DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 95 <-- 95 --> PDF |
ZAPISNIK sa redovne godišnje Skupštine Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Zagreb, održane 7. prosinca 1984. godine u Zagrebu, Trg Mažuranića 11. Prisutno: 57 članova DIT-a Dr Zvonko Potočić, predsjednik pozdravlja sve prisutne sa nekoliko uvodnih napomena o radu u proteklom razdoblju i narednim zadacima DIT-a, koje treba rješavati u interesu unapređenja proizvodnje i stručnog djelovanja u šumarstvu i industrijskoj preradi drva. Između ostalog naglašava da imamo dobre uvjete za organiziranje aktivnosti, potrebno je znatno veće sudjelovanje i angažiranje naših mladih članova u konkretnim akcijama DIT-a i Saveza ITSDI Hrvatske. Predlaže radno Predsjedništvo u sastavu: 1. Vladimir Špoljarić, dipl. inž. 2. Krznar Ankica, dipl. inž. 3. Komac Mladen, dipl. inž., koje prisutni prihvaćaju. Vladimir Špoljarić, zahvaljuje se u ime radnog Predsjedništva na izboru i predlaže slijedeći dnevni red skupštine: 1. Otvaranje skupštine i izbor drugih organa skupštine (kandidacione komisije i zapisničara). 2. Izvještaj upravnog i nadzornog odbora za proteklo razdoblje. 3. Rasprava o izvještajima. 4. Prijedlog novog Statuta. 5. Razrješnica starom Odboru. 6. Izbor Predsjedništva i Samoupravne kontrole za iduće razdoblje. 7. Razno. Dnevni red skupštinari usvajaju. Ad. 1. a) Usvaja se prijedlog kandidacione komisije u sastavu: 1. Drago Majer, dipl. inž. 2. Vlado Babić, dipl. inž. i 3. Milivoj Wurth, dipl. inž. b) Usvaja se prijedlog za zapisničara: Ivan Maričević, dipl. inž. Ad. 2. Franjo Petrovi ć, dipl. inž., tajnik čita: IZVJEŠTAJ za redovnu godišnju skupštinu DIT-a šumarstva i drvne industrije o radu Društva u periodu od zadnje skupštine dana 2. svibnja 1982. godine do današnje redovne skupštine dana 7. prosinca 1984. godine. Na prošloj skupštini Društva izabran je Upravni odbor od 13 članova, Nadzorni 3 člana i Sud časti 2 člana. Izabrani su za predsjednika prof. dr Zvonko Potočić aklamacijom te ostalih 12 članova, koji su na prvoj sjednici Upravnog odbora od 3. lipnja 1982. godine konstituirali odbor i to tajnik ing. Franjo Petrović, blagajnik ing. Emanuel Vilček, za članove ing. Mladen Komac i ing. Josip Edžep iz »Marka Savrića « za grupu drvne industrije, mr ing. Ivan Kuzmanić iz »Exportdrva« za njihove članove i za ostale trgovačke kuće te grane, ing. Marijan Sagovac iz Općeg udruženja šumarstva, ing. Miro Harapin i ing. Ankica Krznar za članove iz Instituta za šumarstvo u Jastrebarskom i Zagrebu, Ivo Petričević iz šumarije Remetinec za članove Šumskog gospodarstva Zagreb i šumarija, mr ing. Nikola Lukić iz Šumarskog fakulteta Zagreb za članove sa fakulteta, ing. Drago Biondić iz Instituta za drvo za njihove članove, ing. Tošo Radaković iz Komiteta za šumarstvo za članove Komiteta i ostalu šumarsku inspekciju zagrebačke regije. Time su u Upravu uključeni predstavnici velikih grupacija iz oblasti šumarstva, prerade, prodaje i naučnih institucija, kako bi se rad decentralizirao i koncentrirao u sličnim grupacijama i rukovodio sa isturenim članovima Upravnog odbora. U nadzorni odbor izabrani su ing. Nadan Sirotić, ing. Edo Gradečki i ing. Ivan 93 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Štimac. U Sud časti ing. Zrinko Grohovac i ing. Branko Spečić. Osnovni zadaci, koji su postavljeni u okviru Statuta određeni su kao prvenstveno evidentiranje i učlanjivanje u Društvo svih šumarskih inženjera i tehničara, aktivne i umirovljenike, na području zagrebačke regije, koja je i teritorij Društva Zagreb. Drugo, da se u rad Društva uključe svi članovi, bilo kao cjelina ili po grupacijama, da se iznose i analiziraju problemi, stanje, razvoj šumarstva, nova dostignuća, prema