DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 86 <-- 86 --> PDF |
KNJIGE i ČASOPISI ANNALES FORESTALES (Anali za šumarstvo) 10/5 Peti svezak desete knjige Anala za šumarstvo, koje izdaje JAZU, sadrži rad Prof. dr Dušan KLEPAC: Neki rezultati mjerenja prirasta u šumama hrasta lužnjaka (CJuercus robur L.) u Slavoniji tijekom zadnjih 30 godina (1950. — 1981.) U ovom radu saopćeni rezultati mjerenja, odnosno praćenja, debljinskog i volumnog prirasta potječu sa četiri stalne pokusne plohe u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« Šumarije u Lipovljanima. Pokusne plohe osnovane su 1950. godine i od tada do 1981. godine izvršeno je sedam mjerenja (1950, 1955, 1961, 1967, 1971, 1977 i 1981.). Plohe se nalaze u »tipičnoj šumi hrasta lužnjaka, zvane Genisto elatae — Quercetum roboris Horvat, koja je na početku ovih istraživanja imala 70 godina«. Udio hrasta 1950. godine bio je 78",, a 1981. 82%. Ostale su vrste grab (na jednoj plohi 30% a ostalim ispod 10%), jasen (ispod 10%), do 1971. godine bilo je i brijesta i johe; na jednoj je plohi i nekoliko bukava te lipe. Tekući debljinski prirast između 1950. i 1955. godine iznosio je 5.36 ± 1,65 mm što je u ovom razdoblju bio i maksimalni. U ostalim periodima u odnosu na ovaj iznosio je: 1956 — 1961. 91",,, 1962 — 1967. 55" „, 1968 — 1971. 73",,, 1972 — 1977. 83% i 1978 — 1981. 60%, Tečajni godišnji volumni prirast u prvom periodu (1950 — 1955) iznosio 9,25 m3/ha a u ostalim u odnosu za taj: 1956 — 1961. 83",,, 1962 — 1967. 53%, 1968 — 1971. 62",,. 1972 — 1977. 77",, i 1978 — 1981. 64%, 84 Drvna masa krajem 1950. godine iznosila je 287,14 m-´Vha a krajem 1981. godine 416,16 m:i. 1981. god. iznosila je drvna masa hrasta 342,32 m-´* a ostalih vrsta 73,84 m:> (brijesta tada više uopće nije bilo). Masa prorednog materijala nije iskazana. Prosjek broja stabala hrasta po 1 ha za sve četiri plohe iznosio je 120 (od 78 do 162), prsni promjer 47,65 em (od 41,1 do 55,8 cm) a temeljnica 20 m- (od 17 do 23 m2). Sto pokazuju ovi podaci? Pokazuju, da je prirast poslije 1955. godine u odnosu na prvi period stalno bio manji, a posebno između 1962—1967. (čak za 45%). To opadanje prirasta zaključuje autor, »može se pripisati pogoršanju ravnoteže ekosistema u šumama hrasta lužnjaka« uz napomenu da je u razdoblju od 1962. do 1967. godine bio ozbiljan napad gusjenica Lvmantria dispar, Tortrix viridana i dr. Da su po srijedi ekološki činioci dokaz je to što je »vitalnost hrasta lužnjaka — čak i u njegovoj srednjoj dobi (70 do 100 god.) — vrlo velika, tako da jako opadanje prirasta od 45% nije prouzročilo sušenje«. I daljnja dva zaključka: — »povremeno opadanje prirasta hrasta lužnjaka (makar i 45%) ne smije biti indikator zrelosti za sječu; te — temeljnica od 20 m-/ha stabala hrasta lužnjaka u dominantnoj etaži može se smatrati kao »kritična temeljnica«, odnosno kao minimum obrasta u drugoj polovini proizvodnog procesa ili takozvane ophodnje.« O. Piškorić ZAŠTITA PRIRODE Časopis Republičkog zavoda za zaštitu prirode SR Srbije Broj 36. Zavod za zaštitu prirode SR Srbije navršio je 1983. godine 35 godina svoga |