DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 66 <-- 66 --> PDF |
SEMINAR »AKTUALNO U ŠUMARSTVU 84« DIT — Šumarsko društvo Bjelovar za svoje članove organiziralo je i održalo jednodnevni stručni seminar pod motom »AKTUALNO U ŠUMARSTVU 84«. Cilj seminara bio je proširenje znanja članstva informiranjem o nekim aktualnostima iz šumarstva. Seminar je održan 22. studenog 1984. godine u Lipiku, u kongresnoj dvorani Turističkog rekreacionog centra. Seminaru je prisustvovalo 115 članova DIT-a, zatim predstavnici DIT-a Virovitice, predsjednik Saveza ITSDI Hrvatske dr Nikola Komlenović , cjenjeni predavači, predsjednik i tajnik Hrvatskog ekološkog društva, predstavnik »Tehnoimehanike« te još neki drugi gosti. Pokrovitelj seminara bio je Ing. Z em čak, direktor Šumskog gospodarstva »MOJICA BIRTA« Bjelovar, koji je j održao pozdravnu riječ. Na seminaru obrađeno je šest tema, koje prikazujemo^ u sažetcima:. 1. Prof. dr S. Tom a n i ć : PRIPREME ZA XVIII SVJETSKI KONGRES IUFRO Predavač je izložio historijat, organizaciju i način rada IUFRO, te pripreme u našoj zemlji za Kongres 1986. godine. Posetono je naglasio zadatke šumara u Hrvatskoj : >#4Mfll »U SR Hrvatskoj postoji Republički odbor za pripreme XVIII kongresa s komisijama za znanstveni rad, za unapređenje proizvodnje i za ekskurzije. U tim tijelima angažirano je oko 70 znanstvenih radnika, stručnjaka i rukovodilaca iz cijele Republike. Republički odbor i njegove komisije imaju svoj program rada, koji je objavljen u Šumarskom listu 3—4/1984. S obzorom na razvijenost šumarstva j prerade drva u SR Hrvatskoj, broj znanstvenih i stručnih kadrova, geografski položaj i prirodne znamenitosti — očekuje se veliki doprinos SR Hrvatske u pripremama i organizaciji Koingresa. S tim u vezi mogu se očekivati i značajne koristi od Kongresa,. Te koristi toit će srazmjerne uloženom radu. Naša je prvenstvena zadaća da iskoristimo XVIII svjetski konigres IUFRO kao povod za unapređenje proizvodnje, znanstvenog rada i obrazovanja u šumarstvu i preradi drva. Pored toga, mi trebamo, putem referata na Kongresu i ekskurzija, prezentirati naša dostignuća učesnicima Kongresa i time svoj znanstveni, obrazovni i proizvodni rad izložiti kritici svjetske znanosti i stručne javnosti. Time ćemo pridonijeti unapređenju naših struka i njihovu ugledu u našoj zemlji i inozemstvu. Bit će to značajan prilog šumarstva i prerade drva afirmaciji i ugledu Jugoslavije u svijetu«. 2. Prof. dr B. Prpić: UTJECAJ ŠUME NA OKOLIŠ Nakon naglaska o utjecaju šume na kvalitetu čovjekova življenja, važnost zdravog šumskog ekosistema, predavač navodi 1 slijedeće: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 67 <-- 67 --> PDF |
SI. 1. Pogled na seminarsku dvoranu i predavače (u prvom redu). Foto: LACI MOLNAR »Kako smo naveli šuma značajno djeluje na svoj okoliš. Ona spriječava akvaltičnu i eolsku eroziju tla, regulira vodni režim (tranispiracija, intercepcija, smanjenje površinskog otjecanja, zadržavanje vode u speoifiiičnom šumskom tlu, ravnomjerno napajanje izvora i bazena podzemne vode) i filtrira vodu čineći je pitkom. U fotoisjntetsikoim procesu proizvodi šuma kisik . Jedan ha srednjedobne bukove šume proizvede godišnje cea 21 t kisika. Ova količina zad´O´VOljava potrebe oko 80 ljudi, ali toliko kisika potroši svega sedam automobila uz pretpostavku da su prešli prosječno 15.000 km godišnje. Suma filtrira nečisti zrak (imiisije) ublažuje klimatske ekstreme, povećava poljoprivrednu proizvodnju (do 300%), ima vrlo značajnu ulogu u općenarodnoj obrani (zeleni pokrov, zaštita od rad jaciije) te sportu i retoreadiji. U našoj zemlji, a posebno u SR Hrvatskoj šuma ima značajnu ulogu u razvoju turizma. U ovome stoljeću, a naročito zadnjih deset godina, sve češćće je pojava ugdbanja i sušenja šuma u svjetskim razmjenkna (C´SSR, Zapadna Njemačka, DDR, Skandinavija, Kanada, Austrija). Samo u Zapadnoj Njemačkoj ovom pojavoim agroženo je oiko 2,000.000 ha šuma (šumski fond SRH). Uzroci ove pojave su nekontrolirano ispuštanje Sl02 i teških metala (Pb, Zn, CU, Cd i dr.) od strane industrije te f o t o ok si d anti (dušičn´ oksid + ugljikovodici + ultravioletne zrake = ozon i PAN) otrovnj za biljke i životinje kao i čovjeka, a potječu od benzinskih motora. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Pretpostavljamo da su naše šume, s obzirom na svoj prirodni sastav, nešto otpornije na ovu pojavu. I kod nas ima sušenja šuma (hrast lužnjak, jela, poljski jasen, nizinski brijest, srefcrodisna lipa, pitomi kesten, obična bukva) ali bez katastrofalnih posljedica kao u ČSSR i Zapadnoj Njemačkoj gdje su staništa radi kiselih kiša pretvorena iz šum jkih u kiselu stepu.« 3. Mr. J. G r ačan : ZNANSTVENO ISTRAŽIVAČKI RAD U ŠUMARSKOM INSTITUTU JASTREBABSKO Saida već doktor, JOGO Gračan, direktor Šumarskog instituta Jastreba/usko pretstavio je historijat, organizaciju način rada, zaposlene, financiranje i druge činjenice o Institutu, a posebno je istakao projekte i zadatke kojima se Institut bavi: »Zakladi a teme iz programa znanstveno istraživačkog rada uključeni su u ove projekte: 1. Projekti financirani od Općeg udruženja šumarstva — Proučavanje strukture funkcioniranja i proizvodnje šumskih ekosistema <1 tema) — Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa (3 zadatka, 9 tema), — Unapređenje sjemenarstva, rasadničke proizvodnje i uzgoja šumskih kultura (5 zadataka, 5 tema), — Zaštitu šuma (2 zadatka, 4 leme), — Istraživanje organizacije i ekonomike u šumarstvu (1 zadatak, 2 teme), — Istraživanje na području krša (2 zadatka, 2 teme) 2. SlZ-a IV — Pedološko karti ran je — Vegetaeijskio kartiramje — Čovjek i biosfera — Gospodarski i ekološki učinci uzgoja šuma — Zaštita šuma — Druš.veno ekonomski i tehnološki činioci gospodarenja u šumsko-prerađivačkoim kompleksu.« 4. Mr. B. Tomičić: MOGUĆNOSTI I ZAPREKE DALJNJEM RAZVITKU TEHNOLOGIJE, ORGANIZACIJE RADA U ISKORlSClVANJU SUMA U SG »MOJICA BIRTA« BJELOVAR Predavač je izložio značajke etata, razvoj metoda rada iskarišćivanja šuma, mehanizaciju radova, unapređivanja tehnologije u iskorilšćivanjiu šuma, nabrojio zapreke daljnjem razvitku iskor.šćivanja te predložio konkretne mjere, potrebne za daljnji razvoj iskorišćivanja Suma: «U cilju sređivanja stanja opskrbljivanja industrije i potrošača ogrijevnog drva, kao i nesmetanog razvitka SG-a, predlažu se slijedeće mjere: — zajedno sa DPZ naprav.ii energetsku bilancu područja SG-a, koja će osim ogrjevnoig drva, režijskih otpadaika i granjeviine društvenih šuma obuhvatiti i drvo fiz privatnih šuma, zatim ugljen, plin, struju, naftu i industrijske otpatke; |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 69 <-- 69 --> PDF |
