DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 73 <-- 73 --> PDF |
OBLJETNICE U POVODU 20-GODIŠNJICE EDICIJE »POSEBNA IZDANJA« I PREDSTAVLJANJA KNJIGE EKOLOŠKO-VEGETACIJSKA REJONIZACIJA BOSNE I HERCEGOVINE Godine 1956. počeli su izlaziti »RADOVI POLJOPRIVREDNO-SUMARSKOG FAKULTETA U SARAJEVU«, kao časopis za poljoprivredu i šumarstvo. Nekoliko godina kasnije naziv je edicije promijenjen u »RADOVI ŠUMARSKOG FAKULTETA I INSTITUTA ZA ŠUMARSTVO I DRVNU INDUSTRIJU U SARAJEVU«, a zatim u »RADOVI ŠUMARSKOG FAKULTETA I INSTITUTA ZA ŠUMARSTVO U SARAJEVU «. Kao redovnoj periodičnoj ediciji u »Radovima« se objavljuju rezultati istraživanja nastavnika Fakulteta, a izuzetno i drugih naučnih radnika i stručnjaka. Osim časopisa »Radovi . . .« Šumarski fakultet u Sarajevu izdaje i povremenu periodičnu ediciju »POSEBNA IZDANJA«, u kojoj se publiciraju stručni radovi i rezultati znanstvenih istraživanja namijenjeni praksi. Do danas je, u 20-godišnjem razdoblju izlaženja (1963—1983. g.), objavljeno 17 knjiga različitih autora i tematika. Budući da o njima nije bilo spomena u Šumarskom listu, a od znatnoga su teorijskog i praktičnog interesa za šumarstvo´, navodimo ih u slijedećem popisu. 1. Matić V., Vukmirović V., Drinić P. i Stojanović O.: Tablice taksaoionih elemenata visokih šuma jele, smrče, bukve, bijelog bora, crnog bora i hrasta kitnjaka na području Bosne, Sarajevo 1963. 2. Đikić S., Kolaković R.: Osnovi za proizvodno ekološku klasifikaciju zapuštenih i degradiranih panjača u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1965. 3. Đikić S., Jovančević M., Panov A.: Principi i perspektive unapređenja proizvodnje sjemena u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1965. 4. Matić V.: O planiranjima i snimanjima u okviru uređivanja šuma, Sarajevo 1965. 5. Kapetanović N.: Orijentacija samostalnog premjera, Sarajevo 1966. 6. Terzić D.: Proučavanje hemijskog sastava zelenila šumskog drveća — sirovine za proizvodnju koncentrata stočne hrane, Sarajevo1 1970. 7. Matić V., Drinić P., Stefanović V., Čirić M.: Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema inventuri šurma na velikim površinama u 1964—1968. godini, Sarajevo 1971. 8. Cirić M., Stefanović V., Drinić P.: Tipovi bukovih šuma bukve, jele i smrče u Borni i Hercegovini, Sarajevo 1971. 9. Terzić D.: Proučavanje hemijskog sastava zelenila šumskog drveća — sirovine za proizvodnju koncentrata stočne hrane, Sarajevo 1973. 10. Georgijević E., Luteršek D., Gavrilović D., Jarebica M.: Prilog poznavanju entomofaune šuma Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1976. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 74 <-- 74 --> PDF |
11. Stefanović V., Burlica C, Dizdarević H., Fabijanić B., Prolić N.: Tipovi nekih degradiranih šuma submediteranskog područja Hercegovine, Sarajevo 1977. 12. Matić V.: Metodika izrade šumskoprivrednih osnova za šume u društvenoj svojini na području SR BIH, Sarajevo 1977. 13. Drinić P., Matić V., Pavlić J., Prolić N., Stojanović O., Vukmirović V.: Tablice taksacionih elemenata visokih i izdanačkih šuma u SR Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1980. 14. Stefanović V., Milanović S„ Međeđović S., Pintarić K., Rončević S. i Sisojević D.: Ekotipovi bijelog bora (Pinus silvestris L.) u Bosni, Sarajevo 1980. 15. Mihać B .i Jeličić V.: Istraži%7anja sredstava i metoda pri utovaru i istovaru drveta, Sarajevo 1980. 