DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1985 str. 95 <-- 95 --> PDF |
i podvojenost u statističkim podacima."> Stoga autor tek s 1910. godinom daje zbirni pregled svih šuma po županijama, (str. 12), Jednu kategoriju vlasništva šuma Erceg je nazvao »općinske šume« u koje »ubraja zajedničke ili komunalne, tj. seoske, općinske ili gradske« citirajući pri tom austrijski Zakon o šumama iz 1852. godine, koji je 1856. godine protegnut na Vojnu krajinu a 1858. i na ostali dio Hrvatske (U Dalmaciji i Istri važio je od 1852.),. Međutim od naziva (kategorije), »općinske šume« bolje odgovara naziv »zajedničke šume«. Ukratko: po vlasništvu zajednički (komunalni) šumski posjed bio je gradskih općina, upravnih općina, sela (gotovo sve u Dalmaciji), imovnih općina i zemljišnih zajednica (uključivo i šume Plemenite općine Turopolje). Od ovih najveći stupanj samoupravljanja imala je zemljišna zajednica ne samo po tome, što su u izboru uprave te za u donošenju određenih odluka sudjelovali svi članovi — ovlaštenici nego i po tome, što su sa čistim prihodom slobodno raspolagali sve do individualne diobe. Jedino u gospodarenju šumom trebali´ se pridržavati principa stroge potrajnosti. Treba međutim upozoriti, da su jedno vrijeme nakon segregacija površine odvojene za otkup služnosti kmetova, bile pod upravom općina i tako bez jačeg udjela korisnika na gospodarenje i upravu, ali to je konačno ukinuto odredbama Zakona o zemljišnim zajednicama iz 1894. godine.1´ 5 Nakon razvojačenje Vojne krajine područja pojedinih pukovnija bila su uključena u županije: — Ogulinska i slunjska u Modruško-riječku, — I i II banska u Zagrebačku, — Đurđevačka i Križevačka u Bjelovarsko-križevačku županiju, — Gradiška i dio Brodske u Požešku, — drugi dio Brodske i Petrovaradinska u Srijemsku. Za područje Ličke i Otočke pukovnije osnovana je Ličko-Krbavska županija a Varaždinska i Virovitička županija bile su izvan Vojne Krajine. 6 O zemljišnim zajednicama iz pera Ing. J. Tumbrija dobar informativni prikaz nalazi se u zborniku »Sto godina šumarstva Bilogorsko-podravske regije«, Bjelovar 1974. god. Mr. Joško J e 1 a s k a (profesor, Split) prikazao je što se odnosi na šumu u 11 Statuta gradova. To su statuti Zadra (1305), Raba, Šibenske komune (po prvi put 1383. god. zatim »reformacijama« iz 1385, 1390, i 1450. kada je »izričito zabranjeno strancima ... da drže stoku kod jezera i rijeke Krke jer, kako se navodi, prave mnogo štete«), Skradinske općine, za Splitski, distrikt tj. na području od Kaštel Lukšića do ušća rijeke Žrnovnice uključujući i otok Šoltu te splitski dio otoka Čiova, Trogira (1322), Statut Poljica (najstariji iz 1440. godine), Brački (1302), grada i otoka Korčule (iz 1214. i kasnije) i Dubrovački (od 127,2. godine nadalje). »Zanimljivo je da Statut Hvara nema nikakvih odredaba o zaštiti šuma« citiramo autora, iako je Hvarska komuna obuhvaćala ne samo bliže otoke nego i Vis i Biševo. Vrijedno je i ovdje zabilježiti, da je jedna odredba grada Dubrovnika iz 1497. godine propisala globu od 5 perpera za svakog »tko hi sjekao borove na morskoj obali koji služe za odmor mornarima i otočanima«. Zaključak analiza navedenih Statuta i njihovih dopuna? »Ne može se reći da su dalmatinske komune vodile bilo kakvu smišljenu politiku zaštite šuma ili njihove racionalnije eksploatacije«. Dr Sime P e r i č i ć (viši znanstveni savjetnik Zavoda za povijesne znanosti JAZU, Zadar) prikazao je, kako kaže i naslov referata, nastojanja austrijske uprave na održavanja i unapređenja šumskog fonda u Dalmaciji u prvoj polovini XIX stoljeća. »Mjere koje su poduzimane radi zaštite i obnove dalmatiskih šuma u prvoj polovini 19. st. nisu urodile željenim rezultatom« te mjesto obnavljanja šumskog fonda šume »su uništavane na sve moguće načine pa će »žalosno stanje biti djelomično popravljeno tek sljedećih desetljeća «. Šteta, što autor nije bio na skupu u Glažuti (poslao je samo referat) jer vjerojatno bi se modificirale rečenice da je »stvarni šumski fond pokrajine bio doista malen, jer se radilo većinom o makiji «, pa da su »postojeće šume tvorili hrast 193 |