specifičnim granama, unutar širokog diapazona struke. Da se upoznaju i prenesu naročito dostignuća naučnih institucija iz svih grana šumarske struke, da se prenose iskustva, metode i rezultati rada sa područja regije i izvan nje. Provodili bi se stalni kontakti srodnih i međuovisnih grana, sa predavanjima, slobodnim razgovorima, direktno na terenu, sve u cilju povećanja kvantiteta i kvalitete proizvodnje. Šumarski dom u Zagrebu pruža sve mogućnosti, da bude radna tribina za sve aktivnosti kao i za animaciju članova, da se stalno sa »Šumarskim četvrto m« održava kontakt što moguće većeg broja članova, jer Društveni dom to može primiti. Okupljanje, odnosno učlanjivanje šumarskih inženjera i tehničara provedeno je dosta uspješno, zahvaljujući vrlo aktivnom blagajniku ing. Emanuelu V i 1 č e k u, te je učlanjeno prosječno 180 šumarskih inženjera i tehničara, što čini oko polovice stručnjaka šumarstva, koji žive na teritoriju ove regije. Drugi dio programa, nije proveden idealno, kako je zamišljen. Pokušalo se privući sa predavanjima o aktuelnostima, problemima, najnovijim dostignućima nauke i prakse daleko veći broj stručnjaka, a ne jedva od 40—50 članova. Nijedna od ovih grupacija u svojoj grani nije provodila neke akcije u okviru Društva i u društvenim prostorijama, nego je sve organizirano iz centra i pismeno i usmeno pozivani članovi Društva. Svakako je trebalo, da se više angažiraju predstavnici Upravnog od bora u grupacijama ali eto, do toga nije došlo. Svakako i ova centralna uprava mo gla je više napraviti, ali su često objek tivni i subjektivni razlozi to onemogućili. Ali ipak treba priznati da je dosta toga učinjeno. Upravni odbor donio je zaklju čak, da se ide dalje u decentralizaciju dru štva i da se rad više prenese na pojedine grupacije šumarstva na području ove re gije. Prema načelima Ustava i Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana Savez IT (inženjera i tehničara) šumarstva i drvne industrije usvojio je novi Statut Saveza. Na osnovu njega sastavljen je i novi Statut DIT-a šumarstva i drvne industrije Zagreb, te se osnovna promjena sastoji u tome, da Skupštinu čine sada delegati, a Društvo se raščlanjuje´ u sekcije, te delegati sekcija čine Skupštinu Društva. Sekcije trebaju biti nosioci aktivnosti, bilo kao grupacije za svoje područje rada, bilo sa drugima, ali će i centralna uprava analogno angažirati se i sa- rađivati sa sekcijama. Donošenje Statuta je i posebna točka dnevnog reda. Predviđeno je formiranje sedamsek c i j a, radi velikog broja radnih organizacija i specifičnosti posla, te dislokaciji organizacija šumarstva na području regije. Te bi sekcije bile: 1. Šumsko gospodarstvo Zagreb sa šumarijama, 2. Industrija »Marko Savrić« i druge drvne industrije, 3. Institut za drvo i Drvno industrijski odjel Šumarskog fakulteta, 4. Šumarski odjel Šumarskog fakulteta i Šumarski institut, 5. Opće udruženje šumarstva, Šumarska inspekcija, Komitet za šumarstvo, Zavod za zaštitu prirode, 6. »Exportdrvo« i ostale radne organizacije trgovine drvnim proizvodima, 7. Umirovljenici šumarski inžeJ njeri i tehničari šumarstva. Predsjedništvo Društva predstavljali bi predsjednik, tajnik i blagajnik kao centar, a predsjednici sekcija ostali članovi Predsjedništva. Ako se analizira rad Društva u ovom mandatnom periodu, naročito sa akcentom tko je u tom radu najviše sudjelovao, mora se naglasiti, da su umirovljenici bili |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 97 <-- 97 --> PDF |