16. Stefanović V., Beus V., Bozalo G., Pavlić J., Vukorep I.: Tipovi šuma smrče i bijelog bora, jele i smrče i smrče u Bosni, Sarajevo 1983. 17. Stefanović V., Beus V., Burlica C, Dizdarević H., Vukorep I.: Ekološko- vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1983. Zadnje spomenuta, 17. publikacija, obilježava 20-godišnjicu edicije »Posebna izdanja«. Koristeći se rezultatima i spoznajama dugogodišnjih istraživanja, izrada te studije bila je usmjerena na rješavanje problema sjemenarstva i rasadničarstva u BiH-i. Zapažena po sadržaju, opsegu i mogućnostima korištenja te vrlo povoljno ocijenjena (Dr Doti Manuševa 1981., Dr Nešad Bojadžić 1981., Dipl. inž. Branibor Fabijanić 1983.), studija je tiskana 1983. godine. Imajući na umu osobitost knjige i njezinu širu važnost za šumarstvo; ne samo u Bosni i Hercegoivini već u cijeloj našoj zemlji, za tu je publikaciju .priređeno posebno predstavljanje (»promocija«), koje su organizirali SIZ nauke SR BiH, SOUR ŠIPAD i Šumarski fakultet u Sarajevu. Predstavljanje je održano 9. studenog 1984. godine u sali SlPAD — IRC-a (Omladinsko šetalište, Sarajevo), uz sudjelovanje mnogobrojnih znanstvenih, stručnih, kulturnih i javnih radnika. U povodu objavljivanja ove studije govorili su: prođi, dr Mitar Bašević, sekretar SlZ-a za nauke SR BiH, prof. dr Božidar Kulušić, dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu, prof. dr Mijat Backović i Pero Glavaš, članovi Poslovodnog odbora SlPAD-a i prof. dr Stjepan Bertović, koji je predstavio publikaciju referatom u kojem je rekao: U nizu stručnih radova i rezultata znanstvenih istraživanja namijenjenih šumarskoj praksi, objavljenih u periodičnoj ediciji »Posebna izdanja« Šumarskog fakulteta u Sarajevu — tiskana je u 17. svesku, godine 1983. studija pod naslovom EKOLOŠKO-VEGETACIJSKA REJONIZACIJA BOSNE I HERCEGOVINE, autori koje su: Dr Vitomir Stefanović, Mr Vladimir Beus. Dr Čedomir Burlica, Dr Hamza Dizdarević i Dr Ivan Vukorep, nastavnici i suradnici u Katedri za ekologiju šuma i Katedri za uzgajanje i zaštitu šuma, Šumarskog fakulteta u Sarajevu. Osobita mi je čast i zadovoljstvo da ovom skupu uglednih i cijenjenih šumarskih znanstvenika i stručnjaka, društveno-političkih i kulturno prosvjetnih radnika, a posredno i stručnoj javnosti SR Bosne i Hercegovine predstavim ovo sadržajno i vrijedno djelo poznatih istraživača u biološkom i ekološkom području naše šumarske struke u SFR Jugoslaviji. Inicijativa za istraživanja i izradu spomenute studije bile su prvenstveno namijenjene unapređenju sjemenarstva i rasadničarstva, odnosno za uzgojno-sjemenarsku rajonizaciju i praktičnu realizaciju u rješavanju problema sjemenarstva i proizvodnje sadnog materijala. 72 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Radovi na rajonizaciji obavljeni su u razdoblju 1979—1980. godine pod rukovodstvom Dr V. Stefanovića. Veliku podršku i tehničku pomoć u izradi studije pružio je obrađivačima Odjel za šumska staništa OOUR-a »Silva«, Instituta za šumarstvo — Šipad, a kartografski materijal za neka šumska područja BiH-e ustupio je ekipi Institut za šumarstvo u Beogradu. Tisak ove publikacije novčano su omogućili: SIZ za nauke SR BiH-e, SOUR »Šipad«, IK »Krivaja« s njihovim OOUR-ima šumarstva. Studija »Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine« tiskana je u