DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 86     <-- 86 -->        PDF

iz ŠUMARSTVA SVIJETA


ŠUMARSTVO GRČKE I DRUGO


Šumarstvo Grčke. Od ukupne površine Grčke, 13 200 000 ha, 19% ili
2 513 000 ha je pod gospodarenim šumama. Daljnjih 729 000 ha obrasla je šumskim
drvećem sklopa krošanja do 25°/o, znatnim dijelom iz panja, s prirastom od oko
0,5 m3 po ha. Na šumu se ne gleda samo kao na izvor drva nego i kao vegetaciju
koja sprečava i smanjuje eroziju tla te kao prirodnu zaštitu divljači.


Prema vlasništvu šuma proizvodnog značaja 65,4% ili 1 644 000 ha su državne
a 34,5´°/o, ili nešto preko trećine, u vlasništvu privatnika (pojedinaca i društava)
sela i crkve. U državnim šumama listače su zastupljene na 1,546.000 ha, četinjače


967.000 ha (38,5´Vo). Od 3,242.000 ha zemljišta djelomično pokrivenih šumom u vlasništvu
države je 79,2´Vo tj. 2.568.400 ha, od čega listače pokrivaju 2,502.200 ha a četinjače
samo 66.200 ha.
Prirodne šume bile su dugo vremena uništavane. Još 1836. godine njihov udio
bio je 45´Vo, ali neracionalnim sječama u godinama 1836 — 1699. snizio se za lO´/o.
Prvi zakon, o kojem se može reći, da se bavi šumom i sječom drveća je iz 1899. god.
Istom 1937. godine izdalo je ministarstvo poljoprivrede prvu smjernicu za izradu
šumskogospodarskih osnova za državne i privatne šume. Moderno avionsko snimanje
šuma obavljeno je prije petnaestak godina. Međutim za intenzivnije gospodarenje
nedostaje stručnog kadra. Taj manjak je to značajniji, što je velik udio
prezrelih sastojina, posebno alepskog i brucijskog bora i potreba obnove prerijetkih
sastojina ovih borova i drugih devastiranih sastojina.


Pošumijavanje garišta na otoku Cipru. Na otoku Cipru požar je 1974. godine
opustošio 27 000 ha šuma što znači cea 15"/o cjelokupne šumske površine a oko 35´°/o
ekonomskih. Za pošumijavanje tih garništa znatna sredstva dobrio je i »Evropski
savjet«, prvenstveno da se smanji opasnost erozije. Za iskorištenje oko 300 000 m3
sagrađena je mreža puleva, koje dobro dolaze i za radove pošumljavanja i zaštite
šuma. Do kraja 1932. godine pošumljena je površina oko 11 000 ha.


Iz Sjedinjenih američkih država. U državi Utah pošumljavanju velikih požarom
opustošenih površina šuma u velike je pomogla sojka (Nucifraga coleum).
U tom području prevladava bor — Pinus flexibilis, koji ima velike beskrilne sjemenke
i vjetar ih ne može raznositi. Kako se javio podmladak i na udaljenosti do
3 km od najbliže borove šume tražio se »sijač« tog sjemena i otkrilo se, da je to
sojka. Sojka se, naime, hrani sjemenkama tog bofa te u tu svrhu stvara zalihe.
Sjeme iz češera vadi prije nego se oni otvore i ukopava ga u zemlju na dubinu
oci 2 do 3 cm (od jedne do pet) sjemenki. Kasnije ne može otkriti svako svoje
»skladište« pa se iz tih sjemenki javlja ponik. Ispitivanjem je utvrđeno, da je u
najbližem boriku bilo po Sojkama otvoreno 90"/o češera a u zemlju bilo zakopano
30 000 sjemenki po 1 ha.


U SAD se troši oko 32°/o energije na klimatizaciju tj. zagrijavanje i hlađenje
stanova. Velik potrošak energije u tu svrhu posljedica je i samostalno građenih




ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 87     <-- 87 -->        PDF

kuća (solitera), a kako su to mahom obiteljske kuće, dakle prizemnice ili jednokatnice,
to je i gubitak energije velik. Međutim sadnjom drveća oko kuće sa
strane najjačeg udara vjetra ili od najjačeg udara sunca može se uštediti i do 40°/o
energije. S južne strane treba saditi listopadne vrste, kako zimi ne bi stabla
sprječavala neposrednu insolacaju.


Iz SSSR-a. Kod zasnivanja zelenih .površina i aleja u Arhangelovsku obavljaju
sadnju drveća tokom cijele zürne, od polovice studenoga do kraja mjeseca
travnja. Za sadnju su korišćene stablašice (uglavnom breze, ali i brijesta te ariša)
s busom, a koristi se mehanizacija (dizalice).


Na Kavkazu nalazi ,se 72 000 ha šuma pitomog kestena (Castanea sativa) od
kojeg se godišnje iskoristi oko 26 000 tona plodova. Kako je to samo desetina ukupnog
uroda traže se metode za povećanje sakupljenih količina. Osim toga od 1974.
godine podižu se i nove kulture s intenzivnijom njegom. Plodova kavkastog pitomog
kestena su kvalitetniji od onih u Italiji, jer sadrže više masnoće, šećera i
ugljikohidrata.


U Lenjingradsko´j oolasti ispitana je upotrebivost prototipa novog specijalnog
traktora za močvarne terene. Ispitivanja u močvarnom terenu uz doibre manevarske
sposobnosti pokazala su da i u teškim uslovima može razviti brzinu od 20 km.
Kabina traktoriste klimatizirana je.


U Znanstveno-istraživaokom institutu u Oibinsku pokusi s natapanjem drva
sintetskim polimerima pokazali su povoljan rezultat. Tako natopljeno drvo otpornije
je na visoke temperature i na vlažnost a povećana mu je i čvrstoća. Tako je na
pr. trajnost čunka u tkalačkom stanu povećana na dvije godine.


Potrošnja ogrjevnog drva u Evropi. Prema jadnoj studiji organizacije FAO, 1970.
godine u šumama Evrope posječeno je 74 milijuna m-"! drva za ogrijev ili za 70"/o
više nego se pretpostavljalo. Toj količini ogrjevnog drva treba dodati i 19 miliona
m3 drvnih otpadaka. Ipak sveukupna energija iz drva iznosila je samo 2*/» ukupno
potrošene energije (od 0,7´Vo u SR Njemačkoj do 13°/» u Finskoj).


Opasnost od plastika u šumi. Za obilježavanje stabala, trkaćih staza i linija
skijaških disciplina ne treba upotrebljavati plastične trake. Plastična traka koja se
ovije oko stabla ne nestane nego zaras´ta u stablo i moguće ju je naći u trupcu
i nakon 50 godina. Dovoljna je samo neznatna količina plastike za uništenje velikih
količina celuloze. Plastika se kod kuhanja celuloze ne razlaže, nego se dijeli
na male djeliće težine oko 0,2 mg. Gram plastike daje 5000 takvih sitnih čestica
koje nije moguće odijeliti i koje ostaju u papiru, proizvedenog iz takve sirovine.
Plastični djetići pogoršavaju kvalitetu papira, uzrokuju pruge, mrlje ili rupe u
papiru.


Hr