SI. 2. Mr Božidar Tomičić za govornicom Foto: LACI MOLNAR — postići približavanje i ujednačavanje cijena 1 kcal. dobivene iz drva, ugljena, plima, struje i nafte, kako bi se pritisak na drvo sveo na razumnu mjeru. Postavlja se pitanje dali drvo kao najsigurniji izvor topline treba biti i jeftinije, u stvaranje ugljena, plina i nafte čovjek nije ništa ulagao, već samo u eksploataciju dok se u drvo ulaže i kod stvaranja i kod eksploatacije, drvo i šuma su energenti koji se obnavljaju za razliku od ugljena, plina i nafte; — približiti cijene i uvjete preuzimanja, kao i cjelokupne odnose s drvnom industrijom za isitoio iinđuistr.jsko drvo, bez obzira u kojoj se republici ili pokrajini prerađuje, jer je i kvaiitet tog drva skoro istovjetan; — izvršiti razdiobu sječina na komercijalne (ekonomske) u kojima će se radovi obavljati u vlastitoj režiji, te nekomercijalne (neekonomske) — prve i sitne prorede — u kojima će se pod stručnim nadzorom vršiti samoizrađa. Izraditi više vrsta stimulativnih cijena za sječine samoizrade zavisno od boniteta izvoza i kvalitete drvne mase; — za žitelJBtvo koje nema vlastiti prijevoz treba osigurat; naš prijevoz, kao i za ustanove — škole, ambulante, razna poduzeća. Za opskrbljivanje staračkih domaćinstava, umirovljenika, pa nekih ustanova (škola) izrađivati drvo u dužinama (20—30 cm) prikladnim za ložišta, kontejnirati ga i prevesti do potrošača. Za taj posao nabaviti opremu i vozila, kao´ i organizirati službu proizvodnje \ prodaje na pogodnim mjestima, čime se otvara mogućnost zaposlenja radnika slabije radne sposobnosti. Sve navedene zapreke daljinjern razvitku ŠG-a treba otkloniti, a naročito je neprihvatljivo nazadovanje već postignute razine proizvodnje u iskorišćivanju šuma«. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 70 <-- 70 --> PDF |
5. Prof. dr S. Sevet: AKTUALNOSTI MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU Nakon kratke povijesti uvođenja mehanizacije u šumarstvo, predavač se zadržao na ocjeni dostignuća i sutrašnjim zadacima. To siu: a) U radovima sječe i izrade — Tempo poboljšanja ergonomskih i tehničkih karakteristika motornih pila (MP) je takav, da proizvođači katkada ne uspiju promijeniti oznake tipa MP; — traže se rješenja za daljnje smanjenje mase MP Ono se postiže zamjenom kovinskih legura plastičnim materijalima. Cesto ovakva rješenja skraćuju realni amortizacijski vijek MP, na što zaboravljamo u praksi; — održavanje pogonskog motora doživljava novi uspon; — rasite korisnost pogonskog motora MP i približava se vrijednsti od 0,20; — iza nastanka wankelovog motora kao pogonskog, protumasa u karteru motora i si., novi značajni pokušaj za smanjenje Vibracija motora nazire se u dvocilindričnotm motoru; — izvode se prvi pokusi s vodilicama bez podmazivanja, čime otpada zagađenje okoliša uljem za podmazivanje lanca; — linitenzirvno se traže nova rješenja za unapređenje reznog zuba, Pomalo iščezava već klasični grpaisti zub— standardizacija je najdalje došla na području MP. Nažalost, moram konstatirati da su Pravilnik za MP i JUS za njihovo ispitivanje daleko zaostali za saznanjima na navedenom području u svijetu. b) N a području privlačenja drva: — Stvaranje domaće mehanizacije za navedenu fazu. Posebni je zadatak gradnja ergonomski, tehnološki j tehnički zadovoljavajućeg traktora koji će se uspješno koristi ti i u komercijalni.m proredama; — za sve korišćene s´. rojeve i načine rada treba ustanoviti energetske normative (specifični utrošak goriva),. S tim u vezi moraju se poduzimati određene mjere pri izboru strojeva, njihovoj eksploataciji, obrazovanju rukovalaca, organizaciji i provođenja održavanja te drugim radnjama koje omogućuju smanjenje potrošnje fosilnih goriva; — dalje -rađitii na pretvorbi radnog mjesta vozača, dizaličara i si. u sredinu ravnu onoj koju ima industrijski radnik; — rad u produžen m smjenama u oiilju rasta korištenja strojnog parka; — unapređenje metoda ispitivanja