najviše angažirani i najbrojniji na svim organiziranim stručnim predavanjima, predavanjima za animaciju članova i ekskurzijama. Time su omogućili, da koliko toliko održavaju kontakt sa naukom i praksom, te da kontaktima na terenu upoznaju sadanju organizaciju i rad, da prenesu svoja iskustva i zapažanja i konačno da budu bar unekoliko povezani sa svojim radom u aktivnoj službi. Naravno da je aktivnim stručnjacima radnicima i članovima to bilo omogućeno svojim redovnim radom i zadacima. Naročito su omogućili održavanje »Šumarskog četvrtka« koji je dugogodišnja tradicija, koga treba trajno održavati i bolje unaprijediti. Rad Društva u tom periodu kronološki tekao je kako slijedi: Godina 1982. 1. Konstituirajuća sjednica Upravnog odbora 03. 06. 1982. 2. Predavanje 17. 06. 1982. ing. Bogomil Hribljan: Radovi i razgovori o Kamerunu. 3. Ekskurzija 30. 09. 1982. na područje Šumskog gospodarstva Vrbovsko. 4. Ekskurzija 14. 10. 1982. na područje Šumarije Vrbovec. 5. Sjednica Upravnog odbora Društva 28. 10. 1982. 6. Predavanje 25. 10. 1982. ing. Tomislav Krnjak: Međuovisnost proizvodnje i izvoza, te osnovne postavke Zakona o šumama. 7. Ekskurzija 02. 12. 1982. na područje Šumskog gospodarstva Brezice. 8. Predavanje 16. 12. 1982. ing. Stanislav Tomaševski: Izvozne mogućnosti i dilema proizvoda drvne industrije i prerade drva, na vanjsko tržište, sa osvrtom na ekonomske mjere stabilizacije i prijedloga Zakona o deviznom poslovanju. Godina 1983. 1. Predavanje 20. 01. 1983. ing. Martin Jazbec: Razvoj i položaj SOUR-a »Marko Savrić«. 2. Sjednica Upravnog odbora Društva 03. 02. 1983. 3. Predavanje 10. 02. 1983. ing. Drago Biondić: Kriteriji za ocjenjrvanje uspješno razvijenih proizvoda drvne industrije. 4. Sjednica Upravnog odbora Društva 17. 03. 1983. 5. Predavanje 24. 03. 1983. dr Đuro Kovačić: Unapređenje proizvodnje u hrastovim šumama. 6. Predavanje 14. 04. 1983. dr Ljubica Stromar član JAZU: Utjecaj Sredozemlja na kretanje ptica. 7. Ekskurzija članova Društva u Slavonski Brod zajednički sa Šumarskim Društvom iz Beograda 18. 05. 1983. godine. 8. Ekskurzija 25. 05. 1983. u Jastrebarsko na područje Šumarije Jastrebarsko. 9. Ekskurzija 16. 09. 1983. na područje Šumarije u Donjoj Stubici. 10. Ekskurzija 12. 10. 1983. na područje Šumarije u Lipovljanima, pilana u Lipovoljanima i tvornica kuhinja u Novskoj. 11. Ekskurzija 09. 11. 1983. godine na područje Šumskog gospodarstva Sisak, na područje Šumarija Petrinja, Glina i Rujevac u Šamaricu. 12. Predavanje 15. 12. 1983. ing. Bogumil Čop: Pilanarska prerada i odnosi sa šumarstvom. 13. Sjednica Upravnog odbora Društva 15. 11. 1983. 14. Proslava sa ispraćajem stare 1983. godine 29. 12. 1983., voditelj ing. Srećko Vanjković i član opere Marija Bukovac. Godina 1984 1. Predavanje 26. 01. 1984. mr ing. Joso Gračan: Rad i djelovanje Instituta za šumarstvo Jastrebarsko. 2. Predavanje prof. dr Ivan Mikloš: Sa putovanja na Kubi (sa projekcijama) 02. 02. 1984. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 98 <-- 98 --> PDF |
3. Predavanje 09. 02. 1984. mr ing. Stjepan Petrović: U radu i djelovanju Instituta za drvo. 4. Ekskurzija na područje Šumarije Novoselec 08. 05. 1984. sa izletom u šumu Žuticu, radi vrlo negativnih ekoloških utjecaja na taj objekat. Posjet tvornici namještaja »Novoselec«. 5. Ekskurzija na područje Šumskog gospodarstva Karlovac, Šumarija Vojnić u Petrovu Goru i posjet spomen objektu revolucije, 12. 06. 1984. 6. Predavanje 12. 07. 1984. ing. Vlado Mihelić, Šumsko gospodarstvo hortikultura Zagreb: Park Maksimir od osnutka do danas i planovi razvoja za budućnost. 7. Ekskurzija u Šumsko gospodarstvo Varaždin, pregled kulturno-povijesnih objekata, akumulaciono jezero i izlet na Ivančicu dana 29. 10. 1984. 8. Sjednica Upravnog odbora 14. 11. 1984. sa temom organiziranja redovne godišnje Skupštine Društva za 07. 12. 1984. 9. Predavanje prol. dr Bozo Stilinović: Plitvička jezera u svjetlu limnoloških istraživanja dana 22. 11. 