DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 91 <-- 91 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI ACTA HISTORICO-OECONOMICA IUGOSLAVIAE Vol. 1, Zagreb, 1983. Godišnjak »Acta historico-oeconomica Iugoslaviae« izdaje Komisija za ekonomsku historiju Jugoslavije i »Školska knjiga « u Zagrebu. Deseti svezak ovog časopisa za ekonomsku povijest Jugoslavije sadrži referate izložene na znanstvenom skupu o »Ulozi šume u gospodarskom životu naših naroda« održanom u studenom 1983. god. na području Gozdnog gospodarstva Kočevje, o kojem je izvješćeno i u Šumarskom listu (br. 1—2/1984, str. 83—85). Nakon održanih referata slijedila je rasprava o temi pojedinog referata u kojoj su neke pojedinosti u izloženim referatima razjašnjene, dopunjene pa i korigirane. Ovo posljednje posebno se odnosi na neke pojedinosti autora — nešumara a na što je opširnije upozoreno u prikazu »Šumarstvo u Enciklopediji hrvatske povijesti i kulture« (Šum. list br. 10—12/1981, str. 482—492). Valja naglasiti da su korekture pojedinosti bile (i bit će) potrebne za prikaze o šumarstvu u XIX i XX stoljeću u koliko zadiru na područje poznavanja šume i šumske proizvodnje, a ne na prikaze iz dalje prošlosti (statuta, urbara, šumskih redova i si. propisa) koji ne sadrže materiju o tehnici gospodarenja odnosno uzgajanja i uređivanja šuma. Međutim i u izlaganju takve materije, i ne poznavajući autora, može se zaključiti da li je šumar ili nije (na ovom skupu na pr. rad Boštjana Anka). Uz dva izuzetka, o čemu će biti riječi u prikazu njihovih radova, u tiskanom tekstu ne nalaze se odnosne pojedinosti, koje u referatima nisu bile u skladu s bitnostima šumarstva. Kako područje Jugoslavije kao državna cjelina datira tek od 1918.´19. godine, tj. od svršetka Prvog svjetskog rata, to od tog datuma počinje i zajednička povijest. Do tog datuma moguće su obrade samo po pojedinim Republikama i Autonomnim pokrajinama, pa ni to ne u cijelosti ne samo za dalju prošlost nego i za razdoblje XIX i XX stoljeća. Tako je, na pr. SR Hrvatska, državnopravno i upravno, bila podjeljena na Hrvatsku i Slavoniju sa Zemaljskom vladom u Zagrebu i na Dalmaciju i Istru koje se nalazile u sklopu austrijskog dijela Austro-ugarske monarhije, a AP Vojvodina obuhvaća područje koje se nalazilo u sklopu Ugarske kraljevine (i vlade u Budimpešti — Bačka i Banat) i Srijema, koji se, kao Srijemska županija, nalazio u sklopu Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Tako su diferencirane i teme radova (referata održanih na navedenom znanstvenom skupu) na Jugoslaviju kao cjelinu te na teme s područja pojedinih Republika. Nema tema, jer nije bilo ni referata, s područja SR Bosne i Hercegovine, SR Makedonije i AP Kosovo. Za Jugoslaviju kao cjelinu obrađene su dvije teme: — Smiljana Đurović: Zavođenje dirigovane drvne privrede u međuratnoj Jugoslaviji (str. 117—141) i — Nikola Živković: Iskorišćavanje šuma i drvne industrije od strane Nemačke na tlu Jugoslavije u drugom svetskom ratu (str. 153—158). Dr Smiljana Đurovi ć (iz Instituta za savremenu historiju u Beogradu) u prvom dijelu svog rada iznosi statističke podatke o šumskom fondu Jugoslavije, količini sječa, brojnom i kapacitetnom stanju drvne industrije (stanje 1939,. godine) i izvoza a u drugom dijelu »državnu intervenciju jačih razmera i opšteg karaktera u oblasti drvne industrije i uvođenje planske privrede«. Te mjere uslijedile su kao posljedica svjetske privredne krize i dampinga drvnim materijalom iz SSSR-a iniciranih početkom 1932. godine na među 189 |