DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 77 <-- 77 --> PDF |
3.5. Područje istočnobosanske visoravni 34 3.5.1. Ozrensko-okruglički rejan 34 3.5.2. Romanijski rejon 34 3.6. Jugotstočnobosansko područje 36 3.6.1. Igmansko-zelengo>rski rejon 3 (i 3.6.2. Trnovski rejon 37 MEDITERANSKO-DINARSKA OBLAST 37 4.1. Submediteransko-planinsko područje 40 4.2. Submediteransko-montano područje 40 4.3. Submediteransko područje 42 4.3.1. Subrnediteranski rejon bez zimzelenih elemenata 42 4.3.2. Subrnediteranski rejon sa zimzelenim elementima 42 4.4. Eumediteransko područje 44 LITERATURA 4 li Poznato je da svaka rajonizacija šumskih područja teži upoznavanju potencijala šumskih stojbina (staništa) za njihovu racionalnu namjenu i korištenje, s različnih stajališta i za različite svrhe i potrebe. Razumljiva je karakteristika većine rajonizacija u šumarstvu, da su im polazište utvrđene pnirodnoznanstvene spoznaje geografske, geološko-litološke. orografske, hidrografske, klimatske, tloznanstvene, vegetacijske i slične naravi. Kao egzaktno polazište i osnove u predstavljenoj publikaciji prvenstveno su poslužile utvrđene spoznaje i rezultati iz dosadašnjih dugogodišnjih istraživanja u području klimatologije, pedologije, fitocenologije i tipologije šuma na teritoriju BiH-e. Sa sigurnošću se može ustvrditi, da je upravo objavljena ekološko- vegetacijska rajonizacija sinteza rezultata i spoznaja iz navedenih ekoloških disciplina i faza njihovih istraživanja te plod jednog, prije dvadesetak godina koncipiranoga, multidisciplinarnog pristupa rješavanju aktualne znanstvene i stručne problematike šumarstva u Bosni i Hercegovini. U poglavlju o osnovama ekološko-vegetacijske rejonizacije prikazane su razine postignutih rezultata klimatoloških, pedoloških, fitocenoloških i tipoloških istraživanja i kartiranja u BiH-i, kao polazištu koncepcije, izrade i dokumentacije za rajoniizaciju. Osim starijih istraživača (L. Adamović, G. Beck-Mannagetta, I. Horvat, F. Kušan, K. Maly. J. Moccheles i dr.) istaknuti su zaslužni istraživači (M. Cirić, S. Đikić, B. Fabijanić, P. Fukarek, R. Kolafović, L. Manuševaj V. Matić, A. Panov, K. Rintarić, H. Ritter-Studnička, M. Vemić i dr.) i njihov doprinos u pojedinim znanstvenim radovima u poslijeratnom razdoblju. U metodološkom pristupu opisani su kriteriji, koncepcije i metode u izradi kartografskih i ostalih priloga kao osnove rajonizacije Bosne i Hercegovine i podjele teritorija u oblasti, područja i rejone. Za proistornu diferencijaciju i izdvajanje oblasti odlučni su: homogena fitogeografsko-klimatska karakteristika, relativna sličnost geomo´rfoloških i orografskih prilika, zastupljenost jedne ili više svojstvenih, za tu kategoriju, klimazonalnih i klimaregionalnih fitocenoza i njihovih posebnih odlika po sadržaju flornih elemenata i počevši od najširih do najužih sinhoroloških jedinica — regija, provincija i sektora. — Druga prostorna jedinica, područje, izdvaja se unutar oiblasti na osnovi užih zajedničkih fitografskih karakteristika, nekih specifičnih geomorfoiloških, orografskih i klimskih obilježja te naglašenih osobitosti nekih klimatskozonskih ili klimaregionalnih zajednica. — Unutar većine područja izdvajaju se treće 75 |