reprezentativnom formatu B—4, u Zaštitnoj organizaciji »DES« — Sarajevo, u nakladi od 500 primjeraka. Publikacija ima 51 stranicu teksta, unutar kojega su 4 fotografije šuma, 8 grafikona i 6 tablica s brojčanim podacima o klimi i vodnom bilansu te 2 višebojne karte u mjerilu 1:1,000.000 i to: — Trajanje vegetacijskog perioda (prema Atlasu klime SFRJ) i — Potencijalna evapotranspiracija po Thornthwaite-u, za razdoblje IV — IX mjeseca (autor C. Burlica). Na kraju publikacije, u džepu kartonskih koraca, priložene su ove višebojne karte u mjerilu 1:500.000: — Pedološka karta SR Bosne i Hercegovine (autori: Cedomir Burlica i Ivan Vukorep), — Karta realne šumske vegetacije SR Bosne i Hercegovine (autori: Vitomir Stefanović i Vladimir Beus), — Karta potencijalne vegetacije SR Bosne i Hercegovine (autori: Vitomir Stefanović i Vladimir Beus) i — Karta ekološko-vegetacijski rejona SR Bosne i Hercegovine (autori: svi navedeni istraživači i Hamza Dizdarevič). Tehničku kartografsku obradu svih karata obavio je Geodetski zavod u Sarajevu, a tisak Geokarta u Beogradu. Realan uvid u polazišta j znanstvene osnove ekološko-vegetacijske rajonizacije Bosne i Hercegovine te u njezinu raščlanjenost na niže prostorne jedinice — oblasti, područja i rejone — daje iscrpan sadržaj publikacije. SADRŽAJ PREDGOVOR Str. OPŠTI DIO 1. UVOD 2. OSNOVE EKOLOSKO-VEGETACIJSKE REJONIZACIJE BOSNE HERCEGOVINE 2.1. Klima 2.2. Pedološka istraživanja 2.3. Fitocenološka i tipološka istraživanja 3. METODOLOŠKI PRISTUP 3.1. Kriterij ekološko-vegetacijske rejonizacije 3.2. Terminološko značenje vegetacijskih jedinica |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 76 <-- 76 --> PDF |
3.3. Izbor i metod obrade klimatskih podataka 10 3.4. Metod izrade Pedološke karte Bosne i Hercegovine (R 1:200.000) . . 10 3.5. Metod izrade Karte realne šumske vegetacije Bosne i Hercegovine (R 1:200.000) 10 3.6. Metod izrade Karte potencijalne vegetacije Bosne i Hercegovine (R 1:200.000) 10 4. FITOGEOGRAFSKE I EKOLOŠKE KARAKTERISTIKE BOSNE I HERCEGOVINE 11 4.1. EUROSIBIRSKA-SJEVEROAMERICKA REGIJA 11 4.1.1. Pojas hrastovih šuma nizijskog i brdskog područja ilirske i prelazno ilirsko-mezijske provincije 11 4.1.2. Gorski pojas bukve, bukve i jele, bukve i jele sa smrčom i subalpinski pojas bukve (Fagetalia) 11 4.2. MEDITERANSKA REGIJA 12 4.2.1. Eumediteranska zona zimzelene vegetacije sveze Quercion ilicis . 12 4.2.2. Submeđiteranska zona i mediteransko montani pojas listopadne vegetacije sveze Ostrvo-Carpinion 12 POSEBNI DIO PREGLED EKOLOSKO-VEGETACIJSKIH REJONA BOSNE I HERCEGOVINE 15 1. PRIPANONSKA OBLAST 16 1.1. Sjeverobosansko područje 16 1.2. Sjeverozapadnobosansko područje 16 2. PRELAZNO ILIRSKO-MEZIJSKA OBLAST 16 2.1. Donje drinsko> područje 20 2.1.1. Semberijsko-posavski rejon 20 2.1.2. Majevički rejon 21 2.1.3. Srebrenički rejon 21 2.2. Gornje drinsko područje 21 2.2.1. Višegradski rejon 22 2.2.2. Rogatički rejon 22 2.2.3. Goraždansko-fočanski rejon 22 2.2.4. Cajničko-meštrovački rejon 23 3. OBLAST UNUTRAŠNJIH DINARIDA 23 3.1. Područje Cazinske krajine 26 3.2. Zapađnobosansko krečnjačko-dolomitno područje 26 3.2.1. Ključno-petrovački rejon 27 3.2.2. Skender vakufski rejon 27 3.2.3. Glamočko-kupreški rejon 29 3.2.4. Koprivnički rejon 29 3.3. Srednjobosansko područje 30 3.3.1. Vrandučki rejon 30 3.3.2. Vranički rejon 31 3.3.3. Sarajevsko-zenički rejon 31 3.4. Zavidovičko-tesličko područje 32 74 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 77 <-- 77 --> PDF |
