DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Izradu Opisa Agjić povezuje s početkom rada Šumarske akademije, kojoj će
detaljno poznavanje šuma i odnosa u šumarstvo dobro doći u obrazovanju šiuimarskih
stručnjaka a »buduća naši akademik! najnužnije će saznati za tendenciju Ibudućeg
im rada«. Za ostvarivanje svoje zamisli Agjić predlaže skupni rad te upućuje
poziv na zajednički sastanak radi dogovora o daljnjem radu. Zainteresirani trebali bi
se javiti Uredništvu Šumarskog lista, koje bi organiziralo sastanak. Kako u Šumarskom
listu više nema ništa o toj akciji to, po svoj prilici, odaziva nije bilo ili je bio
tako slab, da se nii preliminarni razgovor nije mogao održati. Iako Agjić s ovim prijedlogom
nije uspio, zadužio je naše šumarstvo svojim osmogodišnjim radom i oržavanjem
lugarske škole, za čije osnivanje možda je bio potaknut i jednim člankom u
u Šumarskom listu 1898. godine prof. I. Partaša.8


4.
Krajem prošlog i početkom sadašnjeg stoljeća u Glini su, dakle, djelovala dva
šumara, koja se istakla svojta radom, T. Basara kao sanator financijskog stanja
i odnosa naroda prema šumi I banska imovne općine a P. Agjić kao osnivač i
voditelj lugarske škole — tečajeva, prve u Hrvatskoj. Bez sumnje P. Agjić irna
znatnog udjela i za pošumljavanje s godišnjim planom koji je bio jedinstven za
jednu organizacionu jedinicu ne samo za ono doba nego i do današnjeg dana.
Ta ocjena vrijedi i za uzevši u obzir i površine koje pošumljiuje akcija ŠORA
fSavezna omladinska radna akcija), jer u toime šumarstvo nema brige o organiziranju
radine snage već samo za osiguranje sadnog materijala. Primjer P. Agjića
i T. Baisare je jedan od priimjera, da šumari u prošlosti nisu samo sjekli, kako to
neki, i s titulom znanstvenog rada (povjesničari, ekonomisti), ponekad pišu i to
prvenstveno´ za širu javnost te tako šire nepovoljno mišljenje o šumarskoj struci.


* * *


IZVORI. Pored u članku navedenih godišta Šumarskog lista (Lmgarskog viestnika)
i podaci o postavanju i premještanju te članstvu u Hrv.-slav. šumarskom
društvu u Sum. lista odnose godine. Podatak o završetku školovanja u Zborniku
»Sto godina šumarske nastave u Hrvatskoj (1860 — I960)«.


Oskar Piškorić


8) I. Partaš: O lugarnicama i lugarskim tečajevima u obće uz predlog, kako da se to pitanje
kod nas riješi, šum. list XXII (1898), br. 3., str. 89—97.