DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 86     <-- 86 -->        PDF

iz ŠUMARSTVA SVIJETA


ŠUMARSTVO GRČKE I DRUGO


Šumarstvo Grčke. Od ukupne površine Grčke, 13 200 000 ha, 19% ili
2 513 000 ha je pod gospodarenim šumama. Daljnjih 729 000 ha obrasla je šumskim
drvećem sklopa krošanja do 25°/o, znatnim dijelom iz panja, s prirastom od oko
0,5 m3 po ha. Na šumu se ne gleda samo kao na izvor drva nego i kao vegetaciju
koja sprečava i smanjuje eroziju tla te kao prirodnu zaštitu divljači.


Prema vlasništvu šuma proizvodnog značaja 65,4% ili 1 644 000 ha su državne
a 34,5´°/o, ili nešto preko trećine, u vlasništvu privatnika (pojedinaca i društava)
sela i crkve. U državnim šumama listače su zastupljene na 1,546.000 ha, četinjače


967.000 ha (38,5´Vo). Od 3,242.000 ha zemljišta djelomično pokrivenih šumom u vlasništvu
države je 79,2´Vo tj. 2.568.400 ha, od čega listače pokrivaju 2,502.200 ha a četinjače
samo 66.200 ha.
Prirodne šume bile su dugo vremena uništavane. Još 1836. godine njihov udio
bio je 45´Vo, ali neracionalnim sječama u godinama 1836 — 1699. snizio se za lO´/o.
Prvi zakon, o kojem se može reći, da se bavi šumom i sječom drveća je iz 1899. god.
Istom 1937. godine izdalo je ministarstvo poljoprivrede prvu smjernicu za izradu
šumskogospodarskih osnova za državne i privatne šume. Moderno avionsko snimanje
šuma obavljeno je prije petnaestak godina. Međutim za intenzivnije gospodarenje
nedostaje stručnog kadra. Taj manjak je to značajniji, što je velik udio
prezrelih sastojina, posebno alepskog i brucijskog bora i potreba obnove prerijetkih
sastojina ovih borova i drugih devastiranih sastojina.


Pošumijavanje garišta na otoku Cipru. Na otoku Cipru požar je 1974. godine
opustošio 27 000 ha šuma što znači cea 15"/o cjelokupne šumske površine a oko 35´°/o
ekonomskih. Za pošumijavanje tih garništa znatna sredstva dobrio je i »Evropski
savjet«, prvenstveno da se smanji opasnost erozije. Za iskorištenje oko 300 000 m3
sagrađena je mreža puleva, koje dobro dolaze i za radove pošumljavanja i zaštite
šuma. Do kraja 1932. godine pošumljena je površina oko 11 000 ha.


Iz Sjedinjenih američkih država. U državi Utah pošumljavanju velikih požarom
opustošenih površina šuma u velike je pomogla sojka (Nucifraga coleum).
U tom području prevladava bor — Pinus flexibilis, koji ima velike beskrilne sjemenke
i vjetar ih ne može raznositi. Kako se javio podmladak i na udaljenosti do
3 km od najbliže borove šume tražio se »sijač« tog sjemena i otkrilo se, da je to
sojka. Sojka se, naime, hrani sjemenkama tog bofa te u tu svrhu stvara zalihe.
Sjeme iz češera vadi prije nego se oni otvore i ukopava ga u zemlju na dubinu
oci 2 do 3 cm (od jedne do pet) sjemenki. Kasnije ne može otkriti svako svoje
»skladište« pa se iz tih sjemenki javlja ponik. Ispitivanjem je utvrđeno, da je u
najbližem boriku bilo po Sojkama otvoreno 90"/o češera a u zemlju bilo zakopano
30 000 sjemenki po 1 ha.


U SAD se troši oko 32°/o energije na klimatizaciju tj. zagrijavanje i hlađenje
stanova. Velik potrošak energije u tu svrhu posljedica je i samostalno građenih