3.5. Područje istočnobosanske visoravni 34 3.5.1. Ozrensko-okruglički rejan 34 3.5.2. Romanijski rejon 34 3.6. Jugotstočnobosansko područje 36 3.6.1. Igmansko-zelengo>rski rejon 3 (i 3.6.2. Trnovski rejon 37 MEDITERANSKO-DINARSKA OBLAST 37 4.1. Submediteransko-planinsko područje 40 4.2. Submediteransko-montano područje 40 4.3. Submediteransko područje 42 4.3.1. Subrnediteranski rejon bez zimzelenih elemenata 42 4.3.2. Subrnediteranski rejon sa zimzelenim elementima 42 4.4. Eumediteransko područje 44 LITERATURA 4 li Poznato je da svaka rajonizacija šumskih područja teži upoznavanju potencijala šumskih stojbina (staništa) za njihovu racionalnu namjenu i korištenje, s različnih stajališta i za različite svrhe i potrebe. Razumljiva je karakteristika većine rajonizacija u šumarstvu, da su im polazište utvrđene pnirodnoznanstvene spoznaje geografske, geološko-litološke. orografske, hidrografske, klimatske, tloznanstvene, vegetacijske i slične naravi. Kao egzaktno polazište i osnove u predstavljenoj publikaciji prvenstveno su poslužile utvrđene spoznaje i rezultati iz dosadašnjih dugogodišnjih istraživanja u području klimatologije, pedologije, fitocenologije i tipologije šuma na teritoriju BiH-e. Sa sigurnošću se može ustvrditi, da je upravo objavljena ekološko- vegetacijska rajonizacija sinteza rezultata i spoznaja iz navedenih ekoloških disciplina i faza njihovih istraživanja te plod jednog, prije dvadesetak godina koncipiranoga, multidisciplinarnog pristupa rješavanju aktualne znanstvene i stručne problematike šumarstva u Bosni i Hercegovini. U poglavlju o osnovama ekološko-vegetacijske rejonizacije prikazane su razine postignutih rezultata klimatoloških, pedoloških, fitocenoloških i tipoloških istraživanja i kartiranja u BiH-i, kao polazištu koncepcije, izrade i dokumentacije za rajoniizaciju. Osim starijih istraživača (L. Adamović, G. Beck-Mannagetta, I. Horvat, F. Kušan, K. Maly. J. Moccheles i dr.) istaknuti su zaslužni istraživači (M. Cirić, S. Đikić, B. Fabijanić, P. Fukarek, R. Kolafović, L. Manuševaj V. Matić, A. Panov, K. Rintarić, H. Ritter-Studnička, M. Vemić i dr.) i njihov doprinos u pojedinim znanstvenim radovima u poslijeratnom razdoblju. U metodološkom pristupu opisani su kriteriji, koncepcije i metode u izradi kartografskih i ostalih priloga kao osnove rajonizacije Bosne i Hercegovine i podjele teritorija u oblasti, područja i rejone. Za proistornu diferencijaciju i izdvajanje oblasti odlučni su: homogena fitogeografsko-klimatska karakteristika, relativna sličnost geomo´rfoloških i orografskih prilika, zastupljenost jedne ili više svojstvenih, za tu kategoriju, klimazonalnih i klimaregionalnih fitocenoza i njihovih posebnih odlika po sadržaju flornih elemenata i počevši od najširih do najužih sinhoroloških jedinica — regija, provincija i sektora. — Druga prostorna jedinica, područje, izdvaja se unutar oiblasti na osnovi užih zajedničkih fitografskih karakteristika, nekih specifičnih geomorfoiloških, orografskih i klimskih obilježja te naglašenih osobitosti nekih klimatskozonskih ili klimaregionalnih zajednica. — Unutar većine područja izdvajaju se treće 75 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 78 <-- 78 --> PDF |
