DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 87 <-- 87 --> PDF |
postojanja i djelovanja, što je obilježeno i u zavodskom časopisu »Zaštita prirode«. Dio teg obilježavanja registriran je u br 35., a dio u ovotm, trideset [ šestom, broju. U br. 35., kako je izvješćeno j u šumarskom listu (br. 7—8/1983. god.) nalazi se bibliografija radova objavljenih u publikacijama Zavoda tj. u časopisu »Zaštita prirode« te u publikacijama pod naslovima »Posebna izdanja« d »Zbornik radova «. U ovom, 36., broju objavljen je govor direktora. Zavoda Živote Radova nović a održanog na svečanoj sjednici Zbora radnika Zavoda održane 15. XII 1983. godine uz popis doidjeljeinih priznanja zaslužnim organizacijama ,i pojedincima za istaknuti društveni rad na zaštiti prirode. Na uvodnom mjestu dr Stevan Nikolić , viši naučni Suradnik Zavoda, iznio je »komceJpdjske i metodološke osnove dugoročne programske orijentacije Republičkog zavoda za zaštitu prirode«. »U radu na zaštiti prirode u SR Srbiji došlo je do pomeranja težišta rada od prirodnllh retkoisti ka kompleksnoj i aktivnoj zaštiti prirode, i to u dva pravca. Na stručnom planu usmeravanjem na veće tzv. proTtome objekte zaštite, a na društvenoim planu širim i organizovainij.´m aktiviranjem društvenih subjekata, i to delovanjem kroz razvoj delaitnosti, planiranje ii informisanje. Ova opredelanja se sve više prihvataju kao saznanja o nužnost! borbe za očuvanje ekološke ravnoteže u životnoj sredini S druge strane, ova pomeranja dolaze i kao rezultat završavanja jednog dela poslova u zaštiti prirode. Naime, kroz trideset ipet godišnji period rada Republičkog zavoda za zaštitu prirode, na ov m poslovima, stavljen je već ipod zaštitu, bar formalno, gro najvrednijih i najatraktivnijih posebnih prirodnih vrednositi u SR Srbiji, ipa se i iz tog razloga trebalo okretati; ka zaštiti širih prostora, delovaiti sa šireg društvenog aspekta ii uz neposredno angažovanje zainteresiranih nosilaca zaštite i razvoja i na dležnih faktora. To znači da i sam Zavod u svojim aktivnostima bio je, a 1 daije mora biti nosilac istraživačkih i stručno operativnih poslova, kao i inicijator i mobilizator društvenih aktivnosti na organi zovanju i sprovođenju kompleksne i aktivne zaštite prirode«. Svrha ovog citata nje samo da saznamo o današnjoj, i budućoj, djelatnosti službe za zaštitu prirode u Srbiji nego da informiramo i o djelatnosti Republičkog zavoda za zaštitu prirode Hrvatske, koji u tom smislu djeluje već preko deset godina. Gradnja turističkih kapaciteta na Jadranskoj obali i na otocima nametnula se Zavodu poslove valoriziranja cijelih području Republike. Naime svaki prostorni plan mora sadržati i valorizaciju prCrode u cjelini i utvrditi smjernice za planiranje korišćenja pojedinih prostora. Na uvodnik nadovezuje se članak Milutina L j e š e v i ć a, docenta na Odjelu za geografske nauke i prostorno planiranje na Prirodno-matematičkojn fakultetu u Beogradu, o »kvantitativnim metodama valorizacije prirodne sredine«. Isti značaj ima i članak Milorada Jankovića, redovnog profesora na Prirodno-matemačkorn fakultetu u Beogradu, o »značaju procesa prirodnih vegetacijskih sukcesija u obnovi, zaštiti! i unapređivanju ekosistema i predela jugoslovenskog dela biosfere, kao i za revitalizaciju sterilnih i bioloških praznih prostora«. Dakako, da se uspostavljanje vegetaoijskog klimaksa »u našim uslovima (.sastoji) najčešće u obnovi šume, pošumljavamju, prirodnom ili antropogenom. « Uspjeh će se postići, ako »ne ometamo spontanu obnovu šume (koze, ispaša, lisnik, košenja, krčenja šikara i njihovo uništavanje, neadekvatno đ neznalačko pošumljavanje . . .)« odnoisno da se ne vrši »veštačko pošumljavanje negativnog ismera, tj nasuprot pravcu kojim ide prirodan proces sukcesije . . . To može bili očetinjavanje prostora na koime je prirodna klimatska vegetacija lišćarskih šuma ... u koliko bi bila posljedica daljna degra dacija prostora« ali ii »pretvaranje šumskih prostora u slabe pašnjake, itd.« Kao negativan primjer obnove šume autor navodi unošenje crnog bora sa sjemenskim materijalom iz Slovenije na garište ina uri |