DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 87 <-- 87 --> PDF |
kuća (solitera), a kako su to mahom obiteljske kuće, dakle prizemnice ili jednokatnice, to je i gubitak energije velik. Međutim sadnjom drveća oko kuće sa strane najjačeg udara vjetra ili od najjačeg udara sunca može se uštediti i do 40°/o energije. S južne strane treba saditi listopadne vrste, kako zimi ne bi stabla sprječavala neposrednu insolacaju. Iz SSSR-a. Kod zasnivanja zelenih .površina i aleja u Arhangelovsku obavljaju sadnju drveća tokom cijele zürne, od polovice studenoga do kraja mjeseca travnja. Za sadnju su korišćene stablašice (uglavnom breze, ali i brijesta te ariša) s busom, a koristi se mehanizacija (dizalice). Na Kavkazu nalazi ,se 72 000 ha šuma pitomog kestena (Castanea sativa) od kojeg se godišnje iskoristi oko 26 000 tona plodova. Kako je to samo desetina ukupnog uroda traže se metode za povećanje sakupljenih količina. Osim toga od 1974. godine podižu se i nove kulture s intenzivnijom njegom. Plodova kavkastog pitomog kestena su kvalitetniji od onih u Italiji, jer sadrže više masnoće, šećera i ugljikohidrata. U Lenjingradsko´j oolasti ispitana je upotrebivost prototipa novog specijalnog traktora za močvarne terene. Ispitivanja u močvarnom terenu uz doibre manevarske sposobnosti pokazala su da i u teškim uslovima može razviti brzinu od 20 km. Kabina traktoriste klimatizirana je. U Znanstveno-istraživaokom institutu u Oibinsku pokusi s natapanjem drva sintetskim polimerima pokazali su povoljan rezultat. Tako natopljeno drvo otpornije je na visoke temperature i na vlažnost a povećana mu je i čvrstoća. Tako je na pr. trajnost čunka u tkalačkom stanu povećana na dvije godine. Potrošnja ogrjevnog drva u Evropi. Prema jadnoj studiji organizacije FAO, 1970. godine u šumama Evrope posječeno je 74 milijuna m-"! drva za ogrijev ili za 70"/o više nego se pretpostavljalo. Toj količini ogrjevnog drva treba dodati i 19 miliona m3 drvnih otpadaka. Ipak sveukupna energija iz drva iznosila je samo 2*/» ukupno potrošene energije (od 0,7´Vo u SR Njemačkoj do 13°/» u Finskoj). Opasnost od plastika u šumi. Za obilježavanje stabala, trkaćih staza i linija skijaških disciplina ne treba upotrebljavati plastične trake. Plastična traka koja se ovije oko stabla ne nestane nego zaras´ta u stablo i moguće ju je naći u trupcu i nakon 50 godina. Dovoljna je samo neznatna količina plastike za uništenje velikih količina celuloze. Plastika se kod kuhanja celuloze ne razlaže, nego se dijeli na male djeliće težine oko 0,2 mg. Gram plastike daje 5000 takvih sitnih čestica koje nije moguće odijeliti i koje ostaju u papiru, proizvedenog iz takve sirovine. Plastični djetići pogoršavaju kvalitetu papira, uzrokuju pruge, mrlje ili rupe u papiru. Hr |