prostorne jedinice, rejoni, na osnovi užih posebnosti područja, nekih osobitih geomorfoloških, orografsko-edafskih i sličnih karakteristika. Osim Standardnih geografskih, geomorfoloških i orografskih obilježja, za pobližu karakterizaciju i diferencijaciju pojedinih ekološko-vegetacijskih oblasti, područja i rajona u BiH-i, autori rajonizacije prikazali su i koristili različite parametre odnosno komponente obrade unutar pojedinih znanstvenih disciplina. Za opis podneblja (obrađivači: Č. Burlica, H. Dizdarevič) poslužili su podaci, sa svih ili nekih, od 85 meteoroloških stanica u BiH-i, za koje su obrađeni ovi klimatski elementi i njihovi parametri: — srednja godišnja temperatura zraka, srednja temperatura zraka i suma aktivnih temperatura u toplijoj polovici godine (IV—IX mjeseca), — relativna vlaga zraka, poprečna godišnja i u toplijoj polovici godine, — padaline (oborine), srednje godišnje i u toplijoj polovici godine, — N/S koeficijent po Meyer-u (apud Pintarić 1957.). — Indeks suše po E. De Martonne-u za topliju polovicu godine, — potencijalna evapotranspiracija i indeks klime po Thornthwaite-u i — trajanje vegetacijskog perioda (dani s temperaturom zraka > 10°C). Za pedološku karakterizaciju, obrađivači Č. Burlica i I. Vukorep, upotrijebili su ove karte i njihove podatke prilagođene današnjoj klasifikaciji i nomenklaturi: — kartografski materijal Osnovne pedološke karte BiH-e u mjerilu 1:50.000, — pedološke karte iz šumsko-privrednih osnova, u mjerilima 1:25.000 i 1:10.000 i — podatke Inventure šuma na velikim površinama. U obradi su izdvojene kombinacije tala tipa mozaik, niz i si., a samo iznimn:> su izdvojeni samostalni zemljišni areali. Postojeću i pretpostavljenu (realnu i potencijalnu) vegetaciju, obradili su V. Stefanović i V. Beus, u prikazu kojih su prvenstveno koristili ove kartografske izvore: — karte realne šumske vegetacije šumsko-privrednih područja, unutar izrade šumsko-privrednih osnova, u mjerilu 1:25.000 i 1:10.000, — sekcije Vegetacijske karte Bosne i Hercegovine, izrađene unutar projekta Vegetacijska karta SFR Jugoslavije, u mjerilu 1:50.000 i — sastojinske karte iz šumsko-privrednih osnova. Obrađena je klimazonalna, ekstrazonalna, intrazonalna i azonalna vegetacija, a unutar pojedinih vegelacijskih jedinica simbolima su prikazana nalazišta nekih reliktnih vrsta dendroflore (Picea omorika, Pinus heldreichii, Quercus trojana, Alnus viridis, Castanea vesca). Uvažavajući suvremene biljnogeografske, petrografske, klimatske, pedološke i fitocenološke spoznaje i osobitosti — na kraju općeg dijela publikacije — sažetu su ali vrlo pregledno i precizno opisane fitogeografske i ekološke karakteristike Bosne i Hercegovine, polazeći od Eurosibirsko-sjevernoameričke i Mediteranske regije, njihovih provincija i fitocenoza u brdskom, gorskom i pretplaninskom pojasu te eumediteranskoj i submediteranskoj zoni. U posebnom dijelu publikacije, cjelokupno, opisana znanstvena materija sintetizirana je u Pregledu ekološko-vegetacijskih rejona Bosne i Hercegovine i opisana 76 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 79 <-- 79 --> PDF |