1984. U svemu je održano 13 predavanja 11 stručnih ekskurzija 7 sjednica Upravnog odbora i 1 ispraćaj Stare godine, i time je predstavljen rad Društva u tom periodu. Točno je ,da se moglo i više organizirati, naročito predavanja, ali i ovo, koliko je učinjeno predstavlja jedan solidan rad. Na organizaciji ekskurzija i predavanja radilo je više naših članova, koji su osobnim kontaktima na terenu i u Zagrebu omogućili realizaciju toga programa. Svakako da je trebalo organizirati više stručnih predavanja, jer je u Zagrebu koncentrirana šumarska nauka i rukovodeće organizacije, ali bilo je i subjektivnih i objektivnih razloga, da se nije više organiziralo. Nova organizacija u sekcije i delegatski sistem približiti će Društvo pojedinoj grupaciji, nauci u praksi, omogućiti će veći kontakt među članovima pojedinih grupacija. Ovo više, ako rukovodeći ljudi Društva budu izabrani od aktivnih članova, kojima će biti lakše, da uspostave međusobne kontakte i da rad u Društvu usmjere na najaktuelnija pitanja. Ovo Društvo u svom društvenom Domu treba biti forum, u kome će se slobodno razmjenjivati mišljenja davati sugestije i prijedloge za afirmiranje šumarske struke. b) Emanuel Vilček, dipl. inž. čita BLAGAJNIČKI IZVJEŠTAJ za glavnu godišnju Skupštinu Društva in ženjera i tehničara šumarstva i drvne in dustrije Zagreb, održane 07. 12. 1984. go dine. Društvo broji 232 evidentirana člana, međutim svi ne plaćaju redovito članarinu pa ih je u ovoj godini platilo svega 145 što se uglavnom može zahvaliti pomoćnim bla gajnicima u pojedinim radnim organiza cijama. Za pohvaliti je kolege ing. Sa go v c a u Općem udruženju mr D o k u š a u Institutu Jastrebarsko, te drugaricu Ma ricu Pocrnić u Institutu za drvo te mr Prebježića i Mr Lukića na Šum. fakultetu, koji mi pomažu i uberu čla narinu u svojim organizacijama. Naplata članarine nekako ne ide u radnoj organizaciji »M. Šavrić« jer drugovi zaduženi za to nisu ništa učinili ni u toku 1983. niti ove godine. Manje više imade poteškoća i sa penzionerima koji ne dolaze u Društvo na »Šumarske četvrtke«. U toku ove 1984. godine ubrano je članarine i dobrovoljnih priloga 16.250.— din, što sa aktivom iz ranijih godina od 32.674,55 din. čine ukupni primitak od 48.924,15 din. U toku ove godine 1984. do danas je utrošeno za nabavu inventara 1.683,70 din. post. troškove 1.560,00 din. kane. materijal i umnož. dopisa 2.360,00 put. troškove 220,00 din. Svega 5.823,70 din. tako kada se odbije od primitka ostaje saldo na današnji dan od 43.100,45 din. koji se nalaze na žiro-računu Društva i u blagajni Društva. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Za sve isplate i uplate postoje uredni blagajnički dokumenti ovjereni od predsjednika i pregledani po nadzornim organima. Moli se prednji izvještaj uzeti na znanje. e) N a d a n S i r o t i ć, dipl. inž. s nekoliko rečenica obavještava Skupštinu da je poslovanje u prethodnom razdoblju bilo u skladu zakonskih društvenih normi. Izvještaji su usvojeni bez primjedbi. Ad. 3. Predsjedavajući poziva prisutne da se jave za diskusiju, a posebno se obraća Tomislavu Krnjaku, dipl. inž. i Slavku Horvatinovieu, dipl. inž., koje poziva da neposredno sudjeluju u raspravi o aktualnim pitanjima — šumarstva, prerade drva i prometa. Između ostalog govori o Društvu i Savezu inženjera šumarstva i drvne industrije, koje djeluje pet i više generacija sa značajnim rezultatima, koje smo postigli u dosadašnjem razvoju. I danas nas povezuje naš Šumarski list, ali nisu dovoljno prisutne i druge aktivnosti naših članova, koje bi osigurale značajniji utjecaj na momogući brži razvoj u šumarstvu i preradi drva. Pred nama su veliki zadaci, osobito pred mladim kolegama, i velika odgovornost da međusobno ugrađujemo naša znanja i iskustvo kroz optimalne oblike i sadržaje naših organizacija udruženog rada i njihovo povezivanje u šire okvire socijalističkog društva. 