DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 89 <-- 89 --> PDF |
— »REVUE FORESTIERE FRANCAISE«, u br. 1/1984., donosi sažetak rezultaia istraživanja, koja je finansirala Fondacija TOYOTA, o gledanju Evropljanina Japanaca na šumski krajolik. Istraživanja, koja su proveli japanski stručnjaci uz sudjelovanje francuskih i njemačkih, su pokazala: U Japanu šume su u planinama i teško pristupačne, a vrlo često je u njihzabranjen pristup. U Evropi šume su na nižim planinama i u ravnicama i lako pristupačne; u Japanu priroda, planine i šume zauzimaju važno mjesto u kulturi i vjerskom osjećaju Japanaca, što u Evropi nije slučaj; na pitanje, kamo bi željeli, kao turisti, putovati preko 50% Nijemaca odgovorilo je u šumu, 25´n/o Francuza (iz grada Nancy-a) odgovorilo je u šume a 25% na plaže dok 25% Japanaca dalo prednost obilasku hramova, 20% bi željelo vidjeti jezera a 33°/» planinske krajolike (međutim treba znati, da se većina starih hramova nalaze u šumskom ili parkovnom ambijentu, a u Evropi u srcu gradskih aglomeracija); na upit da se navede nekoliko vrsta drveća, Evropljani navode šumske vrste a Japanci ukrasne; 80% Nijemaca daje prednost po čovjeku uobličenu šumiu a 70´%> Nansijevaca izjasnilo se za izvornu prirodu. Naklonost Japanaca je negdje u sredini između gornjih s izuzetkom Tokijaca, koji više vole izvornu prirodu. — Prve američke (kanadske) topole donijete su u Evropu pred skoro 300 godina a poslije 1700 godine podignuti su i prvi nasadi tih vrsta i to uglavnom u parkovima i drvoredima te duž puteva. dakle prvenstveno iz estetskih razloga. Kasnije, zbog pomanjkanja čamovog drva (jelovine, smrekovine), u Francuskoj podižu i prve sastojine za proizvodnju građevnih i tehničkih sortimenata. Na Deliblatskim pijescima kanadska topola sadi se od 1820. godine, a u Hrvatskoj tek u ovom stoljeću. Među prvima je kultura Populus euroamericana var. serotina u predjelu Limbuš tada u Šumariji Pitomaca kod Đurđevačke imovne općine, s razmakom sadnje reznica 1x1 m. Suvremeni uzgoj euroameričkih topola (plantažni način) datira od 1952. godine s težištem u Dunavskom bazenu. Za unapređenje proizvodnje topolovine 1958. godine osnovan je u Novom Sadu, Zavod za topole, koji od 1968. godine nosi naziv Institut za topolarstvo. Prema Šumarskom listu iz 1885. godine (str. 233), najstarije šumarske novine pojavile se 1825. godine pod nazivom »Algemeine Forst — und Jagd-Zeitung«. Najprije su izlazile dva put, od 1827. godine tri puta tjedno a od srpnja 1840. g. kao mjesečnik. Osnivač i urednik do 1846. godine bio je St. B e h 1 e n, a izlazile su u Frankfurtu na Majni. — Podsjetimo se, da je »List mesečni Horvatsko-slavonskog družtva« (počeo izlaziti 1842. god. i izlazi, pod nazivom »Gospodarski list«, sve do danas) u prvo vrijeme bio i list za šumarstvo, te da je 1847. godine izdana samostalna publikacija »Trudovi Odseka šumarskoga za Hervatsku i Slavoniu« a zatim 1851. i 1852. godine (v. Sum. list, 1976, br. 7—9). |