DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 82 <-- 82 --> PDF |
O VISINOMJERU »SUUNTO« Nikola LUKIC* U šumarskoj praksi i na tržištu zapadnih zemalja zadnjih godina, a zatim I u našoj praksi pojavio se u upotrebi visinom jer SUUNTO. »SUUNTO« visinomjer pripada grupi visinoimjera koji imaju skale za očitavanje visina konstruirane ina trigonometrijskom principu — H = D (tga + tg[3); gdje je visina stabla (H) jednaka umnošku horizontalne udaljenosti od stabla (D), te sumi tangesa kuta vizure na žilište (a) i tangesa kuta na vrh stabla ((3). »SUUNTO« visinomjer model PM-5/1520 P, je prizmatfičnog oblika veličine (75 X 52 X 15 mm) te izgleda kao busola (Slika 1). Slika 1. Slika 1. »SUUNTO« visinomjer model PM-5/1520 P Kućište mu je od legure aluminija otporne na koroziju. U (priboru se nalazi bakelitna letva za određivanje udaljenosti i nomograrni za korekciju Visina prilikom izmjere na kosom terenu. Skale za očitavanje visina se nalaze na valjku koji je * Mr Nikola Lukiiić, di.pl. inž šumarstva. Šumarski fakultet Zagreb, Katedra za dendrometriju, Simunska cesta 25. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 83 <-- 83 --> PDF |
ekscentrično opterećen i nalazi se u plastičnom valjku. Plastični valjak je ispunjen tekućinom koja se ne smrzava, ali koja djeluje na valjak na .kojem se nalaze skale da se skoro trenutačno zaustavlja kada se instrument postavlja u određeni položaj. Skale za očitavanje visina nalaze se jedna kraj druge na plastu valjka i to za 20 i 15 metara udaljenosti. Kada želimo oč.tati visine sa 30 i 40 metara udaljenosti koristimo skale za 15 i 20 rnetara samo onda očitane vrijednosti množimo sa 2. Na bazi valjka koja ise vidi sa lijeve strane instrumenta imamo podjelu u stupnjevima na kojoj možemo očitati kut nagiba terena. Visinom.jer ima ugrađen prirodni kristal pomoću kojeg određujemo udaljenost opažača od stabla. Prirodni kristal — islandski dvolomac, ima svojstvo da zraku svjetlosti rastavlja u dvije zrake koje međusobno čine kut od 30 hiljada ili 1°44´. Kao što je već napomenuto u priboru se nalazi letva od bakelita (crne boje) na kojoj su signali bijele boje: 0, 15, 20, 30 i 40. Razmaci stgnala na letvi od signala označenog sa 0), odgovaraju standardnim udaljenostima stabala od 15, 20, 30 i 40 m 0,45 0,60 0,90 1,20 tg 10 44´). 15 20 30 40 < z < > li C/5 20 I z m -19 r20 -18 -17´ & l-o 15 -16 4-1 -15 Sj 2 ´6; 3 14 7 -4 13 8´ -5 -12 9- 6 10 -11 10 -7 11-10 -8 1213-- 9 -8 14--10 15 -11 16--5 12 17-1 Slika 2. Nomogram za udaljenost 15 m i visine stabala do 20 m »1 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Kada se nalazimo na nagnutom terenu, onda moramo očitanu visinu korigirati pomoću nomograrna (Slika 2). Imamo momograme za svaku horizontalnu udaljenost cd stabla do mjerača. Npr. ako smo se nalazili na 15 metara udaljenosti od stabla te je očitanje na žilište iznosilo 5,5 (točka 1), a očitana visina je bila 17 metara (točka 2) onda je stvarna visina 16,5 metara (točka 3 na nomogramu). Visincmjer nam je bio kraće vrijeme na raspolaganju, a da bismo´ izbjegli grube i sistematske pogreške odabrali srno dvije točke na fasadi zgrade, koje se nalaze od tla na visinama cd 18,00 m i 30,00 m. Udaljenost opažača od zgrade odredili smo pomoću daljinomjera i letve za prvi slučaj na 20 metara, a za drugi slučaj na 30 metara udaljenosti. Ove udaljenosti smo provjerili također pomoću mjerne vrpce da bi izbjegli pokrešku određivanja horizontalne udaljenosti. Jer kao što znamo pogreška hipsometara kojfi rade na trigonometrijskom principu se sastoji od pogreške određivanja udaljenosti i pogreške mjerenja kuteva. Svaku vis mu pojedine točke simo mjerili 50 puta. Visine za točku od 18 metara očitovali smo na skali za 20 metana (desna skala), a za 30 metara očitovali smo na skali za 15 metara s time da smo očitane vrijednosti množili sa 2 (lijeva skala).. Izmjerene i pomoću nomograima korigirane visine smo statistički obradili i izračunali slijedeće potrebne vrijednosti Točka 1 Točka 2 Stvarna visina h (m) 18 m 30 m Broj izmjerenih visina 50 50 Izmjerena srednja Visina hs (m) 17,96 m 29,81 m Varijanca (sh2) 0,682 0,498 Standardna devijacija (sh) (m) 0,826 m 0,706 m Standardna pogreška (sh) (m) 0,116 m 0,099 m Koeficijent preciznosti (CP´Vo) 0,65´% 0,33´a/n Koeficijent varijacije (CV´Vo) 4,55">/i> 2,34´s/o Izračunate vrijednosti (u) 0,24 1,36 Postavili smo nul hipotezu: H(); h = hs (stvarna visina je jednaka srednjoj visini) te ispitali pomoću u — testa da li postoje razlike. Vidljivo je da su izračunate vrijednosti u manje od kritične vrijednosti u-varijable za 95´Vo vjerojatnosti ti. nalaze se između ± 1,96, a -to znači da se je nul-hiipoteza održala. Promatrajući koeficijente preciznosti (CP i0/») i koeficijente varijacije (CV "/<:) možemo vidjeti da je izmjera zadovoljavajuća s obzirom na tvrdnju proizvođača da je točnost izmjere sa »SUNTO«´ visinomjerom + 1—2´Vo. Našom izmjerom smo dobili da je preciznost veća (CP = 0,33ffl/o) kod veće srednje visine nego kod manje srednje visine (CP = 0,65%), a također i točnost izmjere je veća (CV = 2,,:i4a/») kod veće srednje visine. Ovo je dosta gruba procjena točnosti, jer nismo provjeravali točnost određivanja horizontalne udaljenosti opažača od objekta izmjere, te točnosti određivanja kuteva vizure. a:» |