strojeva koji »vuku« ili »voze«. c) Prijevo z je faza rada s najmanje problema. Ipak oistaje i na navedenom području da se ´unaprijede neki parametri eksploatacije; — Bitno treba smanjiti specifičnu porošnju goriva; — racionalnije koristiti vozni park; — podignuti razinu održavanja uvođenja suvremenih metoda dijagnosticiranja vozila, predviđanjem kvarova, praćenjem rada i dr. — Podići razinu redovnog i naknadnog obrazovanja ruikovalaca vozilima. d) Uto va nni-i s to v ar n;i radovi u šumarstvu, izvodili se oni na forvaderu, kamionskoj kompoziciji ili pretovaru, uhrpavanje i si., danas se bore za s-manjene 68 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 71 <-- 71 --> PDF |
pojedinih operacija ni d1 jelovima sekunde. Nastoji se pronaći rješenja za: — Primjenu povoljnijih sustava za upravljanje hidrauličnim operacijama (ergo- siisitem i dlr.); — ugradnja zasebnog motora za hidrostatiaki pogon dizaiice; — podizanjem razine vještine operatera dizalicom; — ´utvrđivanjem pouzdanost hidrauličkih komponenti itd. e) Mehaniziranje radova u uzgajanju šuma nalazi se negdje tamo gdje smo bili u eksploiaitaciji šuma prije 20 godina. To (naravno ne vrijedi za raisadničku proizvodnju, koja je potpuno mehanizirana prema uzorima iz poljoprivredne proizvodnje. Čeka nas mehaniziram je pripreme staništa za sadnju, sijanje i si., gradnja sadilica, sijačica, strojeva za njegu itd. Iako nedvojbeno postoje potrebe za mehaniziranjem navedenih radova na širem području Republike, tek nekoliko jezgara pravi početne napore da se postojeći šumarijski traktor iskoristi kao pogonski stroj za odgovarajuća uzgojna oruđa (sprave), npr. šumski kultivator (grebač), rotosjekač (traktorski, rnotoirni), stroj za sadnju, sijačice, plugove i dr„ Sve ove napore treba povezati s traženjem pogodnijeg šumairiijskog traktora, koji bi se tek u kombinaciji korištenja na radovima eksploatacije i uzgoja šuma mogao racionalno koristiti.« 6. Dr V. H i t rec : ELEKTRONIČKA RAČUNALA U ŠUMARSTVU Iako matematičar, predavač je vrlo razumljivo objasnio osnovne značajke elektroničkih računala, njihovu primjenu u šumarstvu, naveo postignute rezultate u »Slavonskoj šumi« te dao ocjenu dostignutoga i isrnjernl.ee za dalji rad. »Sto srno učinili do sada? U Općem udruženju šumarstva, prerade drva i prometa SR Hrvatske, u »Slavonskoj šumi« i na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, razvili smo vrlo bogat aplikaeioni sofitware za razne namjene. Taj ise skup programa konisti u vellikom broju šumarija. Nabavili smo strojeve na kojima vršimo obrade. Međutim, koliko je meni poznato, uglavnom se ograničavamo na računovodstvo, Odnosno kornercijalu, a ne i ina proizvodnju (tehnologiju). Tu je svakako iznimka »Slavonska šuma« u kojoj već tridesetak ljudi vrši vrlo kompleksne tehnološke obrade (analize i odluke), Služeći se terminalima priključenim na veliki centralni! procesor. Što moramo uraditi? Elektronički računar moramo koristiti kod pripremanja i donošenja odluka u gospodarenju. To možemo uspjeti samo´ alko: a) školujemo kadar za rad na računalu, b) odbacimo izvjesne zastarjele metode rada koje preciznost računala ne trpi (npr. automatske .promjerke i izvjesne propise), c) formiramo baze podataka, d) razvijemo sistem aplikaicionih programa, e) nabavimo adekvatno računalo (što je najamnjii problem). Ako želimo da cijena koje moramo platljti da bismo to postigli bude što je moguće manja, odnosno ako želimo da korišćemje računala bude što je moguće efikasnije moramo se organizirati s namjerom da: |