabla predrasta. Sve to stvara mogućnost nastajanja slučajnih razlika pri podjednakom uzorku i jednakom mjerenju. Mnogo je truda uloženo da se pronađu objekti podjednakih uvjeta za istraživanje poštujući odabranu metodu istraživanja. S -\ IO bolovac 7&j2. ~ lobolovac ?) a. 3 - O´ooH. 4g a 2 V S i OuVđC A A 1 4 2 3 varijanta Kretanje drvne mase po lokalitetima (prosjek po varijantama) |