1. Srećko Vanjković, dipl. inž.: Mislio sam da će prvo mlađi članovi diskutirati, no da ne gubimo vrijeme, želim se ukratko osvrnuti na ove događaje oko primjene Zakona o šumama. I najodgovorniji organi u Hrvatskoj moraju intervenirati i upućivati nas kako treba raditi — to je vrlo neugodno slušati. Morali bi te stvari u prethodnom postupku raščistiti i zajednički utvrditi što je u interesu struke i društva u cjelini. U dosadašnjem razvoju, bilo je puno reorganizacija i vodila se je teška borba s prirodnim i drugim smetnjama u obavljanju zadataka u šumarstvu. Trebalo bi ozbiljno razmotriti i rješiti osnovne uzroke zbog čega zaostaje razvoj u drvnoj industriji. 2. Slavko Horvatović, dipl. inž. Želio bi usporediti rad ovog DIT-a sa drugim u Hrvatskoj u proteklom razdoblju, jer na taj način možemo doći do objektivnije ocjene u radu. Treba priznati Piškoriću, Vanjkoviću, Antoljaku i drugim da ne nabrajam ,koji su dali veliki doprinos redovnim i posebnim aktivnostima DIT-a a i na taj način i društveni i stručni značaj ukupnom djelovanju našeg Saveza. DIT Zagreb, osobito njegovi stariji članovi, uspješno je organizirao značajan broj stručnih razgovora s predstavnicima drugih DIT-ova, zatim predavanja i razgovora na vrlo aktualna pitanja u struci i društvu. Šteta je što se mlađi članovi više ne uključuju u te akcije, jer bi sigurno postigli znatno veće rezultate. Treba u tome pravcu više aktivirati Predsjedništvo i aktivnijih članova, koji će utjecati i na ne brojne neaktivne članove, tada neće izostati očekivani uspjesi DIT-a i Saveza. 3. N a d a n S i r o t i ć, dipl. inž.: Možemo biti ponosni na naše prethodnike što su nam izgradili ovako divan Šumarski dom i stvorili dobre uvjete za naš rad. Kako koristimo taj Dom to je drugo pitanje, sigurno bi mogli i bolje i svrsishodnije. Sada se vrši adaptacija — obnova pročelja i time stvaramo uvjete za daljnje još racionalnije korištenje doma. I sada imamo u našem planu organiziranje više predavanja na određene teme, te kontakte i susrete s drugim DIT-ovima (Vinkovci, Bjelovar, SI. Brod i dr.). Trebalo bi više voditi brigu o starijim i bolesnim članovima — posjete i si. moramo organizirano provoditi. 4. Tomislav K r n j a k, dipl. inž. pomoćnik predsjednika Rep. komiteta za poljoprivredu i šumarstvo. Drago mi je što sam danas ovdje, šteta je da u radu Skupštine ne sudjeluje veći broj mladih članova. Ne treba generalno suditi, no sigurno je da određeni broj članova nije |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 100 <-- 100 --> PDF |
objektivno spriječen i da se radi o zanemarivanju te naše stručno-društvene obveze — dužnosti. U različitim vremenskim razdobljima! bila je i vrlo različita aktivnost po pojedinim DIT-ovima. U posljednjih nekoliko godina kod većeg broja nastupilo je slabljenje aktivnosti pa i do prestanka značajnijih akcija. U ovoj godini osjeća se oživljavanje, tako na primjer DIT Bjelovar vrlo uspješno organizira svoje djelovanje. Naše Društvo u Zagrebu ima vidnih rezultata, a s obzirom na kadrovski potencijal i ostale uvjete, osobito društvene prostorije Saveza — našeg zajedničkog Š umarsko g doma, može i treba razvijati još mnogo širu stručno-društvenu aktivnost, u koju se trebaju uključiti i svi mlađi članovi. Potrebno je analizirati uzroke zbog kojih se nisu realizirali ciljevi postavljeni i obrazloženi u zahtjevu za denacionalizaciju dijela zgrade. Imam osjećaj kao da smo tu stali i da nas ove materijalne teškoće previše pritišću. Smatram da treba smjelije ići u moguća rješenja, koja će reprezentirati našu struku