po utvrđenim teritorijalnim jedinicama. Te jedinice (kategorije), tj. 4 oblasti, njihovih 14 područja i 20 rejona zapravo predstavljaju objekte od praktične važnosti za uzgojno-sjemenarsku rajonizaeiju Bosne i Hercegovine. Za sve te kategorije dat je u studiji jednoobrazno komentar navodeći najvažnije pokazatelje, a ti su: položaj, klima, geomorfologija i geološka građa, zemljišta (tla), fitogeografska pripadnost, kada su u pitanju oblasti, odnosno karakteristike realne i potencijalne šumske vegetacije, kada su u pitanju područja i rajoni. Osobitu teorijsku i praktičnu vrijednost i vrlo vrijedan doprinos cjelovitoj koncepciji, utvrđenim ekološko-vegetacijskim spoznajama i rajonizaciji, daju znanstveno OTiginalni i tehnički vrlo kvalitetni kartografski prilozi studije. Šest sadržajno različitih karata svojevrsna su dokumentacija i sinteza, koje daju nenadoim jestiv uvid u mnogolikost ekološko-vegetacijskih karakteristika i njihove prostorne rajonizacije na teritoriju Bosne i Hercegovine. — Karta trajanja vegetacijskog perioda upućuje na poznatu i praktično vrlo važnu različitost ovoga ekološkog čimbenika. Prikazano je 6 zona s rasponom između < 100 i > 240 dana trajanja vegetacijskog razdoblja u BiH-i. — Karta potencijalne evapotranspiracije po Thornthwaite-u za period od IV do IX mjeseca uključivo, važan je pokazatelj utjecaja klime na potrošnju vode i upućuje na 8 zona, s rasponom između < 300 i > 700 mm PET, na teritoriju BiH-e. — Pedološka karta SR BiH-e prikazuje tipove i rasprostranjenost tala, prema najnovijim shvaćanjima, klasifikaciji i nomenklaturi, a obuhvaća ih u 38 kartografskih jedinica i 4 posebne oznake. — Karta realne šumske vegetacije SR Bosne i Hercegovine prikazuje postojeće (aktualne) šumske fitocenoze (23 kartografske jedinice), vegetacijske komplekse (3 jedinice), nešumske površine (sve u 1 jedinici) i nalazišta reliktnih vrsta drveća (5 oznaka). — Karta potencijalne vegetacije Bosne i Hercegovine prikazuje pretpostavljenu vegetaciju, koja bi se razvila nakon eliminacije ili znatnog ublažavanja antropozoogenih faktora. Pretpostavlja 23 vegetacijska tipa, 1 vegetacijski kompleks i 5 šuma disjunktnog areala. — Karta ekološko-vegetacijskih rejona SR Bosne i Hercegovine prikazuje prostorni raspored izlućenih i opisanih oblasti, područja i rejona. Na kraju publikacije dalo je 112 naslova aktualne literature, sažetak studije na njemačkom jeziku i popis svih 17 dosad objavljenih brojeva edicije »Posebna izdanja « Šumarskog fakulteta u Sarajevu, u 20-godišnjem razdoblju izlaženja (1963— 1983. godine). Na osnovi ukratko opi;anih koncepcija, obrade i sadržaja predstavljene publikacije, može se sa sigurnošću ustvrditi, da su istraživači i autori publikacije EKOLOŠKO- VEGETACIJSKA REJONIZACIJA BOSNE I HERCEGOVINE. Dr Vitomir Stefanović, Mr Vladimir Beus, Dr Cedomir Burlica, Dr Hamza Dizdarević i Dr Ivan Vukorep kolektivno obavili vrlo kvalitetan znanstveno istraživalački zadatak i dali stručnoj javnosti zapaženu studiju, koja svojom multidisciplinarnošću i aktualnom tematikom prelazi granice šumarske struke i šireg je društvenoga značenja i vrijednosti. Objavljena publikacija ispunila je svoju primarnu namjenu, da bude znanstveno polazište i osnova za uzgojno-sjemenarsku rajonizaeiju i rješavanje problema 77 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 80 <-- 80 --> PDF |
