DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 80     <-- 80 -->        PDF

sjemenarstva i .proizvodnje sadnog materijala u Bosni i Hercegovini. Međutim, svi
elementi njezinoga sadržaja od velike su upotrebne vrijednosti i prilikom rješavanja
mnogih drugih teorijskih i praktičnih, fundamentalnih i primijenjenih, bioekoloških
problema u šumarstvu Bosne j Hercegovine, npr. u različitim granama uzgajanja, melioracija,
uređivanja, iskorištavanja, zaštite i tipologije šuma, lovnog gospodarstva
te u radu raznovrsnih planerskih, operativnih, inspekcijskih i sličnih šumarskih
službi.


U studiji opisane ekološko-vegetacijske kategorije, osim u šumarstvu, također


su važan faktor i oslonac i nekim drugim gospodarskim granama i djelatnostima


u životu društva, npr. u vodoprivredi, elektroprivredi i opskrbi vodom, poljodjelstvu,


zdravstvu, turizmu, urbanizmu, koncepciji ONO-e i društvene samozaštite i sličnim


aktivnostima na teritoriju Bosne i Hercegovine.


Utvrđene ekološko-vegetacijske jedinice, definirane pojedinim šumskim fitoeenozama,
najbolji su sintetičan pokazatelj stanja i promjena ekoloških prilika i neposredan
indikator prirodnih životnih zajednica (biocenoza, biogeocenoza) odnosno ekosistema.
Otud proizlazi osobita vrijednost studije, vegetacijskih i ostalih karata u
rješavanju danomice sve aktualnijih i akutnijih problema aktivne zaštite prirode i
zaštite čovjekove životne okolice. Nije presmjelo ustvrditi da gotovo nema racionalnog
rješavanja problema u vezi tla, voda i zraka bez pomoći biljnog, a osobito
šumskog pokrivača. Zato suvremeni urbanizam i industrijalizacija s pratećim demografskim,
sociološkim i svim ostalim promjenama mora u cjelokupnom uređenju i
korištenju prostora, u suradnji sa šumarstvom, sve više i ozbiljnije uvažavati nezamjenjivu
zaštitnu funkciju šumske i ostale vegetacije, kao obnavljača i čuvara
osnovnih komponenata zdravog i uravnoteženog okoliša čovjeka.


Imajući pred očima sličnu klimatološko-vegetaoijsku i zaštitnu problematiku u
jugoistočnom dijelu Hercegovine, koju su za Regionalni prostorni plan južnog Jadrana
obradili P. Fukarek i S. Bertović (Dubrovnik 1968.), autori su u predstavljenoj
studiji postavili šire prirodoznanstvene osnove za još detaljniju nadgradnju i uvažavanje
ekološko-vegetacijskih parametara u prostornim planovima uređenja i korištenja,
na različitim razinama, u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to, materijali će
publikacije, primjerice, moći vrlo dobro poslužiti za »Studiju stanja čovjekove sredine
u Unsko-sanskoj regiji«, za predstojeći »Prostorni plan nacionalnog parka
Kozara« i slične zadatke. Objavljeno djelo dobrodošlo je: koristit će nam u tretmanu
prirodnih sustava u graničnim predjelima Hrvatske i Crne Gore s Bosnom i
Hercegovinom, za koje se upravo- izrađuje, u Urbanističkom institutu SR Hrvatske u
Zagrebu, nekoliko prostornih planova uređenja (Prostorni plan SR Hrvatske, P.


p. Općine Nikšić i P. p. Općine Kotor).
Predstavljenu studiju Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine,
koju je izradila grupa profesora Šumarskog fakulteta u Sarajevu, može se uvrstiti
među najzapaženije tiskane originalne znanstveno-istraživalačke radove u našem
šumarstvu. S obzirom na aktualnost tematike, tematske karte, višestruku teorijsku
i praktičnu važnost, mogućnosti primjene i tehničku izvedbu — ova publikacija ima
primat među štampanim radovima ove vrsti i sadržaja u našoj zemlji. Njezina je
vrijednost to veća, što opodručja SR Jugoslavije.


Zaključujući povjereni mi zadatak i ugodno dužnost predstavljača ove istaknute
publikacije, izražavam srdačno kolegijalne čestitke autorima i cijelom kolegiju Katedre
za ekologiju šuma i Katedre za uzgajanje i zaštitu šuma. Iskrene čestitke i