i na taj način predstaviti se našoj široj javnosti u pravim veličinama i vrijednostima. Sada bih vas želio upoznati sa vrlo krupnim aktivnostima — promjenama koje će uslijediti u šumarstvu, preradi i prometu drvom u Hrvatskoj (sve je uzburkano). Tu ima svakakvih pristupa u tumačenju i nekih pojmova i lansiraju se različite teze o praktičnim rješenjima. No tvrda je činjenica da nitko nije zadovoljan sa postojećim stanjem, ali izostaju očekivani efekti u razvoju. Već oko 10 godina imamo veliki pad ulaganja u šumarstvo (nešto je povoljnija situacija u proteklih nekoliko godina, kako se organiziraju aktivnosti za pošumljavanje preko socijalističkog Saveza i omladinske organizacije). U javnosti se sve više govori i piše o šumarstvu ali i vrlo često o negativnostima — što nam ne služi na čast. Unazad više godina u okvirima naših organizacija i cijele struke tražili smo moguća povoljnija rješenja za racionalnije or ganiziranje naših djelatnosti — šumarstvo, preradu i promet drvom — ali u tome nismo uspjeli, prevladali su lokalni i parcijalni interesi. Zbog toga je došlo do značajnih aktivnosti u organima Društveno- politićkih zajednica (općina — republika), koji su bitno utjecali na postojeća stanja i promjene koje su u toku. Komisija Sabora zadužena za provedbu Zakona o šumama radi na usuglašavanju različitih stavova po pojedinim područjima i inzistira na utvrđenim rješenjima u zakonu. Do sada zadovoljavaju kretanja u primjeni kod 80% nosioca te aktivnosti, a kod nekih prisutna su veća kolebanja i odstupanja od utvrđenih normi u Zakonu i dogovorenih rješenja. Još uvijek su naglašeni problemi primjene Zakona na području Nove Gradiške i Otočca koji pokušavaju to riješiti na svoj način, a to se neće tolerirati. Na području Slavonije 8. prosinca 84. godine ide se na reierendum sa kompromisnim rješenjima. Dogovoreno je da se u prvom polugodištu 1985. godine izvrši analiza, kako je proveden zakon po pojedinim područjima, pa da se na osnovu tih saznanja po potrebi vrše korekcije — popravci primjene. DRUŠTVO JE ČVRSTO STALO IZA OVIH AKTIVNOSTI NA PRIMJENI ZAKON A O SUMAMA, jer je nužno osigurati postojanost šuma, što je ponekad dosta ugroženo i u okvirima naših organizacija. Prisutan je proces na organiziranju Poslovne zajednice »-Exportdrvo«, koja bi trebala koordinirati razvoj, proizvodnju i poslovanje naših osnovnih djelatnosti. U toku su referendumi i očekuju se pozitivni rezultati. U tim nastojanjima značajna je podrška i pomoć organa i organizacija DPZ-a, bez toga teško bi se postigli zadovoljavajući rezultati, jer ima određeni broj OUR-a koji ne žele neposredno sudjelovati u izgrađivanju zajedništva. Vri na sve strane, sve je uzburkano jer se mnogi nalaze u vremenskom tjesnacu do 31. 12. 1984. godine moraju se završiti svi poslovi za funkcioniranje novih odnosa u |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 101 <-- 101 --> PDF |
promjenjenim organizacionim oblicima šumarstva nema produženja rokova. 5. Dr Zvonko Potočić: Smeta me kada u izvještaju govorimo o ekskurzijama, jer se zapravo radi o organiziranim susretima s drugim DIT-ovima, gdje vršimo razmjenu iskustava o aktualnim temama iz naše struke. Novo Predsjedništvo zajedno s organima Saveza treba u buduće mnogo više razvijati odgovarajuće aktivnosti, kako bi afirmirali našu struku, koja je uvijek bila značajan činilac u širem društvenom djelovaju unazad više od 140 godina. 