sjemenarstva i .proizvodnje sadnog materijala u Bosni i Hercegovini. Međutim, svi elementi njezinoga sadržaja od velike su upotrebne vrijednosti i prilikom rješavanja mnogih drugih teorijskih i praktičnih, fundamentalnih i primijenjenih, bioekoloških problema u šumarstvu Bosne j Hercegovine, npr. u različitim granama uzgajanja, melioracija, uređivanja, iskorištavanja, zaštite i tipologije šuma, lovnog gospodarstva te u radu raznovrsnih planerskih, operativnih, inspekcijskih i sličnih šumarskih službi. U studiji opisane ekološko-vegetacijske kategorije, osim u šumarstvu, također su važan faktor i oslonac i nekim drugim gospodarskim granama i djelatnostima u životu društva, npr. u vodoprivredi, elektroprivredi i opskrbi vodom, poljodjelstvu, zdravstvu, turizmu, urbanizmu, koncepciji ONO-e i društvene samozaštite i sličnim aktivnostima na teritoriju Bosne i Hercegovine. Utvrđene ekološko-vegetacijske jedinice, definirane pojedinim šumskim fitoeenozama, najbolji su sintetičan pokazatelj stanja i promjena ekoloških prilika i neposredan indikator prirodnih životnih zajednica (biocenoza, biogeocenoza) odnosno ekosistema. Otud proizlazi osobita vrijednost studije, vegetacijskih i ostalih karata u rješavanju danomice sve aktualnijih i akutnijih problema aktivne zaštite prirode i zaštite čovjekove životne okolice. Nije presmjelo ustvrditi da gotovo nema racionalnog rješavanja problema u vezi tla, voda i zraka bez pomoći biljnog, a osobito šumskog pokrivača. Zato suvremeni urbanizam i industrijalizacija s pratećim demografskim, sociološkim i svim ostalim promjenama mora u cjelokupnom uređenju i korištenju prostora, u suradnji sa šumarstvom, sve više i ozbiljnije uvažavati nezamjenjivu zaštitnu funkciju šumske i ostale vegetacije, kao obnavljača i čuvara osnovnih komponenata zdravog i uravnoteženog okoliša čovjeka. Imajući pred očima sličnu klimatološko-vegetaoijsku i zaštitnu problematiku u jugoistočnom dijelu Hercegovine, koju su za Regionalni prostorni plan južnog Jadrana obradili P. Fukarek i S. Bertović (Dubrovnik 1968.), autori su u predstavljenoj studiji postavili šire prirodoznanstvene osnove za još detaljniju nadgradnju i uvažavanje ekološko-vegetacijskih parametara u prostornim planovima uređenja i korištenja, na različitim razinama, u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to, materijali će publikacije, primjerice, moći vrlo dobro poslužiti za »Studiju stanja čovjekove sredine u Unsko-sanskoj regiji«, za predstojeći »Prostorni plan nacionalnog parka Kozara« i slične zadatke. Objavljeno djelo dobrodošlo je: koristit će nam u tretmanu prirodnih sustava u graničnim predjelima Hrvatske i Crne Gore s Bosnom i Hercegovinom, za koje se upravo- izrađuje, u Urbanističkom institutu SR Hrvatske u Zagrebu, nekoliko prostornih planova uređenja (Prostorni plan SR Hrvatske, P. p. Općine Nikšić i P. p. Općine Kotor). Predstavljenu studiju Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine, koju je izradila grupa profesora Šumarskog fakulteta u Sarajevu, može se uvrstiti među najzapaženije tiskane originalne znanstveno-istraživalačke radove u našem šumarstvu. S obzirom na aktualnost tematike, tematske karte, višestruku teorijsku i praktičnu važnost, mogućnosti primjene i tehničku izvedbu — ova publikacija ima primat među štampanim radovima ove vrsti i sadržaja u našoj zemlji. Njezina je vrijednost to veća, što o Zaključujući povjereni mi zadatak i ugodno dužnost predstavljača ove istaknute publikacije, izražavam srdačno kolegijalne čestitke autorima i cijelom kolegiju Katedre za ekologiju šuma i Katedre za uzgajanje i zaštitu šuma. Iskrene čestitke i |