DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Stabla uz prosjeke mogu razvijati krošnje i korjenov sistem na slobodni
prostor prosjeke pa i povećavati prirast, odnosno drvnu masu po ha. Ova ispitivanja
trebala su pokazati koliko više prirašćuju stabla uz prosjeku od
stabala udaljenijih od prosjeke (unutar odjela).


3. METODA RADA
Za istraživanja su upotrijebljene postojeće odjelne prosjeke u prirodnim
šumama široke 6 m. Lokaliteti su odabirani na podjednakim tlima, približno
jednake smjese i sklopa stabala i podjednake starosti i drvne zalihe po 1 ha.
Pretpostavka je također, da je njega sastojina vršena na isti način u svakom
istraživanom lokalitetu, a ona se temelji na evidencijama vođenim u Šumarijama.


Na svakom lokalitetu (objektu) vršena su mjerenja na plohama udaljenima
od prosjeke do 10 m, 10 do 20 m, 20 do 30 m. a površina mjerne plohe iznosila
je 1 ar. Mjerenja su vršena u svakoj varijanti u 5 ponavljanja. Na svakoj
mjernoj plohi izbrojena su i isklupirana sva stabla, izmjerena visina Blume-
Leissovim visinomjerom, a drvna masa izračunata pomoću drvno gromadnih
tabela za hrast lužnjak (ŠPIRANEC). Mjerne plohe su na svakom lokalitetu
odabirane metodom slučajnosti.


4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA
Istraživanja su provedena u nizinskim šumama hrasta lužnjaka i graba,
gdje se i na malim lokalitetima mijenja vrlo brzo tlo, prostorni razmještaj stabala
i smjesa, a česta su stabla predrasta. Sve to stvara mogućnost nastajanja
slučajnih razlika pri podjednakom uzorku i jednakom mjerenju. Mnogo je
truda uloženo da se pronađu objekti podjednakih uvjeta za istraživanje poštujući
odabranu metodu istraživanja.


S -\
IO bolovac 7&j2.
~ lobolovac ?) a.
3 - O´ooH. 4g a
2 V
S i OuVđC A A
1


4 2 3 varijanta
Kretanje drvne mase po lokalitetima (prosjek po varijantama)