DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Statistički su obrađena sva 4 promatrana lokaliteta zajedno, da bi se ublažila
u obračunu pojava neželjenih razlika, koje je gotovo nemoguće izbjeći u
prirodnim šumama primjenjujući odabranu metodu slučajnosti. Iz statističke
obrade podataka prikazane u tablici 2. vidljivo je, da se rezultati istraživanja
približavaju signifikantnosti na nivou od 5" n što se ne može zanemariti ni
praktično ni znanstveno.


5. ZAKLJUČAK
Provedena istraživanja su pokazala da stabla u prosjeku prirašćuju više,
što ima praktičnu i znanstvenu vrijednost.


Iz relativnih pokazatelja je vidljivo da je drvna zaliha prve plohe (varijante
u prosjeku) veća od drvne zalihe ostalih ploha za onoliko koliko su krošnje
i korijenov sistem stabala u prosjeku mogli koristiti slobodan prostor prosjeke.


U mlađim sastojinama jače je izražen povećani prirast stabala uz prosjeku
i traje tako dugo dok se krošnje stabala susjednih odsjeka razdijeljenih prosjekom
ne sklope međusobno. Od tada sastojina živi kao i svaka druga potpuno
sklopljena sastojina.


Ova istraživanja su vršena u proizvodnji za rješavanje problema koji se
javlja u gospodarenju šumama. Treba nastaviti sa opsežnijim istraživanjima
nastojeći isključiti sve spomenute utjecaje, što je autoru ovog članka djelomično
uspjelo.


LITERATURA


Dekanić , I.: Njegovanje šuma kao mjera za unapređenje šumske produkcije. Sum.
list, 1958, br. 10.
Dekanić , I.: Biološki i gospodarski faktori njegovanja sastojina. Sum. list, 1962,
br. 11/12.
Dekanić , I.: Osnovni principi uzgojnih zahvata u posavskim šumama. Sum. list,
1961, br. 1—2.
Klepac , D.: Kretanje drvne mase i produkcije na pokusnim plohama u gospodarskoj
jedinici »Josip Kozarac.« Sum. list, 1963, br. 7/8.


THE INFLUENCE OF THE FOREST LANE ON THE INCREMENT
IN NEIGHBOURING TREES


S u m m a r y
At four different localities the author investigated the increment in trees which
are directly in, or in the vicinity of, forest lanes and determined that these trees
had a greater increment than trees deeper in the štand. The increased increment
lasts as long as the tree crowns on one side of the lane do not touch the tree crowns
on the other side of the lane, when their increment is the same as the increment
in the increment in the trees inside the štand.
The graph displays the increment of trees at a distance of 10 m from the edge
of the lane (variety 1), at a distance of 10 to 20 m (variety 2) and at a distance
of 30—40 m (variety 3) for individual localities. The exception ot the locality Topolovac
76 e is a consequence of the existence of two bigger trees, each approximately
1.5 m3 volume in the second repetition.
Measuring plots were laid out in a mixed forest of Peducunlate oak with a
75—85% share of oak; the age of the stands amounted 40—60 years, and the volume
of wood per one ha amounted to 270 to 350 m:i.