DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 71 <-- 71 --> PDF |
PORTRETI PROKOP AGJIĆ Osnivač Iugarske škole u Topuskom 1. Prokop Agljić rođen je u Karlovcu a šumarstvo je studirao na Gospodarskom šumarskom učilištu u Križevcima, gdje je i diplomirao 1877. godine. S radom je počeo u Gospodarstvenom uredu Otočke imovne općine 1879, a dvije godine kasnije, 1881., premješten je za kotarskog šumara (upravitelja Šumarije), u danas Titovoj Korenici. Nakon trogodišnjeg rada u Korenici prelazi k Prvoj banskoj imovnoj općini, u Glinu, gdje ostaje do umirovljenja. Umro je početkom travnja 1909. u Topuskom kamo se preselio nakon umirovljenja. Razlog prijevremenog odlaska u mirovinu (s neputne 23 godine radnog staža) za sada nije poznat´ ali zacijelo nije u zdravstvenom stanju ni, današnjom terminologijom, moralna podobnost. O tome svjedoči činjenica da je nastavio s radom kao ovlašteni civilni mjernik2 i kao osnivač vlastite škole za školovanje lugara. 2. Najznatnije djelo P. Agjića je bez sumnje osnivanje i održavanje škole u obliku tečajeva za izobrazbu lugarakog kadra. S tim tečajevima započeo je odmah po umirovljenju i to u Topuskom. O tome je obavijesio stručnu javnost u Šumarskom listu, br. 11. iz 1900. godine, pod naslovom »Privatni tečaj za naobrazbu lugara u Topuskom«. U toj obavijesti stoji da će tečaj trajati tri mjeseca a »naukovna osnova ovog tečaja jest ona, kojom vis. vlada traži za lugarski izpit«. Troškove školovanja (»naukovinu«, stan i hranu) snose polaznici (pitomci, kako iz naziva Agjić) tečaja. Iz toga oglasa saznajemo, da će »svi pitome; biti nastanjeni u državnim zgradama kupališta Topusko i to tako, da će dva po dva imati jednu sobu«. U tu svrhu Agjić je zakupio kupalište, kako proizlazi iz potpisa ovog oglasa >P. Agjić, šumar u miru i zakupnik kupališta Topusko«. Kao uvjet za upis u tečaj Agjić je postavio ne samo da je kandidat svršio pučku (osnovnu) školu nego i prijemni ispit »iz čitanja, pisanja i računanja . . . jer ne bi rado da sa slabim materijalom započnem I. tečaj«. »Kako vidite p. n. gg. kolege i prijatelji zelene struke, ovo je prvi podhvat ove vrsti, a kako rekoh potreban kao gladnom zalogaj kruha, te Vas stoga pozivam da ga prigrlite te mu podate života, a ja ću nastojati, da Vam odgojim onakve lugare kakvi su danas potrebni te se nadam da mi ne će pasti mraz na obraz« završne su riječi oglasa. 1) Ovaj podalak, kao i neki drugi, možda će se naći u arhivskom materijalu. 2) U ono vrijeme, a i kasnije, mjerničkim tj. geometarskim poslovima bavili se i šumari, pa se tako, na pr., i Ivan Stojanović, izrađivač gospodarske osnove za šumu Zemljišne zajednice Vrbovsko 1908. godine, potpisao kao »ovlašteni civilni mjernik i diplomirani šumar«. Stojanović je šumarstvo završio, 1883. godine, također u Križevcima. |