6. Nadan Siroti ć, dipl. inž.: Želim naglasiti da je naša velika slabost i pogreška što do sada nismo iskoristili sve mogućnosti da po DIT-ovu i Savezu upoznamo širu javnost o značenju šumarstva i prerade drveta za ukupan razvoj našeg društva. Ađ. 4. Emanuel V i 1 č e k, dipl. inž. upoznaje Skupštinu sa sadržajem novog Statuta, nakon čega ga svi prisutni prihvaćaju. Ađ. 5. Na prijedlog predsjedavajućeg daje se razrješnica starom odboru. Ađ. 6. Drago Maj e r, dipl. inž. u ime kandidacione komisije predlaže kandidate za Predsjedništvo i za Samoupravnu kontrolu; koje Skupština prihvaća i to: A. Predsjedništvo 1. Tomica Horvat (Opće udruženje šumarstva, prerade drva i prometa, Zagreb), 2. Dušan Dadasović (Šumarija RemeJ tinec), 3. Dragutin Bohm (Republički zavod za zaštitu prirode), 4. Emanuel Vilček, umirovljenik, 5. Nadan Sirotić, umirovljenik, 6. Nikola Lukić (Šumarski fakultet), 7. Litraj Tibor (Institut za drvo). B. Samoupravna radnička kon* t r o 1 a 1. Rudolf Herljević (»ŠAVRIĆ«, RO za proizvodnju i promet namještajem i drvnim proizvodima), 2. Antun Doduš (Šumarski institut Jastrebarsko), 3. Boris Brdarić (Šumsko gospodarstvo Zagreb), 4. Drago Biondić (Institut za drvo), 5. Ivo Krznarić (EXPORTDRVO). Ad. 7. Usvojen je prijedlog da godišnja članarina iznosi: 1. za umirovljenike 120,00 din., 2. za redovne 240,00 din. Prima se na znanje, da se organizira drugarska večer za doček 1985. godine u četvrtak 27. prosinca s početkom u 17 sati. Zadužuje se predsjedništvo DIT-a da formulira zaključke Skupštine u skladu rasprave i datih prijedloga. Zapisničar: Ivan Maričević, dipl. inž. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1985 str. 102 <-- 102 --> PDF |
UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA Šumarski list objavljuje izvorne stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva, drvne industrije i zaštite prirode, prikaze stručnih predavanja i društvenih zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne industrije te napise o radu terenskih društava. Radovi i članci koje pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost. Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom obliku te, zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 8 stranica Šumarskog lista. Posebno pozivam o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva, kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone tušem ili strojem pisane tabele) tada je potrebno za svaku stranicu priloga umanjiti rukopis za 1,5 stranicu. Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene. Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst 1/2 stranice, a za strani jezik može biti i do 1 stranice. U koliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. U koliko prijevod ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi. Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redosljedom na kraju članka i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu klisirati. Fotografije neka budu većeg formata (najmanje 10 X 15 cm), kontrastne i na papiru visokog sjaja. Kod tabela, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovoljniji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati u sam crtež. Original može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i bolje, jer se smanjenjem postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tabele mogu i pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir: paus, crtaći i gusti pisaći. Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original. Objavljeni radovi se plaćaju! Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBNO NAPLAĆUJU po stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak separata se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 30 separata. Molimo autore da uz rukopis dostave broj i naziv svojega žiro računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi na koji se uplaćuje porez od autorskih honorara. UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA« Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: 444-206 |